1. kolovoza ove godine na �vicarskoj televiziji DRS SF1 �e od 20:05 sati povodom �vicarskog nacionalnog praznika biti prikazana TV emisija pod motom "Peta �vicarska"! Moderator Jean-Marc Richard �e se usredoto�iti na izvandomovinske �vicarce i pokazati kako oni slave �vicarski nacionalni praznik 1. August.

Emisiju �e �vicarska televizija prenositi iz dvorca Penthes u Pregny-Chamb�sy, sjedi�ta Muzeja izvandomovinskih �vicaraca, s prekrasnim pogledom na �enevsko jezero i grad �enevu.

Planira se u emisiju uklju�iti i prijenos proslave iz kasarne �vicarske garde u Rimu, gdje �e se uz zvuke fanfara papinske garde u Vatikanu okupiti po�asni gosti. Iz �eneve �e se u program uklju�iti razne glazbene grupe, izme�u ostalih i Choeur des Armaillis de Gruyere, vokalni ansambl Voxset i Brass Band Geneve.

U emisiju su pozvani predsjednica �vicarske Konfederacije Bundespr�sidentin Micheline Calmy-Rey, znameniti �vicarsko-francuski arhitekt Bernard Tschumi, koji je, izme�u ostalog, izgradio i Akropolis muzej, jedan od najva�nijih muzeja na svijetu, koji je ujedno i jedna od najljep�ih i najuglednijih novih gra�evina na�eg doba, kao i Rolf Maibach i Marianne Barthelmy-Kaufmann, pobjednici SwissAwarda 2010 u kategoriji dru�tvo i "�vicarac godine" 2010.

01 .08.2011.

1. August - �vicarski nacionalni praznik

Osim te proslave koju prenosi �vicarska televizija, danas, 1. kolovoza, cijela �vicarska slavi 1. August, �vicarski nacionalni praznik.

U svakoj op�ini odr�ava se prigodna fe�ta. Ako ste se ve� vratili s godi�njih odmora ili ako jo� niste ni otputovali, priklju�ite se fe�ti u va�oj op�ini. Sresti �ete stare i mo�da upoznati nove prijatelje i sigurno �e biti ugodno i veselo.

Legenda ka�e da su se na taj dan, 1291. godine, na livadi brda R�tli - na R�tliwiese, sastali odlu�ni mu�evi "prakantona", Uri, Schwyz i Unterwalden, da bi sklopili savez za obranu od Austrijanaca i drugih tada�njih neprijatelja. Da bi zape�atili taj "vje�ni Savez" potvrdili su to zakletvom, koja je poznata kao "R�tlischwur", R�tli- zakletva.

Prema usmenoj predaji, nakon �to su se te tople ljetne no�i okupili na livadi iznad jezera Vierwaldst�ttersee, obratio im se Werner Stauffacher rije�ima koje u slobodnom prijevodu glase: "Bra�o, stojimo ovdje u ime Bo�je i jedni drugima pru�amo ruke. Jedna volja, jedan cilj nas spaja: Ho�emo biti slobodni. U najdubljoj nevolji obe�ajemo da �emo jedni drugima pomagati i u borbi protiv neprijatelja stajati skupa i da se ne�emo nikakvoj sili pokoriti. Ako je me�u vama ijedan, koji nije spreman svoj �ivot, svoje imanje i svoju krv �rtvovati, neka napusti ovaj krug!" Nijedan ne istupa, svi �ute. Tada Stauffacher sve�anom ozbiljno��u nastavi sa zakletvom: "Onda, prijatelji moji iz Urija, Schwyza i Unterwaldena, podignite ruke na zakletvu! Trojedni Bog je svjedok, da smo zaklju�ili �tititi na�u slobodu protiv svake strane sile i svake mo�i, za nas i za na�u djecu!" Kao sveti zbor odjeknula je zakletva u tihoj no�i: "Kunemo se!"

I tako je sve zapo�elo tom zakletvom, a s vremenom i stolje�ima se sve vi�e kantona pridru�ivalo Savezu "prakantona", neki milom neki silom, mirnim putem ili ratovima, dok nije nastala �vicarska Konfederacija kakvu danas poznajemo i u kojoj �ivimo.

Taj doga�aj slave �vicarke i �vicarci, a s njima i mi koji �ivimo u �vicarskoj, 1. kolovoza svake godine kao �vicarski nacionalni praznik - 1.August, Schweizer Nationalfeiertag.

Pored centralnih proslava, od kojih je najpoznatija ona koja se svake godine odr�ava upravo na brdu R�tli u Centralnoj �vicarskoj, svaka op�ina ima i svoju internu fe�tu na kojoj se okupi doma�e stanovni�tvo, ali i mnogi stranci, a me�u njima i Hrvati, koji �ive u tim op�inama.

Na okolnim brdima zapale se vatre - visinski krijesovi, djeca odmar�iraju svoj uobi�ajeni mimohod s lampionima, tu i tamo gimnasti�ari prika�u svoje za tu priliku uvje�bane vratolomije, amaterske dramske grupe svoju najnoviju predstavu, a mjesna glazbena dru�tva zabavljaju prisutne svojim glazbenim programom. Na svakoj fe�ti organizatori anga�iraju neku poznatu osobu iz politike, kulture, znanosti ili sporta, koja �e vi�e ili manje briljirati svojim produhovljenim i �esto poentiranim, za tu fe�tu specijalno pripremljenim govorom.

Mjesna dru�tva pobrinu se za ponudu jela i pi�a, a na fe�tama se obi�no ponude ve� tradicionalni Rizotto, Bratwurst, Cervelat ili neki drugi specijaliteti, pa ukoliko to lijepo vrijeme dozvoli, fe�te znaju uz glazbu, jelo i pi�e, u ugodnoj atmosferi, potrajati do u no�ne sate.

No sve�ani dio proslave, kao i uvijek, po�inje �vicarskom himnom, koju svi prisutni poku�aju zajedno odpjevati, neki s vi�e neki s manje uspjeha, jer iako je melodija svima dobro poznata, mnogi, a pogotovo prisutni stranci, ne znaju napamet tekst himne, a zavr�ava skoro obaveznim vatrometom, koji izostaje samo za vrijeme su�nih dana zbog opasnosti od po�ara.

Da bi i posjetitelji ovog portala na proslavi 1. Augusta mogli "dr�ati korak" sa �vicarcima i svojim glasom im pomo�i u pjevanju, donosimo sve �etiri strofe �vicarske himne, tzv. �vicarskog psalma (Schweizerpsalm), na njema�kom, francuskom i talijanskom jeziku, iako se na mnogim fe�tama pjevaju samo prva, druga i �etvrta strofa:

Schweizer Landeshymne (Schweizerpsalm)

1. Strophe
Trittst im Morgenrot daher,
Seh'ich dich im Strahlenmeer,
Dich, du Hocherhabener, Herrlicher!
Wenn der Alpenfirn sich r�tet,
Betet, freie Schweizer, betet!
Eure fromme Seele ahnt
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland.
2. Strophe
Kommst im Abendgl�hn daher,
Find'ich dich im Sternenheer,
Dich, du Menschenfreundlicher, Liebender!
In des Himmels lichten R�umen
Kann ich froh und selig tr�umen!
Denn die fromme Seele ahnt
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland.
3. Strophe
Ziehst im Nebelflor daher,
Such'ich dich im Wolkenmeer,
Dich, du Unergr�ndlicher, Ewiger!
Aus dem grauen Luftgebilde
Tritt die Sonne klar und milde,
Und die fromme Seele ahnt
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland.
4. Strophe
F�hrst im wilden Sturm daher,
Bist du selbst uns Hort und Wehr,
Du, allm�chtig Waltender, Rettender!
In Gewitternacht und Grauen
Lasst uns kindlich ihm vertrauen!
Ja, die fromme Seele ahnt,
Gott im hehren Vaterland,
Gott, den Herrn, im hehren Vaterland

Hymne national suisse (Cantique suisse)

1re strophe
Sur nos monts, quand le soleil
Annonce un brillant r�veil,
Et pr�dit d'un plus beau jour le retour,
Les beaut�s de la patrie
Parlent a l'�me attendrie;
Au ciel montent plus joyeux
Les accents d'un coeur pieux,
Les accents �mus d'un coeur pieux.
2e strophe
Lorsqu'un doux rayon du soir
Joue encore dans le bois noir,
Le coeur se sent plus heureux pres de Dieu.
Loin des vains bruits de la plaine,
L'�me en paix est plus sereine,
Au ciel montent plus joyeux
Les accents d'un coeur pieux,
Les accents �mus d'un coeur pieux.
3e strophe
Lorsque dans la sombre nuit
La foudre �clate avec bruit,
Notre coeur pressent encore le Dieu fort;
Dans l'orage et la d�tresse
Il est notre forteresse;
Offrons-lui des coeurs pieux:
Dieu nous b�nira des cieux,
Dieu nous b�nira du haut des cieux.
4e strophe
Des grands monts vient le secours;
Suisse, espere en Dieu toujours!
Garde la foi des aieux, Vis comme eux!
Sur l'autel de la patrie
Mets tes biens, ton coeur, ta vie!
C'est le tr�sor pr�cieux
Que Dieu b�nira des cieux,
Que Dieu b�nira du haut des cieux.

Inno nazionale svizzero (Salmo svizzero)

1a strofa
Quando bionda aurora il mattin c'indora
l'alma mia t'adora re del ciel!
Quando l'alpe gia rosseggia
a pregare allor t'atteggia;
in favor del patrio suol,
cittadino Dio lo vuol.
2a strofa
Se di stelle e un giubilo la celeste sfera
Te ritrovo a sera o Signor!
Nella notte silenziosa
l'alma mia in Te riposa:
liberta, concordia, amor,
all'Elvezia serba ognor.
3a strofa
Se di nubi un velo m'asconde il tuo cielo
pel tuo raggio anelo Dio d'amore!
Fuga o sole quei vapori
e mi rendi i tuoi favori:
di mia patria deh! Pieta
brilla, sol di verita
4a strofa
Quando rugge e strepita impetuoso il nembo
m'e ostel tuo grembo o Signor!
In te fido Onnipossente
deh, proteggi nostra gente;
Liberta, concordia, amor,
all'Elvezia serba ognor.

Pjesmu Schweizerpsalm komponirao je 1841. godine Albert (P. Alberich) Zwyssig (1808-1854), fratar samostana u Wettingenu, na njema�ki tekst Leonharda Widmera (1808-1868), a pjesma je tek 1961. godine progla�ena �vicarskom himnom. Do tada je �vicarska himna bila Heil dir Helvetia, a pjevala se na melodiju God Save the Queen.

Da bi i nakon otpjevane himne, u neslu�benom dijelu programa, za stolom uz bratwurst ili risotto i �a�u kvalitetnog �vicarskog vina, mogli ravnopravno diskutirati sa �vicarskim susjedima, potrebno je poznavati bar neke aktualne �vicarske teme i skupa s njima se ljutiti na Amerikance, Nijemce, Francuze i Talijane zbog koncertiranih napada na �vicarske banke i �vicarsku bankarsku tajnu i na prejaki franak, uz preslabi euro i dolar, �to jako �teti �vicarskoj privredi i eksportu, te na drskog libijskog predsjednika Muammara al-Gaddafija, koji je �vicarskoj zagor�avao �ivot, ali je kona�no dobio ono �to je svojom politikom zaslu�io, ali i bar nekoliko najpoznatijih �vicarki i �vicaraca.

Nije dovoljno znati sve o ne�to manjim uspjesima nego pro�lih godina Rogera Federera i o prestanku aktivnim bavljenjem sportom Patty Schnyder u tenisu i Sarah Meier u umjetni�kom klizanju...,

... ili o velikom uspjehu �vicarske U21 nogometne reprezentacije na Europskom U21 nogometnom prvenstvu, gdje je tek u finalu izgubila od �panjolske�

� i da se Mario Gavranovi�, za razliku od Mladena Petri�a i Ivana Rakiti�a, odlu�io za �vicarsku, a ne za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, nego je red poznavati i aktualne �vicarske savezne vije�nike i vije�nice, �lanove �vicarskog Saveznog vije�a (Bundesrata), �vicarske vlade koja uspje�no vodi �vicarsku Konfederaciju kroz sve zamke dana�njice. Pa evo, da ih predstavimo:

Savezno vije�e �vicarske 2011
(Bundesrat der Schweiz 2011)

S lijeva na desno: Johann Schneider-Ammann, Didier Burkhalter, Doris Leuthard, Micheline Calmy-Rey, predsjednica (Bundespr�sidentin 2011), Eveline Widmer-Schlumpf, dopredsjednica (Vizepr�sidentin 2011), Ueli Maurer, Simonetta Sommaruga, Corina Casanova, savezna tajnica (Bundeskanzlerin).

Za portal: Zvonimir Mitar