Zidi�: Pravo je Matice hrvatske da iz svake hrvatske politike izabere ono najbolje

Povratkom u Maticu �elim njen kontinuitet ostvariti pomla�ivanjem njezina �lanstva. Kriza je danas tako duboka na svim razinama da nije dostatno baviti se isklju�ivo kulturnim poslanjem, stoga Maticu iz kulture treba vratiti �ivotu u totalu. Matica se ne smije priklanjati ni jednoj stranci, niti jednoj politici. Nacionalni teritorij je ne�to �to je naslije�eno, krvavo izboreno, pa se ni milimetar teritorija ne smije dovesti u pitanje. Dokle smo do�li ako svaki �elni �ovjek hrvatske borbe za opstanak bude progla�en zlo�incem? A kad jednoga dana svi budu optu�eni za zlo�ine, onda je stvar potpuno jasna: optu�ena je Hrvatska, Hrvatska dr�ava stvorena je onda na zlo�inu, i prema tome ona je nelegitimna dr�ava. Vlast jest zamjenjiva, pa kad jedna vlada padne do�i �e druga. Iz na�ega crnoga iskustva mo�emo re�i - ne�e biti bolja od prethodne, ali i promjena je osvje�enje
Jedan od za�titnih znakova Hrvatskog prolje�a, legendarni urednik glasovitog "Hrvatskog tjednika" povjesni�ar umjetnosti i apartni pjesnik Igor Zidi�, izborom na mjesto novog predsjednika Matice hrvatske, ponovno je fokusu pozornosti svekolike javnosti, nadopisuju�i svojoj dosada�njoj dinami�noj aktivnosti direktora Moderne galerije u Zagrebu i promotoru hrvatske kulture u svijetu, opet i jo� i onu polemi�ki dru�tveno anga�iranu.
Od prvog trenutka postalo je jasno da Igor Zidi� Maticu Hrvatsku �eli iz kulture vratiti �ivotu u totalu, kako sam ka�e, da svoje predsjednikovanje vidi kao mogu�nost okupljanja vrhunskih znalaca oko svih dramati�nih pitanja koja se ti�u kriza na�ega vremena i dru�tva. Sa 23. predsjednikom te na�e najstarije kulturne institucije, razgovarali smo o idejama njegova programa, koji �e ozna�iti Maticu hrvatsku tijekom slijede�e tri godine, ali i o aktualnim dvojbama na�e sredine te njegovim vi�enjima izlaza iz apatije dana�nje suvremene Hrvatske.
o Nakon gotovo �etiri desetlje�a vra�ate se u Maticu hrvatsku u kojoj ste bili njezinim tajnikom sa samo 27 godina (1966.) i legendarnim urednikom njezina "Hrvatskog tjednika", koji je 1971., ba� kao i sama Matica, nasilno uga�en. �elite li svojim dana�njim povratkom zavr�iti prekinuto ili...?
- Nije ba� prekid od 40 godina, jer ja sam devedesetih godina, odmah po uspostavi hrvatske dr�ave, obnovio "Kolo", koje sam tako�er ure�ivao i koje je bilo zabranjeno kao i "Hrvatski tjednik". Dakle, kontinuitet rada bio je ipak malo du�i. Poslije1994., tj. poslije zaklju�enja moje serije "Kola", bio sam se povukao iz tih poslova, jer sam dugo vremena sanjao o tome da se bavim samo svojom profesijom. To mi je bilo omogu�eno 1989. kada sam postao ravnateljem Moderne galerije. Na�ao sam zadovoljstvo u radu na organiziranju, propagandi, promjeni uvjeta u kojima je hrvatska umjetnost �ivjela. To ne zna�i da je unato� lo�im uvjetima nije bilo. Naprotiv. Suvi�e se udoma�ilo mi�ljenje da samo dobro vrijeme, dobre okolnosti, dobre pla�e i sli�no, poma�u umjetnosti da �ivi.
Nemojmo zaboraviti da je Njema�ka poslije Drugog svjetskog rata imala najbolju literaturu. I u bijedi i u jadu mo�e se puno toga napraviti. Povratkom u Maticu �elim da se kontinuitet Matice poku�a ostvariti na drugi na�in, tako da se pomladi. Govori se �esto o novim tehnologijama, potrebi prilago�avanja novom vremenu, me�utim, tajna je zapravo u mladim ljudima. U njima je sve to novo, koje integralno s njima raste i razvija se i to je cijela pri�a. Nastavak moga rada u Matici nastavak je mojih dugogodi�njih radnih obveza koje sam tamo imao. To je volonterski posao, u Galeriji ostajem profesionalno.
No, nadam se da �u u tom mandatu, koji su mi glasa�i Matice povjerili, iskoristiti priliku i neke stvari pokrenuti nabolje, ne ogra�uju�i se od politike doju�era�njeg Mati�ina vodstva. Mislim da je politika prije svega ne�to �to je primjereno odre�enim okolnostima.
o �ini se da Va�im izborom na �elo Matice hrvatske otpo�inje novo poglavlje u njenu djelovanju koje �e se, sude�i po Va�em nastupnom govoru, u mnogome razlikovati od onoga koje svojim vodstvom obilje�io Va� prethodnik, akademik Josip Bratuli�. Pa dok je on insistirao na njenu prosvjetiteljskom i nakladni�kom djelovanju, Vi �ete, �ini se, vi�e dinamizirati njeno dru�tveno djelovanje uklju�uju�i je u sve aktualne politi�ke i kulturne probleme na�ega dru�tva. Jesam li u pravu?
- Moramo se anga�irati dru�tveno da bismo mogli raditi kulturno. Ali raditi isklju�ivo kulturno ne obaziru�i se na situaciju u kojoj jesmo, to je danas pomalo utopijski posao. �elio bih podsjetiti na jednu re�enicu koju sam izgovorio kad smo 1991., ponovo pokretali "Kolo": "Ho�emo li ostati isti, moramo se promijeniti". Treba imati na umu da je kriza danas tako duboka na svim razinama da nije dostatno baviti se isklju�ivo kulturnim poslanjem.
S druge strane, postoji ne�to �to je naprosto impetus modernoga vremena, a to je da su barijere izme�u kulture, politike, javnoga �ivota i profesionalnih institucija sve tanje, sve se lak�e prelaze, negdje se �ak moraju i ru�iti. Mislim da nam je obveza raditi u tom smislu da budemo odgovorni za cjelinu prostora i naroda unutar kojega djelujemo, a zatim naravno specijalisti�kim radom to upotpuni. Mojim dolaskom, naravno, ne�e prestati izdava�ka djelatnost Matice hrvatske. Potpuno mi je jasno da u tom smislu Matica mora nastaviti, samo �to to, samo po sebi, nije dostatno.
Mladi, obrazovani, inteligentni, sposobni ljudi sve vi�e i sve �e��e napu�taju zemlju, u�itelji preporu�uju djeci neka zavr�e svoje studije jer �e se vani mo�i zaposliti i tako dalje. Posrijedi je dakle demobilizacija najboljeg dijela stanovni�tva, onoga dijela koji je biolo�ki, intelektualno i u svakom pogledu najpotentniji. Ako se takav dio stanovni�tva neprestano demoralizira, ako seljake tjeramo sa sela, ako gra�ane svodimo na kategoriju novih modernih urbanih prosjaka, �to je onda ostalo? Meni se, dakle, �ini da djelatnost Matice jednostavno treba iz kulture vratiti �ivotu u totalu.
o Zna�i li to da �e Matica postati svojevrstan politi�ki partner?
- Partneri politi�ki nismo, nemamo mandat naroda kao politi�ka stranka, ali imamo kao opcija. Jo� od anti�kih vremena �ovjeka definiramo kao politi�ko bi�e - zoon politikon. U tom smislu �emo i mi biti politi�ki subjekt, ne partner, �uvaju�i prije svega vlastitu neovisnost, ne stvaraju�i ni sa kime koalicije a priori, nego zastupaju�i interese naroda. Neki na�i programi, neke na�e intencije �e se vjerojatno tu i tamo s nekim podudariti. Ali ja ne �elim unaprijed imenovati tko �e to biti. Bit �e to svaki onaj s kojim na�emo suglasnost u bilo kojem od bitnih pitanja, i naravno pod uvjetima ravnopravnog djelovanja.
o Koliko je Va� program na tragu svojedobnog djelovanja Vlade Gotovca?
- Tu su tragovi ispremije�ani. Vlado Gotovac je bio deset godina stariji od mene i dva puta me u projektima, koje sam ja zapo�injao, naslje�ivao. Uvijek sam mislio da �e do�i neki mla�i, a dolazio je Vlado. Tako je bilo u "Razlogu", tako je bilo u "Tjedniku", tako da ne mogu re�i da �u i�i tragom Vlade Gotovca, ali ni bilo �ijim drugim tragom, jer se mijenjaju objektivne okolnosti. Nije to ogra�ivanje od Vlade Gotovca, nego �injenica da se vrijeme mijenja tako brzo, da promjene koje su nekad trajale 50 godina danas traju pedeset dana. Desetak godina ili ne�to manje od Vladinog vodstva u Matici, bilo je razdoblje u kojem su se dogodile dramati�ne promjene. Ostaje jedan sjajno intelektualno oblikovan glas i govor koji je pozivao na eti�nost, na po�tivanje volje naroda. To ne�emo zaboraviti.
o Kao nit vodilju u budu�em djelovanju naveli ste po�tivanje duhovnog integriteta hrvatskoga naroda i aktivno zastupanje egzistencijalnih interesa cjeline naroda u koje spada i kultura. Zar Matica i do sada nije djelovala u tom smjeru ili se to djelovanje povremeno razlikovalo od dviju vladaju�ih politika?
- Matica se uvijek deklarativno ili sua sponte izja�njavala za po�tivanje integriteta hrvatskog naroda, od najranijih vremena prije 160 godina do danas. Mnoge parole su re�ene, ali neke treba i ponoviti s odlu�no��u da �emo ba� na tome posebno raditi. Pod integritetom kulture mislim na cjelovitost bi�a u kome funkcionira jedan jezik, u kome funkcioniraju odre�eni literarni stereotipi, u kome postoje odre�eni sadr�aji. Ali naravno, isto tako mislim i na veze, pa i tradicijske veze te kulture s drugim kulturama. Nisam za izolaciju kultura, nisam za autarhi�nu kulturu, to je u dana�nje vrijeme nemogu�e, to je potpuno retrogradno, a osim toga protivi se i tradiciji hrvatskog kulturnog bi�a. Jer se hrvatska kulturna tradicija, za razliku od istoka, svim svojim formama vazda uklapala u europske modele.
Matica je kao i