Predavanje Dr. Dubravka Mihaljeka u Badenu

Hrvatski kulturni klub Baden je i ove jeseni bio sretne ruke pri odabiru predava�a i teme predavanja. U nedjelju, 30. listopada 2005., brojni posjetitelji, me�u kojima i Veleposlanik RH u �vicarskoj Dr. Mladen Andrli�i Generalni konzul RH gospodin Nenad H�lbl, prisustvovali su u Grand Casinu u Badenu vrlo zanimljivom predavanju Dr. Dubravka Mihaljeka pod naslovom "Hrvatska i EU : utjecaj na tr�i� te nekretnina i turizam".

Dr. Mihaljek je svoje izlaganje ras�lanio u 5 glavnih tema:

U prvom dijelu smo saznali da rezidenti EU imaju neograni�eno pravo stjecanja nekretnina u bilo kojoj zemlji EU, �to uklju�uje i pravo kupovanja nekretnina u svrhu investiranja, ali da tu postoje i izvjesne iznimke koje su neke �lanice izborile u svojim pregovorima s EU. Tu su Danska i Malta postigle trajno izuze�e, a zemlje kandidatkinje i nove �lanice EU u �ivaju prijelazna razdoblja koja se kre�u od 5 do 7 (pa i vi�e) godina, ovisno o tome radi li se o ku�ama za odmor ili o poljoprivrednom zemlji�tu.

Inozemna ulaganja stranaca u nekretnine u Hrvatskoj regulirana su reciprotitetom; nekretnine u RH mogu se prodavati strancima iz zemalja u kojima gra�ani Hrvatske imaju isto takvo pravo. Interes stranaca za nekretnine u RH je velik, osobito na Jadranu, pa je ta strana potra�nja po�ela utjecati na lokalno tr�i�te nekretnina i znatno pove�anje cijena. Kako �e pridru�ivanje Hrvatske EU utjecati na stanje tr�i� ta nekretnina ovisit �e o nizu faktora; o slobodnim kapacitetima, konkurenciji, stanju pravne i prostorne sre�enosti ili neizvjesnosti, o propisima za sprje�avanje �pekulacije i o brzini liberalizacije.

Turizam je zna�ajniji za nacionalnu privredu nego �to se ina�e misli, a osnovne osobine u ju�noj Europi su mu me�unarodni masovni turizam i odmor na pla�i, uz glavne resurse: more, sunce, klimu, smje�taj i hranu. Strana ulaganje u nekretnine u turisti�kim podru�jima imat �e na razne na�ine utjecaja i na turisti�ku privredu, po�ev�i od nepo�tivanja gra�evinskih propisa i prostornih planova, bespravne gradnje, devastacije obale i drugih turisti�kih atrakcija, a porastom broja ku�a za odmor i sklonosti "samoopskrbi", no istovremeno �e do�i i do zna�ajne potencijalne koristi; do porasta vrijednosti neiskori�tenih nekretnina, obnove dijela autenti�nog stambenog fonda, o�ivljavanja lokalnih zajednica i pritoka dohodka i poslova tijekom cijele godine, a i do demografskog o�ivljavanja.

Pridru�ivanje Hrvatske EU izazvat �e i niz makroekonomskih u�inaka, koje mo�emo svrstati u u�inke bogatstva, priljev kapitala, u�inke na agregatnu potra�nju, te sekundarne i fiskalne u�inke. Nekretnine do nedavno neznatne vrijednosti "preko no�i" postaju potencijalno zna�ajan izvor bogatstva, pove�ava se priljev kapitala, osobna potro�nja, uvoz, investicije, a porasti�e i porezni prihodi (PDV, porezi na nekretnine, osobni dohodak). Pove�anje cijena nekretnina imat�e znatnog utjecaja i na kreditnu politiku banaka.

Koji su izazovi pregovora Hrvatske o pridru�ivanju EU? Status quo va�i do 2009. godine, a potrebno bi bilo dogovoriti novo prijelazno razdoblje nakon pristupa EU, pa i poku�ati dogovoriti trajno izuze�e, poput Malte. Postavlja se i pitanje prioriteta u pregovorima, na jednoj strani je tr�i� te nekretnina, a na drugoj poljoprivreda.

U slu�aju brze liberalizacije cijene bi br�e dostigle dugoro�ni ravnote�ni trend, ali bi zbog naglog porasta potra�nje bio mogu� nekontrolirani rast cijena, pretjerana izgradnja i zaobila�enje propisa.

Kod postepene liberalizacije cijene �e ionako rasti s porastom dodotka i bit �e vi�e vremena da se ponuda prilagodi rastu�oj potra�nji i da se sredi regulativa.

Prioritete treba staviti na provedbu propisa o gradnji, za�titi okoli�a i prostornih planova, �to je jedino trajno rje�enje, te �to prije srediti pravnu regulativu na tr�i� tu nekretnina i prostornom planiranju, uklju�uju� i i propise protiv �pekulacije i unaprijediti statistiku tr�i� ta nekretnina.

Nakon izvanrednog i vrlo zanimljivog predavanja i kratke pauze, prisutni su jo� �itav sat vremena imali priliku postavljati niz interesantnih pitanja, na koja je predava� dao iscrpne i kompetentne odgovore.

 

Za portal: Zvonimir Mitar (prema pdf-predlo�ku predava�a)

O predava�u:

Dubravko Mihaljek (1959), dr. sc.,

od 1999. godine radi kao Senior Economist u Banci za me�unarodna pla�anja (BIS) u Baselu. Analizira privredna kretanja i ekonomsku politiku u novim tr�i�nim privredama u Aziji, Latinskoj Americi i sredi�njoj i isto�noj Europi. Ekonomist Me�unarodnog monetarnog fonda u Washingtonu od 1990-99. Profesionalnu karijeru zapo�eo kao asistent u Ekonomskom institutu u Zagrebu. Doktorirao ekonomiju na Sveu�ili�tu u Pittsburghu 1990.; magistrirao na Sveu�ili�tu Minnesota 1986., diplomirao na Fakultetu za vanjsku trgovinu u Zagrebu 1981. Autor je preko 70 znanstvenih radova iz makroekonomije, fiskalne teorije i politike, monetarne i te�ajne politike, pro�irenja EU, ekonomskog razvoja i bankarstva.

(Biografija preuzeta iz Libre broj 10, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba Baden)