Izlaganje dr. Dubravka Mihaljeka:
Hrvatska u Europskoj uniji: kona�no u sigurnoj luci

U nedjelju, 25.03.2012., odr�ano je u Stadtcasinu Baden izlaganjedr. Dubravka Mihaljeka pod naslovom Hrvatska u Europskoj uniji: kona�no u sigurnoj luci. Bila je to izuzetno aktualna tema u nizu interesantnih predavanja koja organizira Hrvatski kulturni klub.

Prekrasan proljetni dan, idealan za izlete i za u�ivanje u prirodi, pa i u neposrednoj blizini, uz upravo lijepo rascvjetanu magnoliju u parku Casina... koliko li �e posjetitelja po tako lijepom  vremenu do�i na izlaganje, bez obzira što je tema i aktualna i interesantna?

Odgovor smo brzo dobili; nije bilo mjesta zabrinutosti, jer tema izlaganja je, o�ito, bila vrlo interesantna, a i predava� izuzetno kompetentan i posjetitelji su po�eli stizati...

... i vrlo brzo su mjesta u dvorani bila popunjena i izlaganje dr. Mihaljeka je moglo po�eti.

Dr. Mihaljeka i prisutne slušatelje izlaganja pozdravila je dopredsjednica kluba dr. �eljka Bratolji�-Melkay, svima zahvalila da su po ovako lijepom vremenu došli na izlaganje i predstavila dr. Mihaljeka, njegov stru�ni profil i dio projekata na kojima je radio...

Ve� na samom po�etku izlaganja dr. Mihaljek je izrazio svoj osobni optimizam u budu�nost Hrvatske u Europskoj uniji. Taj optimizam potom je obrazlo�io u tri dijela svojeg izlaganja: (i) pregledu ve� postignutog na putu prema EU; (ii) objašnjenju glavnih koristi i troškova koje Hrvatsku �ekaju nakon što postane 28. �lanica Unije; i (iii) kratkoj analizi spremnosti hrvatskog gospodarstva i društva da se nose s izazovima �lanstva i iskoriste prilike koje EU pru�a.

(i) Što je do sada postignuto?

Govore�i o ve� postignutom, dr. Mihaljek je pojasnio kako je najve�i dio priprema za �lanstvo u EU ve� obavljen. Zaklju�enjem pregovora s Europskom komisijom u lipnju 2011. završen je duga�ak proces prilagodbe institucionalnog ustroja i zakonodavstva Hrvatske pravnoj ste�evini Europske unije.

Pregovori su se vodili oko 35 poglavlja pravne ste�evine. Va�no je podsjetiti o kako velikom poslu se je radilo. Europska komisija je u srpnju 2003. Hrvatskoj uputila upitnik s 4,560 pitanja iz razli�itih podru�ja funkcioniranja dr�ave, institucija i gospodarstva. Odgovori na upitnik bili su odre�ena slika stanja u Hrvatskoj, a sastavljanje tih odgovora završeno u zadanom roku od tri mjeseca. Na temelju odgovora na upitnik i drugih izvora Europska komisija je u travnju 2004. donijela pozitivno mišljenje o zahtjevu RH za �lanstvo u EU.

Potom je okupljeno 35 radnih skupina za pripremu pregovora po pojedinim poglavljima. U tim skupinama sudjelovalo je preko 1.900 stru�njaka – najviše (390) bilo je anga�irano u pregovorima o poljoprivredi. Radne skupine obavile su analiti�ki pregled i ocjenu uskla�enosti (screening) zakonodavstva RH s pravnom ste�evinom Unije, te izradile nacrte prijedloga pregovara�kih stajališta.

Pregovori su ukupno trajali znatno dulje nego kod prethodnih �lanica – od podnošenja Zahtjeva za �lanstvo u velja�i 2003. do zatvaranja svih 35 poglavlja prošlo je preko osam godina.

Generalni konzul Cvitanovi� naglasio je kako su, za razliku od ranijih �lanica, Hrvatskoj bili postavljani uvjeti (tzv. benchmarks) ve� za samo otvaranje pregovora o pojedinim poglavljima. Za mnoga poglavlja stoga je trebalo dulje od �etiri godine izme�u po�etka screeninga i zatvaranja pregovora. Sama �injenica da su pregovori trajali tako dugo i da su uvjeti bili znatno stro�i nego ikada prije ukazuje na to da su obje strane posao obavile kvalitetno i da je Hrvatska spremna za �lanstvo u EU. 

Pristupni ugovor potpisan je u prosincu 2011., a u sije�nju 2012. gra�ani RH izjasnili su se na referendumu za ulazak Hrvatske u EU. Ulaskom u EU 1. srpnja 2013. ostvarit �e se najva�niji vanjskopoliti�ki cilj Republike Hrvatske nakon osamostaljenja.

(ii) Što nas o�ekuje kada Hrvatska pristupi EU?

Na temelju iskustava ranijih �lanica mo�e se sa sigurnoš�u re�i da �lanstvo u EU jam�i prije svega vanjskopoliti�ku sigurnost, što je za Hrvatsku ujedno i zna�ajan element unutrašnjopoliti�ke sigurnosti. Hrvatski gra�ani postat �e europski gra�ani – imat �e pravo slobodnog kretanja i prebivanja na teritoriju svih dr�ava �lanica EU, a nakon prijelaznog razdoblja i pravo zapošljavanja u bilo kojoj zemlji �lanici EU. Mo�i �e izravno utjecati na politiku EU glasovanjem i kandidiranjem za Europski parlament, a ako �ive izvan Hrvatske mo�i �e glasovati i kandidirati se i na lokalnim izborima prema mjestu prebivališta. Za mlade ljude posebno je zna�ajna mogu�nost studiranja u bilo kojoj zemlji �lanici EU.

Hrvatsko tr�ište postat �e od 1. srpnja 2013. godine dio zajedni�kog tr�išta EU. Za gospodarske subjekte vrijedit �e nova industrijska politika, nova politika zaštite tr�išnog natjecanja i nova regulativa javne nabave. Promijenit �e se i pristup vo�enju razvojne politike, uz potencijalno zna�ajan priljev sredstava iz fondova EU – koliko to�no ovisit �e o sposobnosti javne uprave, osobito na lokalnoj razini, da osmisli razvojne projekte i anga�ira sredstva za sufinanciranje. Poljoprivredni sustav bit �e bolje organiziran, uz znatno ve�a ukupna ulaganja u ruralni razvoj. Teret subvencioniranja poljoprivrede postepeno �e se prenositi na EU. Niz pomaka nabolje mo�e se o�ekivati i u podru�ju zaštite okoliša i gospodarenju prirodnim resursima.

Dr. Mihaljek je naglasio da su sve ovo dugoro�ne koristi od �lanstva u EU koje su se iskazale kod dosadašnjih �lanica. One se ne�e o�itovati odmah, ali iskustvo pokazuje da su i najve�i skeptici iz predpristupnog razdoblja – npr. poljoprivrednici u Poljskoj – vrlo brzo uo�ili prednosti koje im je donijelo �lanstvo u EU.

Svaka �lanica dogovorila je tijekom pregovora i neke prijelazne odredbe o prilagodbi pojedinih dijelova ekonomske politike i javne uprave europskom zakonodavstvu. Za Hrvatsku se glavne prijelazne odredbe odnose na mogu�nosti zapošljavanja hrvatskih gra�ana u drugim zemljama EU, koje �e u po�etku �e biti ograni�ene. Preciznije re�eno, �lanice EU, ako to utvrde njihovi parlamenti, mogu uvesti ograni�enje na zapošljavanje hrvatskih gra�ana na dvije do maksimalno sedam godina, s time da �e svaki zahtjev za produljenje nakon prve dvije godine razmatrati Europska komisija, tj. ne�e biti automatizma. Hrvatska tako�er mo�e uvesti recipro�ne mjere za zapošljavanje gra�ana iz drugih zemalja �lanica u RH.

Druga va�na prijelazna odredba je sedmogodišnja odgoda prava gra�ana Europske unije da kupuju poljoprivredno zemljišta u Hrvatskoj. U poljoprivredi i ribarstvu vrijedit �e i cijeli niz drugih prijelaznih odredbi. Kao i prethodne �lanice, Hrvatska ne�e ulaskom u EU automatski preuzeti euro, jer za pristupanje Europskoj monetarnoj uniji treba ispuniti posebne uvjete iz ekonomske politike, tzv. maastrichtske kriterije. Isto tako Hrvatska ne�e automatski pristupiti Schengenskoj zoni, nego �e prethodno morati ispuniti odre�ene uvjete za osiguranje dr�avnih granica na kopnu i moru. Pristup sredstvima iz fondova EU odvijat �e se posebno utvr�enom dinamikom. Niz prijelaznih odredbi va�it �e i u sustavu zaštite okoliša.

Kao glavne kratkoro�ne troškove ulaska u EU, dr. Mihaljek je istaknuo ve�u konkurenciju na doma�em tr�ištu roba i usluga; gubitak prihoda od carina i troškove sufinanciranje prora�una Europske komisije; pove�anje nulte stope PDV-a te oporezivanje gra�evinskog zemljišta i energenata; restrukturiranje i privatizaciju brodogradilišta i �eljezare Sisak; smanjene pogodnosti trgovine s Bosnom i Hercegovinom i drugim zemljama CEFTA-e; te troškove sufinanciranja projekata iz fondova EU, osobito u zaštiti okoliša. Me�utim, u odnosu na dugoro�ne koristi od �lanstva u EU, ovi kratkoro�ni troškovi znatno su manji i nisu niti jednoj dosadašnjoj �lanici stvarali posebne probleme.

(iii) Jesmo li spremni za EU?

Zaklju�enjem pregovora Europska komisija izrazila je uvjerenje da je Hrvatska spremna nositi se s izazovima �lanstva u EU. No postavlja se pitanje u kolikoj mjeri �e hrvatsko gospodarstvo i društvo biti u stanju iskoristit prednosti �lanstva u EU.

I u odgovoru na ovo pitanje dr. Mihaljek je iskazao optimizam. U drugim zemljama �lanicama pristupanje EU osna�ilo je razvoj ekonomije i javnoga sektora. Na temelju njihovih iskustava mo�e se o�ekivati da �e jedan od klju�nih izazova biti intenziviranje prilagodbi u javnoj upravi, posebno radi izrade kvalitetnih projektnih prijava za korištenje fondova EU. U Hrvatskoj do sada nisu prevladane unutrašnje slabosti u ekonomiji i javnoj upravi, ali na temelju iskustva drugih �lanica i teku�ih prilagodbi u EU mo�e se o�ekivati ubrzavanje strukturnih promjena. Dr�avni sektor u privredi, koji još uvijek �ini preko 30% BDP-a, po�et �e se smanjivati. Neefikasna javna poduze�a ne�e mo�i poslovati u više-manje monopolskim uvjetima, a razvoj privatnog sektora imat �e znatno manje prepreka nakon ulaska u EU.

Dr. Mihaljek je istaknuo i da postoji odre�ena neizvjesnost o ekonomskoj situaciji u EU u vrijeme pristupanja Hrvatske. Za razliku od zemalja središnje i isto�ne Europe, koje su Europskoj uniji pristupile 2004. odn. 2007. godine, Hrvatska je završnu fazu pregovora odra�ivala od 2009. do 2011., u vrijeme najakutnije faze svjetske ekonomske i financijske krize. Me�utim, dr. Mihaljek je izrazio uvjerenje da �e Europa iz krize iza�i osna�ena, budu�i da su u zadnje dvije godine provedene dalekose�ne promjene u ekonomskoj politici i ekonomskoj strukturi zemalja �lanica, kao i u sustavu upravljanja zajedni�kim institucijama i politikama EU.

Izuzetno kompetentno i na visokom nivou, a ipak svima dostupno i razumljivo izlaganje, bez ikakvog zastranjivanja u politi�ke vode, nagra�eno je velikim aplauzom svih prisutnih.

Po završetku izlaganja prisutni su postavili niz pitanja, ...

... na koja je dr. Mihaljek spremno i kompetentno odgovarao.

Nakon što je dr. �eljka Bratolji�-Melkay zahvalila dr. Mihaljeku na savjesno pripremljenom i suvereno prezentiranom izlaganju, a svima posjetiteljima zahvalila da su se odazvali pozivu i došli na izlaganje ...  

... diskusije o temi predavanja, o tome što Hrvatsku �eka u EU i o stanju u Hrvatskoj su nastavljene i za vrijeme ugodnog dru�enja koje je uslijedilo poslije izlaganja.

Bilo je to zaista vrlo interesantno i pou�no izlaganje i za po�eljeti je i ubudu�e što više takvih izlaganja i predavanja.

FOTO ZAPIS

Za portal: Zvonimir Mitar