Zajednica hercegova�kih Hrvata, Z�rich

Zajednica hercegova�kih Hrvata (ZHH) u Å vicarskoj organizira ve� niz godina jesensku kulturno-zabavnu ve�er u humanitarne svrhe pod nazivom „Herceg Bosna srce moje – vratimo djeci osmjeh na lice“ (tekst na pozivnici glasi to�no tako – autorova primjedba).

Prikupljenim novcem s tih ve�eri poma�u se dje�ji domovi, siro�ad ili socijalno ugro�ene obitelji s malodobnom djecom po Bosni, Hrvatskoj i Hercegovini. Svi darovi, a radi se o viÅ¡e desetaka tisu�a Å¡vicarskih franaka, su uredno uknji�eni s prilo�enim, potpisanim potvrdama primatelja. Na godiÅ¡njoj skupÅ¡tini ZHH u Zürichu 14. o�ujka 2009. godine, Upravni je odbor obavijestio nazo�ne da �e vjerojatno morati promijeniti naziv humanitarne priredbe jer, eto, sti�u pritu�be na spominjanje „Herceg-Bosne“ zbog �ega stanoviti ljudi ne �ele sudjelovati u toj po sebi plemenitoj akciji. Nakon kra�e diskusije, Upravni me je odbor zamolio da napiÅ¡em neÅ¡to o pojmu „Herceg-Bosna“ kako bi oni to objavili na internetskoj stranici udruge.

Ovdje najprije valja naglasiti da je stvar Upravnoga odbora kako �e nazvati neku priredbu. Oni sami moraju procijeniti kojim �e odgovaraju�im sredstvima i ljudima na moralno odgovoran na�in posti�i svoj cilj, u ovom slu�aju prikupiti novac koji �e u ime udruge podijeliti potrebnima. To je isklju�ivo u nadle�nosti Upravnog odbora koji �e na sljede�oj godišnjoj skupštini podnijeti izvješ�e i s punom odgovornoš�u stati pred svoje �lanove.

Druga se primjedba odnosi na nesigurnost Hrvata, unato� ste�enoj slobodi, kad je u pitanju njihov narodni, nacionalni i kulturoloÅ¡ki identitet. Za to ima viÅ¡e uzroka, a jedan je svakako nedostatak povijesne i jezi�ne podloge. Prof. Ivo Å kari� o tom sa�eto ka�e: „kad netko ka�e milion umjesto milijun, niÅ¡ta se ne gubi u komunikacijskom smislu, gubi se na identitetu, jer ti nisi onda dovoljno ti“. (Glas Koncila, 4.1.2009. str. 8). Daljnji uzrok nesigurnosti me�u Hrvatima je posvemaÅ¡nje destruktivno djelovanje bivÅ¡ih Titovih pionira koji svjesno krivotvore �injenice i potkopavaju dr�avnopravne temelje Hrvatske. Kao jedan od bezbroj primjera takvih pionirskih djelatnika me�u nama u Å vicarskoj nek nam poslu�i ovaj kratki citat: „I Å¡to da zaklju�no poru�imo onima koji su se prepoznali u ovom opisu? Najte�a kletva moje stare majke upu�ena Srbima na po�etku rata u Hrvatskoj – ‚dabogda se sami sobom pozabavili? - bila bi mo�da ipak preteÅ¡ka, kad znamo kakvim je plodom urodila“. Ovaj tekst, bez ikakva suosje�anja s hrvatskim prognanicima i njihovim popaljenim domovima, objavljen je u DruÅ¡tvenim obavijestima, glasilu Hrvatske kulturne zajednice (br. 88. svibanj 2000.) - ni pet godina nakon Oluje. Unato� tome Å¡to znamo da je u tako kratkom roku bilo nemogu�e obnoviti sva hrvatska poruÅ¡ena naselja, podme�e nam se, po uhodanom obi�aju, krivnja za nestanak ionako anakronog „bratstva i jedinstva“.

A kako neznanje u sebi mo�e kriti veliku nesigurnost, nek nam posvjedo�i sljede�i groteskni primjer iz Aargauer Zeitung-a (6.5.2009.). Novinar sjedi u vlaku i osluÅ¡kuje razgovor trojice mladi�a s nepoznatom djevojkom koja se rano zaputila na posao u bolnicu, a mladi�i se vra�ali s no�nog izlaska. Nakon Å¡to im je objasnila da ima prijatelja i da s njom ne mogu ra�unati kod no�nih izlazaka, kazala im je da se zove Nicole. Budu�i da oni nisu odavali svoje imena, upitala ih je, jesu li oni sva trojica „JugoÅ¡i“? Jedan se odmah usprotivio i kazao da on nije „JugoÅ¡“ nego Makedonac. I poka�e na kolege, govore�i da ni oni nisu „JugoÅ¡i“ nego Hrvati, Å¡to ovi klimanjem glave potvr�uju. „Kakva razlika uop�e postoji izme�u tih pojmova“ – upita Nicole. Makedonac se trudi kako bi neÅ¡to rekao, pa rekne da je razlika ogromna, tra�e�i rije�i kako bi joj objasnio tu razliku, dok mu na pamet ne padne sljede�e: razlika je kao izme�u Nike-ovih i Adidas-ovih tenisica!

II.

Dr�ave su na razli�ite na�ine nastajale i dobivale svoja imena. Njema�ka, Slova�ka, �eÅ¡ka, Poljska, Mad�arska, Hrvatska itd. su nazvane po svojim narodima. Za razliku od njih, Austrija je zemljopisni naziv za Isto�no carstvo (Österreich) po kojemu su Austrijanci dobili ime. U Belgiji �ive Flamanci, Valonci i Nijemci, ali prema dr�avnom imenu naciju se naziva belgijskom. Isti je slu�aj i sa Å¡vicarskom nacijom koju �ine razli�iti narodi i kulture. Kne�evinu Liechtenstein je prije viÅ¡e stolje�a kupio neki imu�ni plemi� po kojemu je i dobila ime.

Bosna je vjerojatno dobila ime po rijeci Bosni. Ona je u po�etku bila mala zemlja kojom je neko vrijeme vladao ban. U srednjovjekovnim povijesnim mijenama gubila je i osvajala teritorije, bila ovisna i neovisna, „ali je ve�inom priznavala vrhovnu vlast ugarsko-hrvatskih kraljeva“ (K. Draganovi�). U jednom je razdoblju postojalo mo�no bosansko kraljevstvo koje je vladalo dijelovima danaÅ¡njih susjednih zemalja. A bilo je i obrnutih slu�ajeva. Godine 1463. osvajaju je Osmanlije i Bosna 1580. godine postaje paÅ¡alukom. S vremenom se taj paÅ¡aluk teritorijalno toliko proÅ¡irio na ra�un hrvatskog kraljevstva da je „bosanski paÅ¡a dr�ao pod svojom vlaš�u podru�je ve�e nego ijedan bosanski kralj“ (Hazim Å abanovi�). Primjerice, danaÅ¡nja „Bosanska Krajina“ je dugo nosila naziv „Turska Hrvatska“ jer je prije osmanlijskih osvajanja bila dijelom hrvatskog kraljevstva. Mirom u Beogradu 1739. godine utvr�ene su sjeverne, zapadne i ju�ne granice paÅ¡aluka koje su ujedno danaÅ¡nje granice izme�u Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Povijesna vrela spominju Hum kao politi�ki entitet joÅ¡ 925. godine. Srednjovjekovni Hum ili danaÅ¡nja Hercegovina nastala je ujedinjenjem kne�evina Zahumlja (zapadni dio) i Travunje (isto�ni dio) pod vladarom Sandaljom Hrani�em-Kosa�om (1392. – 1435.). Hercegovina (hercegova zemlja) je dobila ime po svome vladaru hercegu Stjepanu Vuk�i�u-Kosa�i (1435. – 1466.). Osmanlije su je osvojile devetnaest godina nakon pada Bosne i ona tako postaje dijelom Osmanlijskog Carstva, uglavnom kao dio bosanskoga paÅ¡aluka. Pod upravom paÅ¡e Rizvanbegovi�a u 19. stolje�u Hercegovina postaje posebnim paÅ¡alukom. Austro-Ugarska Monarhija je nakon okupacije 1878. godine povijesne zemlje Bosnu s jedne i Hercegovinu s druge strane ujedinila u jednu politi�ku jedinicu pod imenom Bosna i Hercegovina i definitivno ozakonila jedan novi dr�avno-pravni entitet. To se ime zadr�alo do danas i u javnosti vrijedi kao povijesna kategorija.

Otkud ime Herceg-Bosna, tko ga je rabio i u kojem kontekstu? Na ova pitanja ne mo�emo danas dati kona�ni odgovor i morat �emo sa�ekati historiografska istra�ivanja, ako se uop�e neki povjesni�ar upusti u taj posao. Ipak danas mo�emo sa sigurnoš�u ustvrditi da je sintagma Herceg-Bosna rabljena kao sinonim za Bosnu i Hercegovinu bez politi�kih konotacija.

Na moj upit, otkad se u hrvatskoj historiografiji po�eo rabiti pojam Herceg-Bosna i je li se rabio ve�inom u kulturološkom ili politi�kom smislu, jedan mi povjesnik odgovara da je to teško pitanje koje je i njega samoga dosta mu�ilo. I povjesni�ari poput Ferde Šiši�a, koji je 1908. godine objavio brošuru pod tim imenom, koristili su pojam Herceg-Bosna. Povjesnika Ferdu Šiši�a se pak ne mo�e smatrati star�evi�ancem.

U Star�evi�evim spisima, obra�enim po Bla�u JuriÅ¡i�u, rabi se jedino Bosna i Hercegovina. Hrvatski politi�ar Stjepan Radi� u svojoj broÅ¡uri iz 1908. godine „�ivo hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu“ stalno rabi dvo�lani termin Bosna i Hercegovina (ili Bosna-Hercegovina), a ni jedan jedini put ne spominje Herceg-Bosnu. Postoji hipoteza da je ta kovanica novijeg datuma, a vezana je uz pobijanje boÅ¡njaÅ¡tva u doba Benjamina Kallaya i ima naglasak na hrvatstvu. No, to nije provjereno. U gotovo svim programima hrvatskih stranaka koristi se termin Bosna i Hercegovina.

A jedan drugi, tako�er uva�eni povjesnik, piše da je termin Herceg-Bosna susretao u novinstvu politi�kih stranaka još po�etkom 20. stolje�a. Uvijek se koristio kao sinonim za BiH, ali s malo naglašenim hrvatstvom. Nadodaje, da se u historiografiji taj termin uglavnom izbjegava.

I jedan u inozemstvu Å¡kolovani i veoma priznati povjesnik dr�i moje pitanje zanimljivim i pita se je li uop�e ikada ranije pojam Herceg-Bosna bio decidirano koriÅ¡ten kao politi�ki pojam. Da jest, bilo bi to do sada barem negdje tematizirano, Å¡to mu nije poznato. Mo�da je i to dokaz da naÅ¡a historiografija ima joÅ¡ puno pitanja kojima se nije nikada bavila. On je miÅ¡ljenja da je pojam Herceg-Bosna koriÅ¡ten iz „prakti�nih“ razloga. Pa i poetskih. Jer nema pjesme u kojoj bi bilo mjesta za Bosnu i Hercegovinu, ali za Herceg-Bosnu ima. To je i pitanje slogova. Ako se malo prelistaju stariji hrvatski �asopisi, posebno poetski prilozi u njima, na�i �emo na dosta mjesta spomen Herceg-Bosne. Herceg-Bosna je nakon 1945. zvu�alo zastarjelo; jedan od razloga je AVNOJEV-ski duh koji je naglaÅ¡avao republi�ke jedinice u vlastitoj definiciji. Nema politi�ara poslije 1945. koji bi koristio termin Herceg-Bosna. Pa ni za vrijeme NDH nije se sustavno Å¡irila Herceg-Bosna, a s obzirom na ideoloÅ¡ki i politi�ko-zemljopisni koncept to nije bilo ni potrebno.

Sli�no miÅ¡ljenje dijeli i povjesnik koji upozorava da je pojam Herceg-Bosna nastao vjerojatno nakon 1878. godine - kad je Berlinski kongres Austro-Ugarskoj Monarhiji povjerio mandat privremene uprave nad BiH - bez posebnih politi�ko-nacionalnih konotacija, naprosto iz stilskih razloga. Time se ipak posredno htjelo ista�i da je rije� o jednoj zemlji u zemljopisnom i upravno-politi�kom smislu. Pojam koriste i Srbi („Herceg-Bosna, Lika, to je srpska dika“). Koriste ga sve do 1992., naravno, i muslimani.

Poznati hercegova�ki u�itelj i prikuplja� narodnih obi�aja i umotvorina Ivan Zovko objavljuje svoje djelo pod naslovom „Hrvatstvo u narodnoj predaji i obi�ajima po Herceg-Bosni“, Mostar, 1899. Pregledom toga Å¡tiva ustanovit �emo da se Zovkino istra�ivanje odnosi isklju�ivo na podru�je unutar granica Bosne i Hercegovine.

Dr. Krunoslav Draganovi� objavljuje svoju povijesnu raspravu „Hrvati i Herceg-Bosna“, Sarajevo, 1940., a dr. fra Dominik Mandi� podulju raspravu povodom 500. obljetnice pada Bosne „Herceg-Bosna i Hrvatska“, Buenos Aires, 1963. {posebni otisak iz „Hrvatske revije“, god. XIII, sv. 4 (52)}. U tekstovima gotovo ni jedan ni drugi ne spominju Herceg-Bosnu, nego raš�lanjuju povijest starih zemalja Bosne i Hercegovine.

Kako je ve� prethodno spomenuto, u narodnim pri�ama i pjesmama moglo bi se prona�i dosta mjesta o Herceg-Bosni jer je to poetskiji i u tu svrhu prikladniji izraz za zemlju Bosnu i Hercegovinu. Pa i naÅ¡i stari su u svojim zimskim razgovorima pripovijedali radije o Herceg-Bosni jer je to bio laganiji izraz koji se uvrije�io u govorni jezik. Tome se, me�utim, ne mo�e pripisati nikakva politi�ka primisao. U pismenom i usmenom stvaralaÅ¡tvu pohranjeno je iskustvo naroda o �ivotu, o njegovim tjeskobama i neispunjenima �eljama, i dokle god ga se ne instrumentalizira u ideoloÅ¡ke svrhe, radi se o umjetni�kom blagu. Pojam Herceg-Bosna je, o�ito, jedan od izraza koji su narodnim umotvorinama davali oblik umjetni�koga To Å¡to su organizatori obrane hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini 18. studenog 1991. proglasili „Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu“ (HZHB), bio je odgovor na ve� ranije osnivanje civilnih (i vojnih) institucija bosanskih Srba i muslimanskih BoÅ¡njaka („SkupÅ¡tina srpskog naroda BiH“ 24.10.1991 - kasnije Republika Srpska – i „Muslimanska patriotska liga“ 2.5.1991.). Osnivanje HZHB je, vjerojatno, trebalo imati i politi�ki i obrambeni smisao. Å to je od toga ostvareno i koliko je to bila ideoloÅ¡ka konstrukcija a koliko vrijednosni �in, joÅ¡ uvijek nije egzaktno utvr�eno. Samim time Å¡to je svijet, primjerice, Republiku Srpsku priznao a HZHB poniÅ¡tio, nije ponu�en odgovor na opravdanost ili neopravdanost, ispravnost ili neispravnost tih �ina. Za to su potrebna pomnija istra�ivanja i provjere. I, napokon, ma kakav sud donijela povijest o Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni, to ne mijenja niÅ¡ta na �injenici da je pojam Herceg-Bosna viÅ¡e od stotinu godina koriÅ¡ten u pu�kom stvaralaÅ¡tvu i prakti�nom �ivotu bez ikakvih politi�kih pobuda.

Prema „Ve�ernjem listu“ (22.4.2009.) u Mostaru postoji radijska postaja pod imenom „Radio Herceg-Bosna“, a kao osniva� te postaje „joÅ¡ uvijek se vodi nevladina udruga Hrvatska zajednica Herceg-Bosna“. Spomenuta nevladina udruga i njezina svrha nam nije poznata, pa se o njoj ovdje, na �alost, ne mo�e niÅ¡ta pobli�e re�i. Puno bi nam pomogli sami utemeljitelji Hrvatske zajednice Herceg-Bosne kad bi sami pred javnost iznijeli iz kojih su se pobuda organizirali u zajednicu pod imenom „Herceg-Bosna“?!

Izvor: www.hercegovina.ch/zhh, autor: Tihomir Nui�

PS:
Isti �lanak objavljen je i na stranicama glasila „Politi�ki zatvorenik“ Hrvatskog druÅ¡tva politi�kih zatvorenika, a tamo je upotpunjen i kopijama niza dokumenata koji jasno svjedo�e o stoljetnoj upotrebi pojma „Herceg-Bosna“, Å¡to mo�ete vidjeti ovdje: ZaÅ¡to H-B.pdf