HHF – Hrvatski humanitarni forum
HKK – Hrvatski kulturni klub
HID – Hrvatsko in�enjersko društvo
srda�no Vas pozivaju na

KONCERT

u petak, 19. o�ujka 2010. u 19:30 sati
u vili Boveri, Ländliweg 5, Baden

Ivan Horvati�
klavir

PROGRAM:

J. S. Bach: Preludij i fuga u es-molu, WTK I. , BWV 853

F. Chopin: Balada u F-duru, op. 38

M. Ravel: iz ciklusa "Miroirs": Oiseaux tristes
                                                Alborada del gracioso

- pauza -

B. Bersa:  Po na�inu starih (Airs de balet)
                 Otmjeno - Grave
                 �ivo - Vivement
                 Otmjeno - Grave

Raffaele d´Alessandro: Izbor iz zbirke 24 Preludija op. 30:
                                        Präludium Nr. 19 (Fantasque)
                                        Präludium Nr. 5 (Nocturne)
                                        Präludium Nr. 21 (Toccata)

F. Chopin: Etida u C-duru, op.10 br. 7
                   Etida u F-duru, op.10 br. 8
                   Etida u f-molu, op.10 br. 9
                   Etida u As-duru, op.10 br.10
                   Etida u Es-duru, op.10 br.11
                   Etida u c-molu, op.10 br.12 ("Revolucionarna")

*****

1) 48 preludija i fuga J. S. Bacha, �iji je puni naziv Das Wohltemperierte Klavier predstavljaju monumentalno djelo jedno od najve�ih skladatelja svih vremena. Podijeljeni u dvije zbirke (WTK I i WTK II), preludiji i fuge pokrivaju sve tonalitete dura i mola, a Bach im je namijenio, osim glazbene, i didakti�ku svrhu. Djelo se smatra jednim od najva�nijih i najutjecajnijih u povijesti zapadne klasi�ne glazbe. Preludij i fuga u es-molu, iz prve knjige zbirke, napisani su u posebnom ugo�aju, sjetnog i pomalo dramati�nog es-mola. Troglasna fuga je pjevnog karaktera, sa velikom gradacijom prema kraju djela, dok je preludij nešto konkretniji, dramati�niji u izri�aju.

2) Balade F. Chopina se, uz njegova Scherza, ubrajaju me�u središnje, najzna�ajnije i najizvo�enije kompozicije ovog velikog kompozitora. Ove godine se obilje�ava i jubilarna, dvjestota obljetnica njegovog ro�enja. Druga balada u F-duru, op.38 osniva se na vrlo inventivnoj opreci dvaju univerzalnih osje�aja i raspolo�enja: pastoralnog, pjevnog segmenta (Andantino) i turbulentne, tehni�ki zahtjevne i brze epizode (Presto con fuoco), dakle dvaju blokova koji se tijekom djela nekoliko puta izmjenjuju, prije samog zaklju�nog dijela, virtuozne Code. Na samom kraju djela pojavljuje se ponovno pjevna prva tema, ali ovaj put u potpuno druk�ijem, tamnom i duboko tragi�nom tonalitetu a-mola.

3) Zbirka „Miroirs“ (Zrcala) M. Ravela djelo je prepuno fantasti�nosti, groteske i egzotike. Poticaj za stvaranje djela Ravel je dobio iz podru�ja romanti�ke knji�evnosti. Stavak Oiseaux tristes (�alosne ptice) zbog svoje se gra�e smatra  posebno sna�nim korakom prema muzi�koj budu�nosti, dok je Alborada del gracioso (Jutarnja podoknica lakrdijaša) temeljena na efektnom španjolskom folkloru, stavak velikog virtuoziteta i jedno od omiljenih djela velikog francuskog kompozitora.

4) Blagoje BERSA (Dubrovnik, 1873 – Zagreb, 1934) kompoziciju je u�io u Zagrebu kod Ivana Zajca, a nastavio kod R. Fuchsa u Be�u, gdje je djelovao kao aran�er i umjetni�ki savjetnik; prera�ivao je i instrumentirao tu�e skladbe, uglavnom operete. Tamo je usvojio glazbena nastojanja s kraja XIX. i po�etka XX. st. i postupno usvajao novija dostignu�a skladateljske tehnike, iako nikada nije napuštao osnove tonaliteta. Godine 1911. vra�a se u Zagreb, gdje djeluje kao profesor kompozicije i instrumentacije na Muzi�koj akademiji. To je doba u kojem se sve manje posve�uje skladateljskom, a sve više pedagoškom radu, odgojivši nekoliko vrsnih skladatelja (B. Papandopulo, B. Kunc, M. Cipra, B. Bjelinski i dr.). Prema svojem skladateljskom izrazu, Bersa je izraziti romantik, a njegova su djela subjektivna i, uglavnom, tmurna raspolo�enja. Po na�inu starih Airs de ballet (1924) najpoznatije je Bersino klavirsko djelo, u kojem skladatelj evocira glazbu proteklih vremena, dodiruju�i s jedne strane staro crkvene na�ine, a s druge (u posljednjem stavku) i postupke srodne glazbenom impresionizmu.

5) Švicarski skladatelj Raffaele d´Alessandro (1911.-1959.) ro�en u St.Gallenu, ubraja se me�u najzna�ajnije švicarske autore 20. stolje�a. Unato� o�itoj nadarenosti, njegova �elja za bavljenjem glazbom nije naišla na veliku potporu roditelja. Tek 1932. godine zapo�inje studij u Zürichu, gdje je studirao orgulje i kompoziciju. Studij je nastavio u Parizu, a kasnije se vratio u domovinu i nastanio u Lausanne-i, gdje je i preminuo, na svoj ro�endan, 1958. godine od poslijedica puknu�a aorte. Djela su mu izvo�ena u Njema�koj, Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj i SAD-u. 24 preludija op. 30 djelo je nastalo u tradiciji velikih skladatelja poput Bacha, Chopina i Scriabina, koji su tako�er pisali preludije. d´Alessandrove preludije karakteriziraju transcendentalna tehnika te orkestralna boja i zvukovnost. 24 preludija op.30 smatraju se jednim od najva�nijih djela za klavir solo u 20. stolje�u u Švicarskoj.

6) Etide F. Chopina spadaju u najzahtjevnija djela klavirske literature. Chopin je ukupno napisao dva sveska etida (op.10 i op.25, u svakom 12 etida), te još tri etide izvan svezaka (Trois Nouvelles Études), što ukupno �ini broj od 27 djela. Pojam „etida“ ozna�avao je �esto u povijesti glazbe zapravo „vje�bu“, instruktivno djelo namijenjeno pijanistima u svrhu napredovanja u tehni�kom pogledu. Chopinove etide u tom smislu predstavljaju revoluciju, jer se radi o djelima u kojima se na jedan potpuno nov, glazbeno i umjetni�ki visoko sadr�ajan na�in obra�uju pojedini elementi klavirske tehnike. Svaka etida, dakle, bavi se odre�enim problemom tehnike, ali je ujedno i djelo velike, koncertne i umjetni�ke vrijednosti, savršena cjelina u kojoj se na najljepši mogu�i na�in spajaju tehnika i muzikalnost. 6 etida iz opusa 10, br.7-12 tako�er pripadaju u skupinu najte�ih Chopinovih kompozicija, sa velikim razlikama u karakterima pojedinih etida, te mo�da najpoznatijom, „revolucionarnom“ etidom na kraju, za koju pri�a ka�e da je nastala kada je Chopin saznao za propali ustanak Poljske protiv Rusije.

Poslije koncerta ugodno dru�enje uz APÉRO u vili Boveri

Rezervacije: E-mail: zmitar@gmx.net - Tel.:  056 - 282 36 86

Ve�ernja blagajna od 19:00 sati

Ulaz: CHF 30.-, �aci i studenti CHF 15.-

*****

Ivan HORVATI�
Nova cesta 19
10000 Zagreb

Adresa u Švicarskoj:
c/o Fam. Rebrina               
Grüntalstrasse 24
9300 Wittenbach

�IVOTOPIS

Ro�en sam 10. o�ujka 1998. godine u Zagrebu.
Student sam specijalisti�kog magisterija (Solistendiplom) iz klavira na Zürcher Hochschule der Künste u Švicarskoj, u klasi prof. Karl-Andreas Kolly-ja. Studij u Švicarskoj zapo�eo sam u rujnu 2009.godine, nakon što sam 01.04.2009. polo�io prijamni ispit te postao jedan od najmla�ih studenata specijalisti�kog magisterija. Od po�etka studija u Švicarskoj ostvario sam zapa�ene rezultate. U rujnu 2009. sudjelovao sam na majstorskom seminaru profesora Kolly-ja u St.Moritz-u, gdje sam nastupio na dva koncerta. Za nastup na koncertu otvorenja dobio sam vrlo pozitivne kritike u novinama „Engadiner Post“ (12.09.2009). U listopadu sam na akademiji sudjelovao u projektu suvremene glazbe „Melodie trotzdem“, kao solist i komorni glazbenik, te sam tom prilikom sura�ivao sa �eškim kompozitorom Martinom Smolkom, �ijim su djelima koncerti u sklopu projekta bili posve�eni. U studenom 2009. i sije�nju 2010. nastupio sam i solisti�ki na dva studentska koncerta u Winterthuru.

22.01.2010. sudjelovao sam na natjecanju koje je organizirala fondacija Nicati – de Luze iz Lausanne, te sam kao jedan od najboljih natjecatelja postao dobitnikom njihove jednokratne stipendije. U o�ujku me o�ekuju nastupi na koncertima u Bernu i Zürichu posve�enim F.Chopinu, povodom dvjestote obljetnice njegova ro�enja, na kojima �u svirati 6 etida iz opusa 10. U idu�em semestru planiram i niz suradnji na podru�ju komorne glazbe, prije svega u klavirskom duu i triu te suradnju sa kolegicom sa guda�kog odjela, a u planu imam i suradnju sa pjeva�ima. Tako�er, planiram sudjelovati na nizu me�unarodnih pijanisti�kih natjecanja.

S odli�nim uspjehom diplomirao sam klavir,  22. studenoga 2008. godine, na Muzi�koj akademiji u Zagrebu u klasi prof. Karl-Heinz Kämmerlinga i prof. �or�a Stanettija.
S odli�nim uspjehom završio sam i osnovnu školu i op�u gimnaziju.
U osnovnoj glazbenoj školi Blagoja Berse u Zagrebu akcelerirao sam u II. razredu tako da sam II. i III. razred završio u jednoj školskoj godini. Tako�er, u srednjoj glazbenoj školi akcelerirao sam u II. razredu pa sam ponovno II. i III. razred završio u jednoj školskoj godini, a IV. razred usporedno s I. godinom Muzi�ke akademije.   

Nastupao sam na brojnim koncertima u Hrvatskom glazbenom zavodu, KD Vatroslav Lisinski, dvorani Hrvatskog društva skladatelja, u Povijesnom muzeju, Gliptoteci, Europskom domu, muzeju Mimara, kazalištu Marina Dr�i�a (Dubrovnik), Guvernerovoj pala�i (Rijeka), dvorani Doma hrvatskih branitelja (Pula), zatim u Samoboru, Velikoj Gorici, Gro�njanu, Lipiku, Šibeniku, Zadru, Vinkovcima, Osijeku, Vara�dinu, u Republici Sloveniji, Italiji, Ukrajini, Austriji, Njema�koj, na završnim koncertima nagra�enih na me�unarodnim natjecanjima u Rijeci, Osijeku, Moncalieriju, Povolettu, Minerbiu... U Povolettu sam osvojio II. nagradu, u Minerbiu I. nagradu, u Moncalieriju tako�er I. nagradu.

Do upisa na studij poha�ao sam majstorske te�ajeve kod prof. Manane Kandelaki (Moskva) u Gro�njanu 2001., 2002. i 2003. godine, kao i seminar koji je 2004. godine u Zagrebu odr�ao prof. Eugen Indjic (Francuska). U Kijevu (Ukrajina) sam 2003. godine poha�ao Ljetnu glazbenu akademiju gdje sam radio s profesorima Valeryem Kozlovom i Vadimom Rudenkom, a usavršavao sam i znanje iz solfeggia kod profesorice Olene Shvetzove kao i komorne glazbe kod profesora Viktora Abramyama. Tada sam nastupio i kao solist uz orkestar Kijevske filharmonije, izvode�i na završnom koncertu Koncert za klavir i orkestar u a-molu Edwarda Griega. Nakon koncerta dobio sam i poziv za gostovanje u ukrajinskom gradu Chirnigivu te sam isti koncert svirao u velja�i 2004. godine u sklopu tamošnjeg festivala na „Ve�eri hrvatske glazbe“.
27. velja�e 2004. godine nastupio sam u Guvernerovoj pala�i u Rijeci na koncertu najboljih mladih pijanista Hrvatske. Iste godine zapo�ela je i suradnja prof. Kämmerlinga sa zagreba�kom Muzi�kom akademijom, te me je on na tom koncertu izabrao za jednog od samo �etiri svoja studenta u Hrvatskoj s kojima �e nastaviti rad kao gostuju�i profesor na akademiji.

Tijekom studija sudjelovao sam na majstorskim seminarima profesora Kämmerlinga u Dubrovniku (2004.), Lindau (Njema�ka, 2005.) i Hannoveru (2006. i 2008.) gdje sam nastupio na ukupno deset koncerata. Kao aktivni polaznik svirao sam i na seminaru francuskog pijanista Rogera Muraroa, koji je odr�ao seminar za ograni�en broj najboljih studenata klavira nakon koncerta odr�anog u KD Lisinski.

Na drugoj godini studija odr�ao sam i niz solisti�kih recitala: 29.velja�e 2006. u Crkvi Sv. Josipa, 17.o�ujka u dvorani Hrvatskog društva skladatelja i 13. svibnja u Rade�u (Slovenija).

U akademskoj godini 2006./2007. sudjelovao sam na pet natjecanja i osvojio �etiri nagrade. Sa simfonijskim orkestrom Muzi�ke akademije odr�ao sam dva koncerta: jednom kao solist uz orkestar u dvorani akademije u Frankopanskoj ulici, na koncertu 27. listopada 2006. izvode�i Beethovenov V. Koncert za klavir i orkestar u Es-duru, i jednom kao �lan orkestra u izvedbi V.Simfonije Dmitrija Šostakovi�a na sve�anom koncertu odr�anom u velikoj dvorani Lisinski, 4. prosinca 2006. godine. Ostvario sam niz zapa�enih nastupa kao komorni glazbenik: kao �lan kvarteta u sastavu sopran, oboa, flauta i klavir nastupio sam u muzeju Mimara, na Smotri komorne glazbe na akademiji, u dvorani HDS-a, te na natjecanju i završnom koncertu Klasi�nih komornih sastava u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner u Opatiji (prosinac 2006.). Tako�er, sura�ivao sam i s violon�elisticom Petrom Kušan s kojom sam nastupio na Virtuosu posve�enom hrvatskim skladateljima (svibanj 2007.), te s violon�elisticom Lanom  Berakovi� s kojom sam u srpnju 2007. godine nastupio na festivalu Ve�eri sv. Donata u Zadru na koncertu najboljih sudionika ciklusa Virtuoso.

Redovito sam svirao na Smotrama klavirskog odsjeka Muzi�ke akademije, gdje sam 2005. godine svirao na koncertu posve�enom Beethovenu, 2006. godine na koncertima posve�enim Bachu, Chopinu i Mozartu, a 2007. godine na koncertima posve�enim hrvatskim skladateljima i Brahmsu. Aktivno sudjelujem i na vrlo uspješnom ciklusu studenata klavira Virtuoso, u sklopu kojeg sam na svakoj godini studija nastupao na koncertima u Velikoj Gorici, Samoboru, Lipiku, Daruvaru, Delnicama, Pakracu, Zadru. Gostovanje Virtuosa u Lipiku bio je vrlo va�an doga�aj jer je to bio prvi koncert u tom gradu nakon 1995. godine.

Svirao sam kao �lan orkestra u Simfonijskom orkestru HRT-a u KD Lisinski, a nastupio sam i kao jedan od �etiri pijanista 9. velja�e 2008. godine u ciklusu Lisinski subotom sa zborom HRT-a u izvedbi Stravinski Svadbe i Orffove Catulli Carmine.

U vrijeme studija isti�em slijede�e nagrade:

• I. nagrada na Dr�avnom natjecanju klasi�nih komornih sastava u Opatiji, 2006.
• I. nagrada na Regionalnom natjecanju u�enika i studenata glazbe i plesa, Vara�din, 2007.
• Apsolutna I. nagrada (najve�i broj bodova  (99,33) od svih sudionika discipline klavir) na Dr�avnom natjecanju u�enika i studenata glazbe u Dubrovniku, 2007.
• III. nagrada na me�unarodnom EPTA pijanisti�kom natjecanju u Osijeku, 2007.

Sve ispite na akademiji polo�io sam u roku, i to samo dva s vrlo dobrim, a sve ostale s odli�nim ocjenama. U programu diplomskoga koncerta bila su neka od najzahtjevnijih djela klavirske literature. Diplomski koncert odr�ao sam u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda, a prethodili su mu recitali koje sam odr�ao u Velikoj Gorici, Samoboru, Zadru i Daruvaru.

Uz sve obveze na akademiji, koncerte i natjecanja dvije sam godine u�io njema�ki jezik u školi stranih jezika, a aktivno se slu�im engleskim , slovenskim i talijanskim jezikom.
Stipendiju grada Zagreba primao sam kao u�enik u školskoj godini 2005./2006. i kao student u akademskoj godini 2007./2008., a kao jedan od najboljih studenata u Hrvatskoj bio sam i dobitnik Top stipendije u 2006. godini.

Tabelarni �ivotopis (EN)

*****

S obzirom da je radi o vrlo lijepom i zahtjevnom programu koncerta i zaista talentiranom mladom umjetniku, što se mo�e vidjeti iz prilo�enog �ivotopisa, a da je broj mjesta u dvorani ograni�en, molimo Vas da pravovremeno najavite svoj dolazak i PRIJAVE I REZERVACIJE izvršite ili E-mailom na adresu: zmitar@gmx.net, ili telefonom na broj: 056-282 36 86.

U ime organizatora: Zvonimir Mitar