Susret sa �ibenskom katedralom

Pogled na katedralu sv. Jakova u Šibeniku

Moj prvi susret sa šibenskom katedralom sv. Jakova zbio se slu�ajno. Prijatelj i ja radili smo kao dobrovoljci u jednom izbjegli�kom logoru nedaleko od Šibenika. Tamo, na jadranskoj obali otkrila sam gra�evinu koja me istog trena fascinirala: crkva jedinstveno oblikovane fasade koju su još od ratnih granata štitile nagomilane vre�e pijeska. Njen zabat, kojeg �ine jedan polukru�ni i dva �etvrtkru�na luka, podsje�a na list djeteline. Zato sam ga nazvala Kleeblattfassade (trolisni zabat na hrvatskom). U njema�kom jeziku se takav zabat zove welscher (Welsch se u germanskim jezicima odnosi na razne romanske narode - Talijane, Francuze, Retoromane. Izveden je od latinske rije�i za dolinu - vallis), dakle talijanski. Italija kao kolijevka renesanse slovi kao mjesto nastanka ove vrste zabata. Ali upravo u to sam po�ela sumnjati. Skepsa i znati�elja mojih profesora utjecala je na to da fasadi katedrale sv. Jakova posvetim svoj magistarski rad (Leipzig, 1998). �eljela sam otkriti potje�u li trolisna pro�elja iz Šibenika ili Venecije. U pretrazi literature prvo je trebalo prije�i jezi�ne barijere. Osobito, jer su krajem vladavine Austro-Ugarske monarhije njema�ki povjesni�ari umjetnosti podosta zanemarili dalmatinsku arhitekturu. Zato se s pravom tu�i Radovan Ivan�evi�, profesor Filozofskog fakulteta Sveu�ilišta u Zagrebu, da su „mnogi od ovih radova ostali Europi i svijetu nepoznati“.

Katedralu sv. Jakova u Šibeniku iz pti�je perspektive

Uspjela kombinacija
Tko prvi put ugleda katedralu sv. Jakova, ostaje pod dojmom njene skladne arhitekture koja blista kao izlivena u jednom komdu. Malo detaljnje razgledanje otkrit �e dva razli�ita stila. Goti�ki i renesansni oblici se harmoni�no povezuju. Igra stilova dobro je vidljiva na fasadi: prozori šiljastih lukova, portal i rozete prozora svjedo�e o goti�kom na�inu gradnje. Polustupovi, frizovi i linerani vijenci, s druge strane, svojim oblikovnim jezikom spadaju u izraz novije epohe. Ponajviše zabat u obliku lista djeteline koji je izgra�en od jednostavnih kru�nih segmenata. Geometrijski oblici kao što su kru�nice ili kvadrati odgovaraju estetici renesanse. Ova za Dalmaciju tipi�na kombinacija stilova govori da je crkva izgra�ena na prijelazu epoha. Gradnja je trajala preko stotinu godina: od 1431. do 1535. Danas je zato, gledaju�i unatrag pet stotina godina, teško odgovoriti na pitanje tko je bio idejni za�etnik trolisnog zabata. K tome su uz doma�e graditelje na katedrali radili majstori Venecijanci, Firentinci i Albanci. Mora da je na gradilištu vladala prava jezi�na zbrka.

Mnogonacionalno gradilište
Prva i osnovna faza gradnje (1431-1441) nosi pe�at goti�kog stila i duha. U tom desetlje�u radili su venecijanski majstori. Oni kao autori zabatnog predloška ne dolaze u obzir, jer su njihovi gra�evinski nacrti iz osnove promijenjeni.

Sljede�u fazu, koja je trajala trideset godina (1441-1473), vodio je Juraj Dalmatinac, dakle �ovjek iz Dalmacije. Ovaj daroviti kipar i arhitekt iz Zadra vrvio je idejama. Isprojektirao je katedralu mnogo ve�ih dimenzija nego što je prvotno zamišljena. Za njegovog vodstva nastali su popre�ni brod (transept), apside i jedna krstionica. Izme�u ostalih kamenoreza�kih poslova Juraj Dalmatinac je napravio friz koji se sastoji od 72 glave postavljene u odmjerenim razmacima. To su u kamenu isklesane figure suvremenika s individualnim crtama lica. Ru�na lica navodno predstavljaju škrte šibenske gra�ane koji nisu potpomogli gradnju crkve. I u ono vrijeme se ovisilo o novcu i bilo je financijskih uskih grla. Zato je gradnja i trajala tako dugo.

Poslije Dalmatin�eve smrti gradnju je nastavio 1475. Niccolo Fiorentino iz Firence. On je izgradio osmerostranu kupolu i završio fasadu oblika lista djeteline, koju je najvjerojatnije osmislio njegov prethodnik. Oblik pro�elja odredila je osebujna i za to doba inovativna konstrukcija krovišta koju je izumio i razradio Juraj Dalmatinac. Radi se o ba�vastom svodu koji je u cjelosti napravljen od kamena: mramora s otoka Bra�a. Vrlo skupi materijal za jedan krov. Bijeli bra�ki mramor nije, uostalom, kao gra�evni materijal upotrijebljen samo u Šibeniku nego i u Dioklecijanovoj pala�i u Splitu, Bijeloj ku�i u Washingtonu i berlinskom Reichstagu. Katedrala sv. Jakova trebala bi biti jedina crkva u Europi �ije se i kupola i krovište sastoje isklju�ivo od kamena. Kako je to mogu�e?

Mramor umjesto drveta
Juraj Dalmatinac došao je na genijalnu ideju. Umjesto da se krovište isteše od drveta, sastavljeno je od duga�kih mramornih plo�a. One le�e kao crijep jedna do druge, a nose ih mo�ni kameni lukovi visoko iznad brodova crkve. Poput lego-kocaka, bez ikakvog veznog materijala, dr�e se plo�e jedna do druge. Na taj na�in stvoren je ne samo izuzetno stabilan ba�vasti svod, ve� i sasvim novi tip fasade. Na pro�elju crkve doga�a se nešto izvanredno: polukru�nost ba�vastih svodova (koji natkrivaju unutrašnjost triju crkvenih brodova) odra�ava se izvana - na fasadi - u zaobljenim crtama trolisnog zabata. Karakteristi�ni vertikalni presjek kroz krovište, odre�en jednim polukru�nim i dvama �etvrtkru�nim lukovima, tako daje cijelom pro�elju crkve njegovu tipi�nu siluetu djeteline.

Renesansne proporcije Šibenske fasade

Lice crkve
Fasada (lat. facies - lice) neke gra�evine je njeno lice. Katkada, kao što je slu�aj sa šibenskom katedralom, jasno odra�ava unutrašnjost. Katkada je, me�utim, u slu�bi kulise, kako bi neku zgradu uljepšala i u�inila je velebnijom. U tom slu�aju govorimo o la�noj ili ukrasnoj fasadi (blendfasadi). Najbolje je ilustriraju zabati venecijanske gotike, koja nosi zvu�no ime gotico fiorito, odnosno cvjetna gotika. U njoj dekorativni zabati ne slijede iza sebe ravnu strukturu krovišta ve� se izdi�u visoko iznad nje. I zbog toga �udi da venecijanski ukrasni zabati slove za prethodnike šibenskog trolisnog zabata. Iako je Juraj Dalmatinac u Veneciji stekao svoj umjetni�ki zanat i po�eo karijeru, kad je poslom otišao u Šibenik, nije napustio samo grad u lagunama ve� i tamošnju tradiciju ukrasnih fasada.

Novi na�in na koji je uspio riješiti konstrukciju kamenog svoda zasigurno ga je inspirirao da i razigrane ukrase goti�kih zabata reducira na jednostavne kru�ne oblike. Sa svojim funkcionalnim jedinstvom vanjskog i unutrašnjeg katedrala sv. Jakova odgovara duhu nove epohe u renesansi. Tipi�no za ovo doba bila je otvorenost novome, ali i oslonac na ve� postoje�e - u ovom slu�aju na praiskonsku jasno�u geometrijskih oblika. Jednostavan oblik lista djeteline bio je logi�an izbor arhitekta koji se htio ograni�iti samo na bitno. Sve govori u prilog tome da je šibenska fasada u obliku lista djeteline nastala neovisno o Italiji.

Trolisni zabat Šibenske katedrale sv. Jakova

Trolisni zabati u Europi
Gra�evine, a naro�ito njihove fasade odra�avaju modu i duh vremena. Jednom kad je neki trend uspostavljen, �esto ga je teško zaustaviti. Graditelji i arhitekti, koji su putovali diljem Europe, širili su ideje o gradnji fasada preko granica. Fasada u obliku lista djeteline posebno je popularna u Hrvatskoj. Ima je posvuda na isto�noj obali Jadrana: katedrala u Osoru, crkva sv. Marije u Zadru, sv. Spasa u Dubrovniku, sv. Marije u Svetvin�entu, sv. Jurja u Pagu i katedrala u Hvaru.

U Veneciji se mogu na svakom uli�nom uglu vidjeti crkve i javne zgrade sa zaokru�enim zabatima i onima u obliku lista djeteline (Santa Maria dei Miracoli, Scuola di San Marco). Najranija fasada u obliku lista djeteline je na crkvi San Michele u Izoli, rad Maurija Codussija iz 1470. To je najstarija venecijanska crkva iz doba renesanse. Slijede San Zaccaria, San Giovanni Crisostomo i Chiesa dei Carmini. Uz Veneciju tu su i Bologna (San Giovanni in Monte) i Sedrina (�upna crkva) u Lombardiji. Imaju�i u vidu popularnost te vrste zabata u Italiji, nije �udno da se govori o talijanskom zabatu.

Zaokru�eni zabati u kratko su vrijeme postali sastavni dio renesansne arhitekture i sjeverno od Alpa. 1520. izgra�ena je katedrala in Halle an der Saale, �ime su udareni temelji sli�noj gradnji na njema�kom govornom podru�ju. Du� obale Isto�nog mora mno�i se novi tip fasada dalje prema sjeveru do Isto�ne Pruske, Danske i Švedske. I na dvorcima u Štokholmu i Upsali pojavljuju se sredinom 16. stolje�a zabati u obliku lista djeteline.

Spomenik svjetske baštine
UNESCO je 2000. proglasio šibensku katedralu sv. Jakova svjetskom kulturnom baštinom. To ulijeva nadu da �emo Dalmaciju cijeniti ne samo zbog njene sun�ane jadranske obale, nego još i više zbog njenog kulturnog bogatstva.

Astrid Wappler,
mr. povijesti umjetnosti u Leipzigu
Prijevodi dbm i �pp

Preuzeto iz Libre broj 20, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj