Darko Senekovi�
Kad �ovjek dobro radi, to ne ostane neprimije�eno

Iz Darka Senekovi�a izbijaju optimizam i zadovoljstvo. Na poslu se bavi onime što ga je uvijek zanimalo – srednjim vijekom. I privatno je organizirao �ivot baš prema svojim �eljama i potrebama. Njegov ugodan stan u kojem su zidovi oblo�eni drvetom udaljen je od Sveu�ilišta otprilike pet minuta hoda. Nema ni automobil, niti voza�ku dozvolu. Nema ni pokretni telefon. Pa ipak je pokretan i dostupan, onoliko koliko je potrebno, da ne dospije pod pritisak.

Najnoviji projekt kojim se Senekovi� bavi je nedavno osnovana stru�na slu�ba na Züriškom sveu�ilištu za srednjovjekovni latinski. Slu�buje osnovala Katedra za srednjovjekovni latinski da bi studentima i docentima omogu�ila stru�nu pomo� u razumijevanju i tuma�enju latinskih tekstova. Rade�i ovaj posao Senekovi� vrlo dobro nadopunjuje svoje ostale interese s podru�ja srednjeg vijeka: umjetnost, arhitekturu, hermeneutiku, leksikografiju i literaturu.

Gospodine Senekovi�u, odrasli ste u Zagrebu. Nakon Klasi�ne gimnazije tamo ste završili studij prava. Danas u Zürichu radite kao latinist i povjesni�ar umjetnosti. Kako je došlo do tog skoka u Vašoj karijeri?
U suštini, ne radi se o skoku jer je to uvijek bio put kojim sam �elio krenuti. Zürich je bio skok u geografskom smislu, zapravo je to bila slu�ajnost. Razmišljao sam gdje bih mogao studirati povijest umjetnosti. U obzir su dolazili Be�, Berlin ili Italija. U Be�u sam godinu dana posje�ivao predavanja. U Zürichu sam poznavao neke ljude. Ovdje je bilo manje studenata, dobra biblioteka, sve je još bilo pregledno. Stigao sam ovamo 1987. i Zürich je ostao moj najdra�i grad.
Zanimao me tako�er latinski, ali na po�etku nisam još imao jasne predod�be. Tako sam u Zürichu studirao latinski, i to srednjovjekovni latinski. Ja nisam klasi�ni filolog.

Klasi�na gimnazija u Zagrebu proslavila je 2007.
400. obljetnicu postojanja

Poha�anje gimnazije u Zagrebu ovdje mi je vrlo pomoglo.Vrijeme koje sam proveo u Zagrebu bilo je presudno, prvenstveno jer sam tamo stekao vrlo dobru naobrazbu.

Vaš njema�ki je savršen...
Moja majka je odrasla na njema�kom. Sa mnom je uvijek govorila njema�ki, iako sam joj sam dosta kasno po�eo na tom jeziku i odgovarati. Danas je njema�ki jezik na kojem mislim.

Jeste li radili kao pravnik?
Nekih šest mjeseci, i to u zagreba�kom Gradskom arhivu. Studij prava bila je zapravo o�eva �elja, on je tako�er bio pravnik. Nisam mu se mogao niti htio suprotstaviti, iako sam otpo�etka znao da se time kasnije ne�u baviti. �ak je i posao u Gradskom arhivu pokazao da je povijest bila moj pravi put.
No, nisam nikada bio jasno usmjeren, ve� doista otvoren i spreman za sve što do�e. Moja baka je bila Be�anka pa sam je u Be�u �esto posje�ivao i tada stvorio ve� neke kontakte. Tako sam otišao u Be� vidjeti što bi moglo biti. Htio sam ostati otprilike dva tjedna, a nikad se više nisam vratio u Zagreb.

Što Vas je navelo na to da poslije studija povijesti umjetnosti ostanete u Zürichu?
Još za vrijeme studija sura�ivao sam na raznim projektima. �ak i danas se ponekad osje�am kao student. Završetak studija zapravo nije puno promijenio. I dalje sam radio na projektima i zato sam rado ostao na Sveu�ilištu. Ovdje sam uvijek imao podršku profesora i kolega. Zato volim Švicarsku. Odnosi me�u ljudima su tako laki i jednostavni.
Le�i mi ovaj na�in rada. Ne znam za subote i nedjelje. Na zadnjem godišnjem odmoru sam bio prije dvije godine. Ali mi nije monotono, ve� upravo onako kako volim �ivjeti i raditi.
Sve�ilište nije bjelokosna kula, nego ima veliki potencijal. �ak i sa srednjim vijekom smo suvremeni. To nije mjesto na kojem se tek prenosi znanje, ve� mjesto na kojem se razmišlja, razmjenjuju ideje, pa se opet razmišlja i eksperimentira. Znanje stje�e �ovjek sam. U diskusijama ili me�usobnim sastancima �ovjek ovdje nau�i kako se znanjem samostalno barata. I to smatram vrlo va�nim. Kad �ovjek dobro radi, to ne mo�e ostati neprimije�eno
Rad na Sveu�ilištu ima i svoje nedostatke. Moje mjesto nije sigurno – o sigurnosti sam morao prestati razmišljati. No, rado pla�am tu cijenu za ono što dobivam. I ta nesigurnost me na neki na�in dra�i.

Što trenutno radite?
Trenutno se bavim jednim projektom o Rimu – srednjovjekovnim rimskim crkvama. Projekt je povezan s  publikacijom profesora Claussena u nekoliko svezaka na kojoj tako�er sura�ujem. Radim i druge stvari kao, na primjer, u ovoj stru�noj slu�bi za latinski, koja je osnovana unatrag godinu dana. Ona zaslu�uje više pa�nje u javnosti jer je potreba za njom mnogo ve�a nego što se u po�etku mislilo. Prvenstveno slu�i povjesni�arima, ali i drugim povijesnim strukama, uklju�uju�i npr. prirodne znanosti i povijest prava.
Rado sudjelujem i u projektima koji svoje mjesto imaju u sadašnjosti. Otprilike pred godinu dana bio sam jedan od pokreta�a i organizatora skupa o suvremenoj umjetnosti i urbanosti u Bukureštu (www.citysharing.ch). �elim sebi više takvih projekata.

Kao laiku, �ovjeku se �ini da su sve rimske crkve, koje le�e tako blizu, ve� odavno istra�ene...
Sve što je pristupa�no je doista ve� davno istra�eno. Istra�ivanje ide unatrag do 16. stolje�a. Nekih crkava me�utim više nema. Bile su uništene u ranijem Novom vijeku. Mi radimo s izvorima iz ranog Novog vijeka u kojima su opisane. Tih izvora ima mnogo, ali se o njima još nedovoljno zna.
Projekt traje ve� pet godina, a trajat �e dok bude financiran. Što se materijala ti�e, mogao bi trajati još deset godina. Publikacija je abecedno raspore�ena i trenutno je u tisku svezak pod slovom M.

Abecedno – prema imenima crkava?
Da. Materiju nismo mogli obraditi kronološki jer ve�ina gra�evina ima vrlo kompleksnu povijest gradnje. Topografsko nizanje bi za ve�inu korisnika bilo nepregledno. Zato je od po�etka bilo jasno da materijal treba slo�iti po abecedi.

Vi se dakle s više aspekata zanimate za Srednji vijek.
Baš tako. Srednjovjekovni latinski obuhva�a vrijeme od petog do petnaestog stolje�a. To je, dakle, razdoblje u kojem obavljam svoja istra�ivanja. U stru�noj slu�bi za srednjovjekovni latinski to razdoblje je još šire. Novolatinski se govorio i poslije 16. stolje�a. Povremeno predajem srednjovjekovni latinski, prvenstveno lektiru. Ovaj semestar se radilo na tekstovima za povjesni�are.

Na kojim podru�jima imate objavljenih radova?
Budu�i da je moj interes vrlo širok, objavljujem razne teme iz podru�ja umjetnosti, povijesti umjetnosti i srednjovjekovne filologije. Kao primjer htio bih navesti da sam do sada s jedne strane objavio tekstove o radu suvremenih umjetnika kao Roman Ondak iz Bratislave ili Joa Iselin i Christoph Ranzenhofer iz Züricha, ali isto tako i znanstvene priloge, izmedju ostalog o kumansko-latinskom rje�niku iz 14.stolje�a ili o renesansnom tabernaklu iz Rima.

Koliko je latinski danas još �iv?
Latinski danas više nitko ne piše. Neki, vrlo rijetki, iz ljubavi prema jeziku pišu pjesme na latinskom, a taj je jezik još uvijek i jedan od slu�benih jezika u Vatikanu, no ništa od toga nije u krugu mog zanimanja. Latinski sigurno više nije �ivi jezik, ali se bez njega ne mo�e zamisliti povijesno istra�ivanje.

Kakvi su Vaši planovi?
Nemam posebnih planova. �elim si novih dobrih projekata, na kojima bih mogao raditi.

Intervju vodila Vesna Poli�

Preuzeto iz Libre broj 20, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj

*****

PS:

Do objave ovog priloga na portalu (2011) izašli su sljede�i svesci knjige „Die Kirchen der Stadt Rom im Mittelalter 1050-1300“:

- Band 1: S. Adriano bis S. Francesca Romana von Peter Cornelius Claussen (Forschungen zur Kunstgeschichte und christlichen Archäologie 20), Stuttgart : Steiner 2002.

- Band 2: S. Giovanni in Laterano von Peter Cornelius Claussen mit einem Beitrag von Darko Senekovic über S. Giovanni in Fonte (Forschungen zur Kunstgeschichte und christlichen Archäologie 21), Stuttgart : Steiner 2008.

- Band 3: S. Giacomo Alla Lungara Bis S. Lucia Della Tinta von Peter Cornelius Claussen, Daniela Mondini, Darko Senekovic. (Forschungen zur Kunstgeschichte und christlichen Archäologie 22), Stuttgart : Steiner 2010