Sada, kada se nakon 3,5 godine NZZaS javno ispri�ava prof. dr. Turini, što bi moglo ponukati i druge švicarske medije da u�ine isto, prenosimo �itateljima portala intervju iz Libre broj 7, napravljen neposredno prije slu�aja Voser:

*****

Intervju Prof.dr. Marko Turina

DHör 39: Turina

Universitätsspital je mali grad u samom centru Züricha. Stalni stanovnici su zaposlenici od kojih mnogi tu provode više od propisanog radnog.vremena, a ostali privremeni ili gostuju�i su pacijentl, studenti ili oni koji prolaze razne edukacije. Jedan od mnogih koji su tu pro�ivjeli �itav radni vijek je dr. sci. Marko Turina, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Zürichu i šef odjela kardiokirurgije Univerzitetske bolnice na kojem se rade najkompleksnije operacije srca. Tra�e�i profesora Turinu, s kojim sam imala zakazan razgovor za Libru, morala sam prohodati više ulica, zgrada i hodnika dok kona�no nisam pronašla njegovu bolni�ku adresu još neko vrijeme: DHör 39. Profesora Turinu sam zatekla u njegovoj radnoj sobi �iji sadr�aj preplavljuje prostor. Mnoštvo knjiga, razni fascikli, papiri i kompjuter ukazuju na puni pogon koji prelazi vizualna prostorna ograni�enja. Do�ekao me sa srda�nim osmjehom da bi ve� u sljede�em trenutku bio potpuno skoncentriran na razgovor znaju�i da nema puno vremena.

Libra: Profesore Turina, uskoro odlazite u mirovinu. Što to za Vas zna�i?

Marko Turina: Prije svega, moram napustiti moj radni kabinet, ali dobivam ipak jednu sobu na drugom mjestu. Naravno, bez sekretarice koju sada imam. Moj formalni radni odnos time prestaje, jer sam dostigao zakonski maksimum nakon koieg se više ovdje ne mogu zadr�ati. Ne bi bilo dobro da poslije umirovljenja ovdje pre�esto navra�am, uvijek ima problema kad netko ne mo�e odstupiti. Imam još mnogo drugih aktivnosti koje mi ostaju, od znanstvenog rada nadalje, ali ostajem bez infrastrukture i logistike koju sam imao do sada.

U jednom ste intevjuu rekli da je svakodnevni �ivot jednog sr�anog kirurga zapravo dosadan. Kako ste to mislili s obzirom da svaki dan radite na tankoj sponi �ivota i smrti?

Ma kakvi dosadan, to sigurno nisam mislio. Mogao bih re�i da je mo�da monotan jer se sve odvija po ustaljenom re�imu i mnoge se stvari ponavljaju odre�enim automatizmom. Sigurno nikad niste �uli da je kirurg zaspao za operacijom, ali za predavanjem se mo�e zaspati, zar ne?

Istra�ujete mogu�nost konstrukcije sr�anih klijetki od Ijudskog tkiva. O �emu se tu konkretno radi?

Prije više od deset godina pokušali smo dobiti konstrukcije krvnih �ila iz vlastitih tkivnih stanica i to smo doveli do klini�ke upotrebe, ali su se ukazali neki problemi. Mo�emo napraviti krvne �ile od vlastitih stanica, ali su na dulji rok problemati�ne. Krenuli smo na konstrukciju sr�anih zalisaka i stigli dosta daleko u tim ispitivanjima, ali ih još uvijek ne mo�emo primijeniti na pacijentu. Problem je u tome što se stanice koje uzimamo i dr�imo izvan vlastitog organizma s vremenom geneti�ki promijene i stanice u vlastitom organizmu ih više ne prepoznaju. Drugi problem je što one moraju razviti sav gra�evni materijal zaliska kao, npr. kolagen, elastin, a upravo to je te�e kontrolirano napraviti.
Takvi sr�ani zalisci nisu dovoljno �vrsti da odr�e arterijski tlak. Izdr�e tlak u klju�noj arteriji, ali u aorti gdje je tlak dvostruko ve�i su preslabi. To je jedan dulji proces i mada se o tome mnogo govori, do klini�ke upotrebe �e pro�i još dosta vremena. U me�uvremenu alternativa su zalisci �ivotinjskog porijekla. Antigeni�ko djelovanje se minimalizira tehni�kim postupcima i oni izdr�e �ak do petnaestak godina. Prirodni zalisci bi naravno bili savršeni, pogotovo za djecu. No to je sljede�i korak koji se tek mora do�ekati. U svim centrima koji rade na tome rezultati su sli�ni, ne samo ovdje.

Srce je simbol ljubavi. Do�ivljavamo ga kao centar �ivota, kad ono popusti, �ivot se gasi. Što je za Vas srce?

Srce je veli�anstven i jedinstven organ s 86'000 otkucaja dnevno, ili 30 milijuna otkucaja u godini. Kad uzmete u obzir prosje�ni ljudski vijek, zbrojite koliko je to otkucaja u jednom ljudskom �ivotu. Zatim, samoregulacija te pumpe, npr. za vrijeme sna ili nogometne utakmice, je fenomenalna. Nema niti jedne sprave koja bi se mogla usporediti sa srcem. Srce je fenomen.

Mislite Ii da pacijenti iz Hrvatske još uvijek imaju potrebu dolaziti na operaciju srca u Švicarsku iako postoji privatna klinika za bolesti srca Magdalena u Krapinskim Toplicama gdje i Vi operirate?

Uvijek je problem u novcu. Danas je medicina jako skupa. Kompleksne operacije srca koštaju od 70 do 80'000, pa �ak i 100'000 franaka. To se ne mo�e platiti ili vrlo teško. U Magdaleni se pak ne mo�e sve rješavati. Kirurg je samo jedna karika u lancu.
Potreban je još �itav niz uvjeta od opreme do materijala, posebnih tehni�kih ure�aja, i da ne nabrajam. Transplantacije, umjetno srce, reoperacije se ne rade u privatnim bolnicama. Takvi kompleksni zahvati se ne mogu napraviti a da pokriju troškove. Privatne bolnice si to ne mogu priuštiti jer bi financijski skrahirale.
One se samofinanciraju i moraju pokriti ekonomsku stranu. Zato se takve operacije rade u velikim dr�avnim bolnicama kojirna deficit nije problem. Magdalena je na visokom kardiokirurškom nivou, ali ne i za specijalne i kompleksne slu�ajeve.
Pošto je Magdalena i moj projekt, odredio sam unaprijed kakvi pacijenti se mogu u njoj operirati. �esto sam u situaciji da se moram konfrontirati kad stignu pacijenti koji nisu za Magdalenu, npr. reoperacije gdje su ve�i rizici, veliko krvarenje, operacija traje dva tri puta dulje. Altruisti�ki je takve operacije tamo obavljati. Prije nekoliko mjeseci sam operirao jednog dje�aka, a zahvat je i za ovdašnje uvjete predstavljao kompleksnu operaciju, ali je, eto, sre�om dobro prošlo.

Kakvi su Vaši kontakti s hrvatskim zdravstvom?

Magdalena je u Hrvatskoj konkurencija dr�avnim bolnicama i to njima zapravo ne odgovara. Zbog toga su moji kontakti uglavnom osobni. Sada sam u Osijeku izabran za profesora na Medicinskom fakultetu, mo�da tamo nešto mogu napraviti. To su, me�utim, sarno moji osobni i slu�ajni kontakti s nekim ljudima.

Što mislite koji je klju�ni problem hrvatskog zdravstva?

To je slojevita problematika s mnogo uzro�nika. Vidjet �emo kako �e je sada rješavati dr. Hebrang, ali mislim da nemamo ništa druk�ije ili ve�e probleme nego sve ostale zemlje izašle iz socijalizma. Pogledajmo Sloveniju, Bugarsku, Rumunjsku ili �ešku. Kad je Vaclav Havel bio bolestan, kru�ila je pri�a da su njegova oba lije�nika zajedno imali manju pla�u nego mehani�ar koji mu je odr�avao automobil.
Ne mo�ete za cijenu Swatcha o�ekivati Rolex. Kod naših ljudi se mora promijeniti svijest da shvate kako zdravstvo košta i da se za zdravstvo mora izdvajati. �ivirno ovdje pa znamo koliko u tu svrhu izdvajamo od primanja. U Hrvatskoj je svijet navikao da je zdravstvena pomo� nešto što raste na grani i samo od sebe. Zdravstvo je u�asno skup mehanizam svagdje na svijetu. Mislim da se ne mo�e ništa naglo posti�i velikim reformama niti rezovima, nego treba polagano, godinama graditi novi sustav.

Što mislite o Vašim kolegama u Hrvatskoj koji su se od Domovinskog rata na ovamo anga�irali u politici i napustili svoja zanimanja?
 
Kad je netko lije�nik, ne mora biti diskvalificiran u bavljenju politikom. Moj kolega kardiokirurg u Americi dr. Wiliam Harrison Frist je prakticirao kardiokirurgiju do prije pet godina. Sada je istaknuti vo�a Republikanske stranke u ameri�kom Senatu i vjerojatno �e biti predlo�en za predsjedni�kog kandidata u narednim izborima za �etiri godine. Mislim da je i dr. Škrabalo bio dobar ministar vanjskih poslova, pogotovo u ono vrijeme sa svojim internacionalnim kontaktima. Ja sam se bavio politikom, bolje re�i zdravstvenom politikom, dok sam bio dekan na ovom fakultetu. Tad sam shvatio da se i politika mora izu�iti, to je zvanje i posao kao svaki drugi. Biti pošten i pametan nije dovoljno da se bude politi�ar. Naši politi�ari nisu politiku izu�ili, svadljivi su, netolerantni, postoji i odre�eni primitivizam. Kod nas na izbore izlazi 30  politi�kih stranaka, dok su u drugim, daleko ve�im zemljama dovoljne tri-�etiri stranke.Tu je problem u Hrvatskoj.

Dali ste u tijeku svoje karijere razmišljali o povratku u Hrvatsku?

Kako da ne. Ali mogu�nosti napredovanja u Švicarskoj su bile daleko ve�e, kao i izazovi, a s vremenom se i obitelj integrirala. Volim oti�i u Zagreb, ali moram priznati da me smeta što se Hrvatska nije bitno pomakla u posljednih desetak godina. Stanje nije bitno bolje nego što je bilo recimo 1990. godine.

Vi ste u Švicarskoj kao stranac napravili zavidnu lije�ni�ku i znanstvenu karijeru, najbolji ste kardiokirurg u Švicarskoj, bili ste dekan Medicinskog fakulteta u Zürichu. Jeste li imali problema u napredovanju zato što ste stranac?
 
Morao sam biti uvijek tri puta bolji u svemu od drugih. Da, imao sam problema, ali to su bile šezdesete godine, danas ni slu�ajno nije tako, Švicarska je danas puno otvorenija zemlja, i moji kolege stranci više nemaju takve probleme ili prepreke koje sam ja morao savladavati. Moram re�i da sam imao i sre�e, prave ljude na pravom mjestu.

Ho�ete li ubudu�e imati više vremena za letenje, Vaš omiljeni sport?

Na�alost je mandat dekana uništio moj hobi.Više se ne bih usudio, jer se ve� predugo nisam time bavio. Za letenje nisam imao dovoljno vremena. Pola sata letenja zahtijeva sat i pol pripreme i još jedan sat nakon toga. Da ne govorim da morate stalno biti uvje�bani i da se ne mo�e letjeti kad se sjetite nakon du�e pauze. Ve� sam do�ivio i prisilno spuštanje kad sam jednom letio sa suprugom, a ure�aji su otkazali. Nije bilo ugodno. Nikad nismo otkrili što se zapravo dogodilo. Kod letenja kao i kod operacije u slu�aju nepredvi�enih problema mora se brzo misliti i brzo djelovati.Odluke se donose bez oklijevanja. Oklijevanje je recept za katastrofe. Zato kirurg mora imati veliko samopouzdanje.

Razgovor vodila Jagoda Zeni�

Preuzeto iz Libre broj 7, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj

*****

PS:

Gdje i što danas radi prof. dr. Marko Turina pogledajmo u prilogu koji smo na portalu objavili 16. prosinca 2008.: U „Magdaleni“ 500 operacija godišnje