HHF – Hrvatski humanitarni forum
HKK – Hrvatski kulturni klub
HID – Hrvatsko in�enjersko društvo
srda�no Vas pozivaju na

KONCERT

u petak, 19. o�ujka 2010. u 19:30 sati
u vili Boveri, Ländliweg 5, Baden

Ivan Horvati�
klavir

PROGRAM:

J. S. Bach: Preludij i fuga u es-molu, WTK I. , BWV 853

F. Chopin: Balada u F-duru, op. 38

M. Ravel: iz ciklusa "Miroirs": Oiseaux tristes
                                       Alborada del gracioso

- pauza -

B. Bersa:  Po na�inu starih (Airs de balet)
                 Otmjeno - Grave
                 �ivo - Vivement
                 Otmjeno - Grave

Raffaele d´Alessandro: Izbor iz zbirke 24 Preludija op. 30:
                                  Präludium Nr. 19 (Fantasque)
                                  Präludium Nr. 5 (Nocturne)
                                  Präludium Nr. 21 (Toccata)

F. Chopin: Etida u C-duru, op.10 br. 7
                Etida u F-duru, op.10 br. 8
                Etida u f-molu, op.10 br. 9
                Etida u As-duru, op.10 br.10
                Etida u Es-duru, op.10 br.11
                Etida u c-molu, op.10 br.12 ("Revolucionarna")

*****

1) 48 preludija i fuga J. S. Bacha, �iji je puni naziv Das Wohltemperierte Klavier predstavljaju monumentalno djelo jedno od najve�ih skladatelja svih vremena. Podijeljeni u dvije zbirke (WTK I i WTK II), preludiji i fuge pokrivaju sve tonalitete dura i mola, a Bach im je namijenio, osim glazbene, i didakti�ku svrhu. Djelo se smatra jednim od najva�nijih i najutjecajnijih u povijesti zapadne klasi�ne glazbe. Preludij i fuga u es-molu, iz prve knjige zbirke, napisani su u posebnom ugo�aju, sjetnog i pomalo dramati�nog es-mola. Troglasna fuga je pjevnog karaktera, sa velikom gradacijom prema kraju djela, dok je preludij nešto konkretniji, dramati�niji u izri�aju.

2) Balade F. Chopina se, uz njegova Scherza, ubrajaju me�u središnje, najzna�ajnije i najizvo�enije kompozicije ovog velikog kompozitora. Ove godine se obilje�ava i jubilarna, dvjestota obljetnica njegovog ro�enja. Druga balada u F-duru, op.38 osniva se na vrlo inventivnoj opreci dvaju univerzalnih osje�aja i raspolo�enja: pastoralnog, pjevnog segmenta (Andantino) i turbulentne, tehni�ki zahtjevne i brze epizode (Presto con fuoco), dakle dvaju blokova koji se tijekom djela nekoliko puta izmjenjuju, prije samog zaklju�nog dijela, virtuozne Code. Na samom kraju djela pojavljuje se ponovno pjevna prva tema, ali ovaj put u potpuno druk�ijem, tamnom i duboko tragi�nom tonalitetu a-mola.

3) Zbirka „Miroirs“ (Zrcala) M. Ravela djelo je prepuno fantasti�nosti, groteske i egzotike. Poticaj za stvaranje djela Ravel je dobio iz podru�ja romanti�ke knji�evnosti. Stavak Oiseaux tristes (�alosne ptice) zbog svoje se gra�e smatra  posebno sna�nim korakom prema muzi�koj budu�nosti, dok je Alborada del gracioso (Jutarnja podoknica lakrdijaša) temeljena na efektnom španjolskom folkloru, stavak velikog virtuoziteta i jedno od omiljenih djela velikog francuskog kompozitora.

4) Blagoje BERSA (Dubrovnik, 1873 – Zagreb, 1934) kompoziciju je u�io u Zagrebu kod Ivana Zajca, a nastavio kod R. Fuchsa u Be�u, gdje je djelovao kao aran�er i umjetni�ki savjetnik; prera�ivao je i instrumentirao tu�e skladbe, uglavnom operete. Tamo je usvojio glazbena nastojanja s kraja XIX. i po�etka XX. st. i postupno usvajao novija dostignu�a skladateljske tehnike, iako nikada nije napuštao osnove tonaliteta. Godine 1911. vra�a se u Zagreb, gdje djeluje kao profesor kompozicije i instrumentacije na Muzi�koj akademiji. To je doba u kojem se sve manje posve�uje skladateljskom, a sve više pedagoškom radu, odgojivši nekoliko vrsnih skladatelja (B. Papandopulo, B. Kunc, M. Cipra, B. Bjelinski i dr.). Prema svojem skladateljskom izrazu, Bersa je izraziti romantik, a njegova su djela subjektivna i, uglavnom, tmurna raspolo�enja. Po na�inu starih Airs de ballet (1924) najpoznatije je Bersino klavirsko djelo, u kojem skladatelj evocira glazbu proteklih vremena, dodiruju�i s jedne strane staro crkvene na�ine, a s druge (u posljednjem stavku) i postupke srodne glazbenom impresionizmu.

5) Švicarski skladatelj Raffaele d´Alessandro (1911.-1959.) ro�en u St.Gallenu, ubraja se me�u najzna�ajnije švicarske autore 20. stolje�a. Unato� o�itoj nadarenosti, njegova �elja za bavljenjem glazbom nije naišla na veliku potporu roditelja. Tek 1932. godine zapo�inje studij u Zürichu, gdje je studirao orgulje i kompoziciju. Studij je nastavio u Parizu, a kasnije se vratio u domovinu i nastanio u Lausanne-i, gdje je i preminuo, na svoj ro�endan, 1958. godine od poslijedica puknu�a aorte. Djela su mu izvo�ena u Njema�koj, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i SAD-u. 24 preludija op. 30 djelo je nastalo u tradiciji velikih skladatelja poput Bacha, Chopina i Scriabina, koji su tako�er pisali preludije. d´Alessandrove preludije karakteriziraju transcendentalna tehnika te orkestralna boja i zvukovnost. 24 preludija op.30 smatraju se jednim od najva�nijih djela za klavir solo u 20. stolje�u u Švicarskoj.

6) Etide F. Chopina spadaju u najzahtjevnija djela klavirske literature. Chopin je ukupno napisao dva sveska etida (op.10 i op.25, u svakom 12 etida), te još tri etide izvan svezaka (Trois Nouvelles Études), što ukupno �ini broj od 27 djela. Pojam „etida“ ozna�avao je �esto u povijesti glazbe zapravo „vje�bu“, instruktivno djelo namijenjeno pijanistima u svrhu napredovanja u tehni�kom pogledu. Chopinove etide u tom smislu predstavljaju revoluciju, jer se radi o djelima u kojima se na jedan potpuno nov, glazbeno i umjetni�ki visoko sadr�ajan na�in obra�uju pojedini elementi klavirske tehnike. Svaka etida, dakle, bavi se odre�enim problemom tehnike, ali je ujedno i djelo velike, koncertne i umjetni�ke vrijednosti, savršena cjelina u kojoj se na najljepši mogu�i na�in spajaju tehnika i muzikalnost. 6 etida iz opusa 10, br.7-12 tako�er pripadaju u skupinu najte�ih Chopinovih kompozicija, sa velikim razlikama u karakterima pojedinih etida, te mo�da najpoznatijom, „revolucionarnom“ etidom na kraju, za koju pri�a ka�e da je nastala kada je Chopin saznao za propali ustanak Poljske protiv Rusije.

Poslije koncerta ugodno dru�enje uz APÉRO u vili Boveri

Rezervacije: E-mail: zmitar@gmx.net - Tel.:  056 - 282 36 86

Ve�ernja blagajna od 19:00 sati

Ulaz: CHF 30.-, �aci i studenti CHF 15.-

*****

�IVOTOPIS

Ivan Horvati� ro�en je 1988.godine u Zagrebu. Trenutno je student specijalisti�kog magisterija (Solistendiplom) iz klavira na Z�rcher Hochschule der K�nste u �vicarskoj, u klasi prof. Karl-Andreas Kolly-ja. Studij u �vicarskoj zapo�eo je u rujnu 2009.godine,� nakon uspje�no polo�enog prijamnog ispita u travnju 2009.godine, te postao jedan od najmla�ih studenata specijalisti�kog magisterija.� Od po�etka studija u �vicarskoj ostvario je zapa�ene rezultate. U rujnu 2009. sudjelovao je� na majstorskom seminaru profesora Kolly-ja u St.Moritz-u,� gdje je nastupio na dva koncerta.� Novine "Engadiner Post" (12.09.2009) njegov su nastup opisale kao "vrhunac pijanisti�kog umije�a". U listopadu je na akademiji sudjelovao u projektu suvremene glazbe "Melodie trotzdem", kao solist i komorni glazbenik, te je tom prilikom sura�ivao sa �e�kim kompozitorom Martinom Smolkom, �ijim su djelima koncerti u sklopu projekta bili posve�eni. U studenom 2009. i sije�nju 2010. nastupio je i solisti�ki na dva studentska koncerta u Winterthuru. 22.01.2010. sudjelovao je na natjecanju koje je organizirala fondacija Nicati - de Luze iz Lausanne, te je kao jedan od najboljih natjecatelja postao dobitnikom njihove jednokratne stipendije. U o�ujku ga o�ekuju nastupi na koncertima u Bernu i Z�richu posve�enim F.Chopinu, povodom dvjestote obljetnice njegova ro�enja, na kojima �e svirati 6 etida iz opusa 10. U idu�em semestru planira i niz suradnji na podru�ju komorne glazbe, prije svega u klavirskom duu i triu te suradnju sa kolegicom sa guda�kog odjela, a u planu ima i suradnju sa pjeva�ima. Tako�er, planira sudjelovati na nizu me�unarodnih pijanisti�kih natjecanja.

S odli�nim uspjehom� diplomirao je klavir,� 22. studenoga 2008. godine, na Muzi�koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Karl-Heinz K�mmerlinga i prof. �or�a Stanettija.
Nastupao je na brojnim koncertima u Hrvatskom glazbenom zavodu, KD Vatroslav Lisinski, dvorani Hrvatskog dru�tva skladatelja, u Povijesnom muzeju, Gliptoteci, Europskom domu, muzeju Mimara, kazali�tu Marina Dr�i�a (Dubrovnik), Guvernerovoj pala�i (Rijeka), dvorani Doma hrvatskih branitelja (Pula), zatim u Samoboru, Velikoj Gorici, Gro�njanu, Lipiku, �ibeniku, Zadru, Vinkovcima, Osijeku, Vara�dinu, u Republici Sloveniji, Italiji, Ukrajini, Austriji, Njema�koj, na zavr�nim koncertima nagra�enih na me�unarodnim natjecanjima u Rijeci, Osijeku, Moncalieriju, Povolettu, Minerbiu...

Tijekom studija usavr�avao se na seminarima brojnih klavirskih pedagoga: Manana Kandelaki (Gruzija), Eugen Indjic (Francuska), Carola Grindea (Velika Britanija), Roger Muraro (Francuska), Karl-Heinz K�mmerling (Njema�ka)...

U Kijevu (Ukrajina) je 2003. godine poha�ao Ljetnu glazbenu akademiju gdje je radio s profesorima Valeryem Kozlovom i Vadimom Rudenkom, a usavr�avao je i znanje iz solfeggia kod profesorice Olene Shvetzove kao i komorne glazbe kod profesora Viktora Abramyama. Tada je nastupio i kao solist uz orkestar Kijevske filharmonije, izvode�i na zavr�nom koncertu Koncert za klavir i orkestar u a-molu Edwarda Griega. Nakon koncerta dobio je i poziv za gostovanje u ukrajinskom gradu Chirnigivu te je isti koncert svirao u velja�i 2004. godine u sklopu tamo�njeg festivala na "Ve�eri hrvatske glazbe".

U tijeku studija osvojio je nekoliko va�nih nagrada: I.nagrada na dr�avnom natjecanju komorne glazbe u Opatiji 2006.godine, I.nagrada na regionalnom natjecanju u Vara�dinu te apsolutna prva nagrada na dr�avnom natjecanju u Dubrovniku 2007.godine, III.nagrada na EPTA me�unarodnom pijanisti�kom natjecanju u Osijeku 2007.godine. Nastupao je i kao solist uz orkestar Muzi�ke akademije u Zagrebu, izvode�i Peti Koncert za glasovir i orkestar u Es-duru L.van Beethovena.� Sura�ivao je i� sa Sinfonijskim orkestrom HRT-a te sa Zborom HRT-a. Snimao je za radio i televiziju, te za njema�ki televizijsku postaju ARD.

Redovno je nastupao u vrlo uspje�nom studenstkom ciklusu koncerata "Virtuoso", u Samoboru, Velikoj Gorici, Lipiku, Zadru i Zagrebu.

Diplomski recital odr�ao je u velikoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda 22.11.2008.godine, a prethodili su mu recitali odr�ani u Delnicama, Daruvaru, Samoboru i Zadru. U programu diplomskog koncerta bila su neka od najzahtjevnijih djela klavirske literature.� Kao jedan od najuspje�nijih hrvatskih studenata bio je dobitnik Top stipendije za top studente 2006.godine.

*****

S obzirom da je radi o vrlo lijepom i zahtjevnom programu koncerta i zaista talentiranom mladom umjetniku, što se mo�e vidjeti iz prilo�enog �ivotopisa, a da je broj mjesta u dvorani ograni�en, molimo Vas da pravovremeno najavite svoj dolazak i PRIJAVE I REZERVACIJE izvršite ili E-mailom na adresu: zmitar@gmx.net, ili telefonom na broj: 056-282 36 86.

U ime organizatora: Zvonimir Mitar