Intervju: Vesna Pusi�
Završetak pregovora je samo pitanje europske politi�ke odluke

Poznavateljima politi�kih prilika u Hrvatskoj Vesnu Pusi� ne treba posebno predstavljati. �lanica je središnjeg odbora i bivša predsjednica Hrvatske narodne stranke - Liberalnih demokrata, po zanimanju sveu�ilišna profesorica sociologije i filozofije, dugogodišnja saborska zastupnica, predsjednica Nacionalnog odbora za pra�enje pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji i �lanica mnogih drugih saborskih odbora. U zadnje vrijeme, kad je Hrvatska pred vratima Europske unije, primjetan je njen anga�man oko završavanja pregovora u prolje�e 2011.

Prof. dr. sc. Vesna Pusi�

Prosvjedi na ulicama hrvatskih gradova ovog prolje�a glasno su postavili zahtjev da premijerka Jadranka Kosor što prije raspiše izbore. No ona smatra da prvo treba pri�ekati kraj pregovora s EU. Ho�e li premijerka i dalje mo�i ignorirati zahtjeve za ostavkom i raspisivanjem izbora?
            Na ovim prosvjedima mogao se �uti zapravo najstariji pokli� svih uli�nih prosvjeda, a to je “dolje vlada”. Prosvjednici niti imaju kakav poseban program niti imaju jednu jedinstvenu politi�ku prepoznatljivost, jer im se priklju�uju najrazli�itije grupe. Ali prosvjedi sigurno ne bi mogli tako dugo trajati i biti tih razmjera da se ne temelje na realnom nezadovoljstvu �injenicom da je ekonomska situacija jako loša i da se Vlada percipira kao vlada koja nije u stanju napraviti nikakav pomak. Za razliku od recimo onog što je bilo koncem devedesetih, kad je tako�er postojalo veliko nezadovoljstvo tadašnjom Vladom, ali i velika nada u opoziciju, sad postoji i kriti�nost prema opoziciji i prema svim politi�kim strankama.
            Moje je mišljenje da to nije situacija koja se smije ignorirati. Obvezali smo se da �emo i�i na referendum o �lanstvu u Europskoj uniji, a istovremeno smo i pred izborima. U ovoj atmosferi, u kojoj prema zadnjim ispitivanjima Vlada ima podršku od 13 posto, s odlaskom na referendum prije izbora zapravo se riskira propast referenduma, odnosno negativan odgovor. Bilo koje pitanje u ovom trenutku da postavite javnosti, svi �e odgovarati na ono pitanje koje imaju u glavi, a to je podr�avate li Vladu ili ne.
 
Oporba uglavnom nastupa prili�no mlako i neprepoznatljivo. Ne stje�e se dojam da ima lidera, da ima program, da zna sto ho�e, da �e Hrvatskoj biti bolje ako oporba pobijedi. Ne daje li to HDZ-u priliku da unato� svemu pobijedi i na sljede�im izborima, sli�no kao 2007.?
            �injenica da je HDZ pobijedio na izborima 2007. u prvom je redu rezultat toga da glavne opozicijske stranke nisu nastupile sa zajedni�kom listom, dakle u predizbornoj koaliciji. I zato što mi imamo prag od pet posto, svi glasovi koji su dani za liste koje su dobile manje od pet posto se dijele izme�u ve�ih lista. S obzirom na d’Hondtov model pretvaranja glasova bira�a u mandate, od toga najviše profitira najja�a lista. Da su SDP i HNS 2007, pa i 2003., išli zajedno, bili bismo pobijedili na izborima. Budu�i da je SDP imao dva razli�ita lidera, 2003. jednog, a 2007. drugog, postoje razli�iti razlozi zašto se to nije dogodilo. No to je rezultiralo istom �injenicom, a to je da su uprkos ve�em broju glasova koje su te liste u zbroju dobile, osvojile manji broj mandata i da su tako ostale u opoziciji. Sada postoji potpisan sporazum SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a o zajedni�kom nastupu na sljede�im parlamentarnim izborima. To samo po sebi daje snagu toj listi koja u anketama vodi otprilike 20 postotnih poena ispred koalicije koja je sada na vlasti.
            Me�utim, to ne govori ništa o �injenici da bismo mi svejedno morali vidljivije nastupati. Mi smo u koaliciji ve� izradili programe po pojedinim podru�jima. Ono što sad imamo potpuno gotovo jest vanjska i europska politika. Ekonomski program se radi i ja mislim da je pred završetkom, isto i politika regionalnog razvoja i lokalne samouprave. Ti programi su temelj za funkcioniranje pojedinih resora budu�e Vlade.

Zna�i, Vi ne vidite mogu�nost da HDZ, unato� nekim slabostima opozicije, ove izbore opet dobije?
            Kod nas to nikad nije sigurno i mislim da je najopasnije uljuljkati se u taj osje�aj da je sve gotovo. HDZ mo�da ništa ne zna, ali zna pobje�ivati na izborima. Ali Hrvatska više nema prostora za ovu politiku utemeljenu na neznanju kakva se tu vodila samo na parolama, a poslije na snala�enju. Mi osim programa moramo selekcionirati i ljude koji su u stanju voditi politiku u pojedinim resorima. Naravno, to moraju biti politi�ki ljudi koji su u stanju dobiti izbore, ali i ljudi koji vrhunski i prvoklasno poznaju pojedine resore. Naši ministri ne mogu se oslanjati na neku fantasti�nu administrativnu strukturu koja funkcionira sama od sebe. Oni moraju biti “hands-on”, dakle ministri koji su de facto poslovo�e u svom podru�ju, koji imaju politi�ku viziju, a istovremeno su u stanju realizirati projekte. Mi ne mo�emo re�i da je svejedno tko je na vrhu jer sustav funkcionira sam od sebe. Mi smo i mala dr�ava i istovremeno dr�ava koja je mlada u institucijama. Svoje smo institucije pravo po�eli graditi tek 2000., prije toga je bilo ratno pa poslijeratno vrijeme jedne �udne situacije i naša druga tranzicija je bila tek 2000. i odonda gradimo institucije koje se isplati stabilizirati na dugi rok.

Izgleda da je HDZ dijelom prestao sa svojom dosadašnjom mafijaškom i kleptokratskom politikom te da USKOK i DORH, pa i sudovi, uspješno vode bitku i protiv njenih najeksponiranijih aktera. Me�utim, dvadeset godina nakon svog nastanka, Hrvatska je beznadno prezadu�ena, njeni najkvalitetniji potencijali su ili uništeni ili rasprodani (banke, mediji, telekomunikacije, uspješne farmaceutske i naftaške tvrtke i dr.), a nezaposlenost je ve�a nego ikad. Kako oporba, ako do�e na vlast, kani popraviti tu situaciju? Što se nalazi u vašem ekonomskom programu?
            Prvo, što se ti�e problema lopovluka i korupcije na visokim razinama vlasti, bilo je neophodno otvoriti tu temu. Bez toga se nemamo šanse oporaviti. Tih problema ima u najvišim vrhovima vlasti, me�utim, u ovom trenutku se od najviših vrhova i �isti. S obzirom da je HDZ bio na vlasti šesnaest godina od dvadeset, svakako je bilo na njemu da to pokrene, jer bi ina�e bilo interpretirano kao politi�ki sukob. Danas se jasno vidi da su svi ljudi koji su u zatvoru, pred zatvorom, oko zatvora, u pritvoru, sve visoki du�nosnici HDZ-a.
            S druge strane, što se programa ti�e, Hrvatska je na prekretnici jer ulazi u Europsku uniju. Ta nam situacija sama po sebi daje priliku da iskoristimo dane okolnosti. Prvo smo morali odrediti naša strateška podru�ja. Odredili smo ih prvenstveno po tome što su va�na za ekonomski oporavak, ali i po tome što u nekim dimenzijama, koriste�i naše komparativne prednosti, mogu dati relativno brze rezultate. Istovremeno to su podru�ja u kojima �e nam nakon �lanstva u Europskoj uniji biti dostupna sredstva iz europskih fondova. Naša strateška podru�ja u ekonomiji su energetika, promet, zaštita okoliša i turizam. Energetika i promet mislim da su o�iti. Samo da spomenem da je tre�ina deviznog prihoda nekadašnje Jugoslavije dolazila od prometa, od razli�itih davanja koja pla�a tranzitni promet, kamionski i �eljezni�ki prijevoz, prelet aviona i sli�no. Zbog geografskog polo�aja, polovica i cestovne i �eljezni�ke mre�e je u Hrvatskoj. Dakle, o�ito je ako je nekadašnja Jugoslavija s 23 milijuna ljudi imala tre�inu svog deviznog prihoda od prometa, da Hrvatska, koja ima pola te infrastrukture, a koja je sada s mre�om autocesta i puno kvalitetnija, tu ima velikih potencijala.
            Što se okoliša ti�e, u pregovorima s Europskom unijom preuzeli smo obvezu da dosegnemo odre�ene standarde u �isto�i zemlje, dakle tla, vode i zraka, koje sad nemamo i za koje su nam potrebna dosta komplicirana i dosta skupa postrojenja. Sad imamo mogu�nost ili da o�ajavamo i kupujemo ta postrojenja, ili da razvijemo industriju koja ta postrojenja proizvodi.
Na svom istoku imamo zemlje s europskom perspektivom koje �e morati udovoljiti tim standardima pa su nam garantirano tr�ište sljede�ih trideset godina. Dakle, naš logi�an razvoj industrije o�ito ide u tom pravcu.
            S druge strane, rekla sam Vam da smo odabrali ta �etiri podru�ja. Prema strateškom okviru koji svaka zemlja napravi s Komisijom, fondovi �e biti dostupni u podru�ju prometa, energetike, okoliša, dakle te tri to�ke se u potpunosti poklapaju s našima. Uz njih još dolaze regionalni razvoj i razvoj ljudskih resursa. Taj regionalni razvoj, pa i okoliš, a donekle i energetika, u velikoj su mjeri podru�ja koja se odnose i na turizam, ali i na poljoprivredu. Ve�ina zemalja koje su u Uniju ušle 2004. razvijale su svoj ruralni sektor i svoju poljoprivredu upravo iz podru�ja regionalnog razvoja, budu�i da europska pravila smanjuju subvencije, dakle poticaje koji se pla�aju direktno u ruku, ali znatno pove�avaju sredstva koja se mogu dobiti za projekte iz podru�ja razvoja ruralnih sredina. To uklju�uje i obnovljive izvore energije koji su vezani za ruralne dijelove kao i sve mogu�e standarde koji garantiraju turisti�ku ponudu. Tu dakle ima jako puno povezanosti. Vrlo je pozitivno da se naša klju�na podru�ja u velikoj mjeri podudaraju s podru�jima u kojima �e nam biti dostupni europski fondovi, da postoji sinergija. U hrvatskom prora�unu nikad i nije bilo toliko sredstava za razvojne projekte koliko ih sad mo�emo dobiti.
            I moramo koristiti upravo tu komunikaciju s europskim institucijama i pogotovo s fondovima kao jedan od instrumenata za reformu naše dr�avne uprave u kojoj je naprosto potrebna jedna nova generacija. Ja �isto preventivno radim sebi jedan veliki fajl sa �ivotopisima mladih ljudi koji znaju jezike, završili su fakultet i poznaju europske institucije jer mislim da �emo ih vrlo brzo morati staviti u akciju.

Vi imate hrabrosti glasno reagirati. Tako ste nedavno rekli da su zahtjevi branitelja iz raznih razloga opasni.  Reagirali ste i na jednu izjavu Hannesa Swobode, izvjestitelja Europskog parlamenta za Hrvatsku.  Me�utim stje�e se dojam da hrvatska javnost ovako hrabre istupe ne honorira.
            Ja sam isto imala taj dojam do nedavno, kad se vidjelo da je iz nepoznatih razloga podrška meni odmah iza podrške predsjedniku Josipovi�u. On 80 posto, 58 posto ja. Zna�i da je javnost po�ela reagirati. Ali je istina da sam ja sa svojim kolegama na �elu jedne stranke koja nije masovna stranka. Po broju �lanova je druga u Hrvatskoj, ja�a je od SDP-a. Ali nije stranka koja ima masovnu podršku. Jedan SDP-ov �lan se mno�i s 20 ili 30 glasova, a naš jedan mo�da s deset glasova. Ali naša stranka je liberalno-demokratska stranka i ima funkciju uvoditi nove ideje i nove na�ine u hrvatsku politiku, probijati neke barijere i okupiti ljude koji nisu mo�da populisti�ki atraktivni, ali imaju znanja u pojedinim podru�jima da u njima mogu voditi posao.

Pa kad �e onda po Vašem mišljenju Hrvatska u EU?
            Mi smo ovo vrijeme pregovora iskoristili i promijenili velik dio politi�ke kulture i institucionalne organizacije zemlje. I mi smo u ovom trenutku spremni.

Spremni, iako nam se i dalje predbacuje da nemamo neovisno i a�urno pravosu�e?
            Pravosu�e je za nas najva�nije od svih poglavlja. Ali mi smo u reformi pravosu�a napravili ogromnu stvar. Mi nismo imali neovisno i dobro pravosu�e i nemamo ga ni danas, jer to nije nešto što mo�ete napraviti od danas do sutra. Ali ju�er nismo imali temelje za izgradnju dobrog pravosu�a, a danas ih apsolutno imamo. Naime, novo Dr�avno sudbeno vije�e, a to je tijelo koje imenuje i promovira sve sudce, izabrano je po novom zakonu i po sastavu je toliko kvalitetnije od onog prošlog, da ja, koja sam to gurala i osmislila, nisam o�ekivala da �e se ve� u prvoj rundi vidjeti takva razlika. Vije�e imenuje sve nove sudce koji ulaze u profesiju i unapre�uje, odnosno promovira sudce unutar profesije. A novi kriteriji su do u detalje propisani u zakonu.
            Vije�e �ini sedam sudaca, dva sveu�ilišna profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, jedan iz opozicije i jedan iz vlasti. Nekad je to cijelo Sudbeno vije�e birala parlamentarna ve�ina, što u prijevodu zna�i HDZ. A sada su svi sudci u Republici Hrvatskoj tajnim glasanjem izabrali sedam sudaca, prema odre�enim kriterijima – dva sudca Vrhovnog suda, dva �upanijskih sudova itd. Od sudaca se mogao kandidirati tko je htio. Dva profesora pravih znanosti birali su tajnim glasanjem svi profesori pravnih znanosti u Hrvatskoj, a dva saborska zastupnika su birali saborski zastupnici. Oni su tu više kao prisustvo javnosti.
            Od profesora su recimo izabrani Alan Uzelac i Boris Buklijaš. Alan Uzelac je tipi�an primjer. On je profil koji vjerojatno nijedna politi�ka elita ne bi sebi izabrala, jer je odli�an, stru�an, u�asno pedantan, zlo�est u onom smislu da ga uop�e ne zanima jeste mu vi prijatelj, istomišljenik, neprijatelj, neistomišljenik, on �e uvijek inzistirati na pravilima i kriterijima, bez obzira o kome se radilo. I to je za tu funkciju to�no ono što trebamo.
            Ali za ulazak u EU je pored ovih preduvjeta, koji neupitno moraju biti zadovoljeni, va�na i konsenzualna politi�ka odluka Europskog vije�a. Završetak pregovora je, dakle, samo pitanje politi�ke odluke. Sad smo u toj fazi. Imamo još, po mom mišljenju, pet zada�a koje bez daljnjega u idu�ih mjesec dana mo�emo obaviti. Ali imamo i politi�ki posao, dakle diplomatsko-politi�ki projekt pomaganja ili doprinosa da se do�e do te odluke i da ona bude jednoglasna, da se s Hrvatskom završe pregovori kao što je bilo i planirano 21. lipnja ove godine, kad je zakazana zadnja me�uvladina konferencija na kojoj se ta poglavlja zatvaraju u ovom polugodištu. Mislim da u to treba ulo�iti apsolutno sve napore, uklju�uju�i i politi�ke, i da se tog datuma treba dr�ati.
            Unutar Europskih institucija javila se ideja da se to odgodi na listopad. To Vam ve� samo po sebi ka�e da se radi o politi�koj odluci. Nema nijednog preduvjeta koji ne bismo mogli ispuniti do lipnja, a mogli bismo preko ljeta do listopada. Za nas bi bilo jako štetno da se to odgodi za listopad, jer jedini efekt koji bi to imalo je pove�anje euroskepticizma me�u hrvatskim gra�anima i opasnost da nam referendum ne pro�e. A ako ljude pitate misle li da Hrvatska povijesno i kulturno treba biti dio Europe, mislim da bi Vam 95 posto ljudi odgovorilo da da. Ali kad pitate za Europsku uniju, koja istovremeno šalje signale: mi vas ne�emo ili ne primjenjujemo prema vama pravedne i jednake kriterije kao prema drugima, onda to naravno izaziva negativan stav.

Kako �e presude generalima Gotovini i Marka�u utjecati na raspolo�enje Hrvata prema EU? 
            Prvostupanjske presude Marka�u i Gotovini utjecale su na javno mišljenje u Hrvatskoj i podrška ulasku Hrvatske u EU u ispitivanjima neposredno nakon objave presude pala je ispod 50%. Bez obzira na �injenicu da je Haški tribunal tijelo UN, a ne EU, gra�ani Tribunal povezuju s EU budu�i da je puna suradnja s Tribunalom jedan od preduvjeta za zatvaranje pregovora o �lanstvu Hrvatske u EU. Sve slu�bene reakcije, kako Vlade tako i opozicije, dr�ale su se pravnih okvira i navodile mogu�nost druga�ije presude u drugostupanjskom postupku koriste�i isklju�ivo pravna sredstva. To samo po sebi smatram pozitivnim i napretkom u odnosu na reakcije u sli�noj situaciji prije desetak godina. Javno mnijenje uvijek reagira na politi�ke šokove pa je tako podrška EU dramati�no pala i u prolje�e 2005. kad je, tako�er zbog slu�aja Gotovina, odgo�en po�etak pregovora zakazan za o�ujak. Isto je tako podrška naglo sko�ila kad su po�etkom listopada 2005. pregovori kona�no zapo�eli. Bez obzira što se u javnom mnijenju reflektira i socijalno-psihološka komponenta percepcije pravednosti EU prema Hrvatskoj, smatram da �e u kona�nici odgovor ve�ine hrvatskih gra�ana biti – da.

A ako se hrvatski gra�ani ipak izjasne protiv ulaska? Švicarska nije �lanica EU, ali sa zemljama �lanicama ima sklopljene dvostrane ugovore o svim bitnim pitanjima. Je li to put kojim bi i Hrvatska u tom slu�aju morala i�i?
            Ne (smijeh), Hrvatska nije Švicarska, kao što je poznato, a nije ni Norveška. Kad bi bila u njihovoj situaciji, mogla bi tako razmišljati. Ali mi smo i zemljopisno, što je mo�da najva�nije, ali i ekonomski, u sasvim drugoj situaciji. U našoj zemlji u zadnjih 150 godina prosje�ni ljudski vijek je du�i od trajanja bilo koje dr�ave. Najdu�e što je nama trajala dr�ava je 45 godina. U takvim uvjetima je za nas stabilnost klju� svih klju�eva. Na stabilnosti po�iva i ekonomski prosperitet i ljudska prava i institucionalna sigurnost. To nam je sve problem jer na dugi rok nismo imali stabilnost. Za nas EU u prvom redu zna�i takav jedan stabilni okvir. Za nas nije nikakva opcija da ostanemo izvan EU. Sa zemljama EU i sa samom Unijom ve� imamo dvostrane ugovore o raznim stvarima. Ako ishod referenduma bude negativan, to �e za nas biti jako loše i onda je jedina opcija ponoviti referendum za godinu dana.

O Vašem privatnom �ivotu se malo �uje, dakle uspješno ga skrivate od javnosti. Kako Vam to uspijeva?
            Mislim da je politika kao vrsta javnog posla ili javnog upravljanja više servisna industrija, uslu�na djelatnost, jedna vrsta zajedni�kih slu�bi koje svako društvo ima da bi si olakšalo funkcioniranje. Me�utim, s obzirom da svi politi�ari, koji bi trebali biti ljudi koji obavljaju te usluge za cijelo društvo, izlaze na izbore, potrebna im je i va�na komunikacija s javnoš�u. Neki su zato politiku skoro pretvorili u estradnu djelatnost. I ja sam svjesna da je va�no komunicirati s ljudima, davati informacije, �uti informacije, pritu�be i ideje, pa to i radim. I imam veliko poštovanje prema tom poslu bez obzira što on ima niski status, jer su ga osramotili mnogi koji su se njime bavili. Zato nisam sklona da se on pretvori u neozbiljni imid� gdje se prepri�avaju privatne stvari. Kao što nije va�no što privatno rade doktori ili in�injeri, tako mislim da i politi�ari ne trebaju maltretirati ljude svojim privatnim stvarima nego trebaju pristojno obaviti posao, polo�iti ra�une i gotovo.

Hvala najljepša.

Tekst: Vesna Poli� Foglar

Preuzeto iz Libre broj 29, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj