�ivjeti izme�u svjetova
Intervju s Davorom Novakovi�em,
glavnim i odgovornim urednikom radio-emisije Jadran
Davor Novakovi� ro�en je 12.10.1972. u Bernu, otac mu je s Bra�a, a majka je Makedonka. Od 1994. do 2001. �lan je Programske komisije Radio DRS-a. Od 1999. vodi radio-emisiju Jadran (frekvencija 95,6, kabelska 104,6). Radi i kao pravni savjetnik, izme�u ostaloga za radno i invalidsko pravo.
Gospodin Novakovi� ostavlja dojam osobe otvorena i vedra duha, vrlo je svestran, pa je nakon studija pravnih znanosti završio i studij novinarstva, a planira upisati i teologiju. Dok slušam o njegovoj poduzetnosti i aktivnostima, postaje sekundarnom �injenica da je preda mnom hendikepirana osoba u invalidskim kolicima.
Što Vas je navelo na ideju vo�enja radio-emisije na hrvatskom jeziku?
- Kao dijete sam volio slušati radijske prijenose utakmica, jer televizijski prijenos hrvatskih utakmica u Švicarskoj tada nije bio mogu�. Pogotovo su me se dojmili prijenosi uz komentare legendarnog Ede Pezzija. Vremenom se to pretvorilo u igru i strast pa sam �esto, igraju�i se, i sam komentirao utakmicu. Ovdje sam godinama pokušavao ostvariti svoj san i pokrenuti radio-emisiju, u kojoj �e sport igrati va�nu ulogu. Nije bilo lako i mnogi su me odgovarali od toga, ali evo, nakon 16 godina upornosti uspjeli smo u tome. Emitiramo u sklopu regionalnog, kulturnog radija RaBe (www.rabe.ch). U po�etku su mi od velike pomo�i bili savjeti moga mentora Tonija Eterovi�a iz Splita.
Kakve su bile prve reakcije hrvatskih slušatelja?
- Na po�etku je bilo problema, prvenstveno od strane suradnika, a za stvaranje dobre ekipe i imid�a trebalo je vremena. Još radimo na tom i svaka konstruktivna kritika je dobrodošla, va�no nam je da se ljudi javljaju i poma�u nam kreirati emisiju. To mogu u�initi putem maila i upisom u knjigu gostiju na našoj novoj web-stranici (www.jadran.ch) ili da se jave u eter za vrijeme emisije Jadran (svake nedjelje od 18 do 19 sati, broj u studiju: 0041-(0)31-330-99-99), rado �emo im ispuniti glazbenu �elju, a dobrodošli su i za vrijeme Jadran-Magazina (svake druge nedjelje od 17 do 18 sati) kada imamo goste i izvještavamo o doga�ajima s podru�ja kulture, politike i sporta.
Emisiju vodite na dalmatinskom dijalektu, što se meni osobno svi�a jer je autenti�nije i neposrednije? Slušaju li vas zbog toga prvenstveno Hrvati iz Dalmacije?
- Ne, slušaju nas iz svih krajeva. Jednom nam se javio �ak i slušatelj iz Amerike, ali ina�e je teško re�i koliko nas ljudi sluša, to nije mjerljivo kao kod televizije, no mislimo da nas sluša veliki broj ljudi. Ja sam ro�en u Bernu i nau�io sam prije svega dalmatinski dijalekt, bilo je i nekoliko kriti�kih primjedbi na po�etku zbog par promašenih pade�a. Emisiju moderiramo ja i moj šogor Ivica Ševerdija, a u glazbenom dijelu, i ponekad u moderaciji, poma�e nam moja majka Vera.
Imate li vjerne slušatelje? Što je ugodno, a što manje ugodno u komunikaciji s ljudima?
- Imamo i vjerne slušatelje, svaki je poziv dobrodošao, samo bi bilo dobro da slušatelji pripreme �elju jer nam je vrijeme emitiranja ograni�eno na jedan sat. Razgovori s ljudima o�ive emisiju, ta neposredna komunikacija i jest bit radija. Jedan je preko etera tra�io �enu, to je bilo zabavno, iako sam ostao zate�en i nespreman na takvo što.
Na�alost se doga�a da pojedinci glazbenim �eljama šalju politi�ke poruke. Zbog toga smo imali i problema i zabranu za pojedine Thompsonove pjesme. To nas je gotovo stajalo dobrog imid�a od strane Radio RaBe. Radio mora biti otvoren, neutralan, bez nacionalisti�ke propagande. Svatko ima pravo na osobno mišljenje i stav, imam ga i ja, ali nacionalizam ne smije dobiti mjesto u medijima. Mediji su ve�i od osobe, mogu pomo�i, ali i razoriti. Dobar primjer je bio Hitlerov monopol na medije, bez te bi mo�i bio bespomo�an. Mislim da bi se trebalo ugledati na Njema�ku, koja je nakon takve prošlosti jednostavno krenula dalje, što naravno ne zna�i da treba zaboraviti.
Koji su Vam gosti ostali u posebnom sje�anju?
- Poseban mi je do�ivljaj bio razgovor s Oliverom Dragojevi�em, mojim najdra�im pjeva�em, vrlo je zabavan i duhovit. Gosti su nam bili i Bo�o Sušec, Lino �ervar, košarkaš Stojko Vrankovi�, �eljka Antunovi�, Vesna Pisarovi�, klub Slavonija, Chorus Croaticus, Duvanjske rose i mnogi drugi. Trudimo se pomo�i i mladim talentima, pjeva�ima i glazbenjacima, neka se jave i pošalju kratki �ivotopis i demo-snimku.
Vi ste i novinar. Na kojem podru�ju ste bili/bi �eljeli biti aktivni?
- Uz sport me jako zanima i politika. Bio sam aktivan i kao �lan švicarskih liberala (FDP), dva puta sam se kandidirao za Gradsko i jednom za Veliko vije�e. Još uvijek sam njihov �lan, ali sada samo pasivan. Kao gosta smo imali i hrvatskog konzula, gospodina Lipnjaka, a i bivšeg veleposlanika gospodina Andrli�a. U emisiji su bili i fra Gojko Zovko i fra Ante Perkovi�. Politika je dobrodošla u emisiji, ali iskrena i bez vrije�anja.
Što po Vašem mišljenju zna�i integracija? Poma�e li Vaša emisija integraciji hrvatskih gra�ana u Švicarskoj?
- O onoj prvoj, klju�noj integraciji više ne mo�e biti govora. Ve� su odrasla djeca one prve generacije, nema više sezonaca, a ve�ina izbjeglica se vratila ku�i. Hrvati su prili�no dobro integrirani, nema nekih ve�ih problema, ali se u nekim segmentima još uvijek mo�e re�i da svi mi �ivimo u nekoj vrsti kulturnog šoka, takore�i izme�u svjetova. Dobar primjer sam i ja, ro�en u Švicarskoj, a kada radim, onda sam Švicarac. Prije svega cijenim to�nost i iskrenost u poslu, ali srce je više hrvatsko. Privatno sam Hrvat, slušam isklju�ivo hrvatsku glazbu, i to najviše dalmatinsku; stoga smo i emisiji dali ime po našem moru.
Naš doprinos integraciji je mo�da najviše u tom što omogu�ujemo Hrvatima da se kroz našu emisiju i ovdje osje�aju kod ku�e, te što im donosimo komadi� domovine u Švicarsku. Osim toga, mogu na našoj web stranici prona�i sve relevantne informacije i adrese, npr. adresu veleposlanstva, najbitnija konzularna pitanja, o zabavama za Hrvate i Švicarce (primjerice Ve�er prijateljstva Chorusa Croaticusa), aktualne informacije, kao npr. o zabrani uvoza mesa u Švicarsku, i sl. Ove smo godine radili i turisti�ku promid�bu i to �emo raditi i ubudu�e.
Kako financirate emisiju? Imate li sponzore?
- Tu le�i naš najve�i problem. Ve� 3-4 godine nismo imali nijednog sponzora, sve financiram iz vlastitog d�epa. Prije nam je znalo pomo�i hrvatsko veleposlanstvo, ali to je bila (iako itekako dobrodošla) kap u moru. Zato hitno tra�imo sponzore jer moramo kupovati diskove za arhivu, CD-e, financiramo i web stranicu i pla�amo �lanarinu u Radio RaBe. Nema minidisk-aparata ispod 450 švicarskih franaka. Financije nam onemogu�avaju rad na terenu i zapošljavanje vanjskih suradnika, iako to zasada nije prioritet.
Kada �ujem s kojim se problemima susre�ete, name�e se pitanje: Zašto to još uvijek radite?
(smije se) - Znate kako se ka�e: Svaka majka ima svoje dite. Tako je emisija Jadran moje dite i ja to radim iz ljubavi. S ponosom mogu re�i da smo krenuli s 5 CD-a, a danas ih imamo preko 500.
Nešto za kraj:
- Pozdravio bih sve slušatelje. Neka nas zovu i pomognu u realiziranju emisije.
Intervju vodila Jadranka Soldo
Preuzeto iz Libre broj 22, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj
Vezani �lanak:
Magazin - emisija Radio Jadrana iz Berna
|