Prebivalište u Hrvatskoj – saga u nastavcima

Malo je koja tema u zadnje vrijeme uznemirila Hrvate u iseljeništvu kao dosljedna primjena hrvatskog Zakona o prebivalištu. U zadnjih nekoliko mjeseci odr�ane su brojne informativne tribine od kojih su se neke skoro pretvorile u prosvjedne skupove. O toj je temi i Libra pisala u prošlom broju, a iscrpne informacije (a ponekad i dezinformacije) donosili su i portali i druge iseljeni�ke novine.
            Prema Zakonu, oni koji stalno �ive u inozemstvu du�ni su odjaviti svoje prebivalište u Hrvatskoj �ime gube pravo na osobnu iskaznicu. Sama po sebi ova je odredba vrlo logi�na. Osobe koje �ive u Hrvatskoj imaju u njoj prebivalište koje im daje pravo na osobnu iskaznicu. Osobe koje ne �ive u Hrvatskoj – nemaju. Prebivalište nije povezano s dr�avljanstvom, dakle osobe koje �ive izvan Hrvatske i dalje mogu biti hrvatski dr�avljani i imati hrvatsku putovnicu. Pogotovo nije povezano s pravom glasa, pravom vlasništva na nekretninama ili pla�anjem poreza.
            Neposjedovanje osobne iskaznice ne bi dakle smjelo imati nikakvih negativnih posljedica. U praksi to me�utim nije tako. Notorni su slu�ajevi kad se bez osobne iskaznice u Hrvatskoj nije moglo registrirati auto ili otvoriti ra�un u banci. Dakle bez te isprave u Hrvatskoj je kompliciranije ili nemogu�e obaviti neke svakodnevne poslove koji su i ina�e dovoljno dugotrajni i komplicirani. Pored toga, ku�e ili stanovi u kojima vlasnik nema prijavljeno prebivalište tretiraju se kao ku�e za odmor pa je za njih u mnogim mjestima komunalna naknada viša nego za ku�e i stanove u kojima se stvarno stanuje. Uz to ne treba zanemariti ni emocionalni aspekt povezanosti s domovinom. Simbol te povezanosti je osobna iskaznica iako bi bilo logi�nije da je to putovnica.
            Negativne reakcije Hrvata u inozemstvu na gubitak osobne iskaznice iz ovih su razloga bile sasvim opravdane. No neke su, vjerujemo više iz neznanja nego iz zlonamjernosti, bile pravi pucanj u prazno. Na primjer da �e osobe bez osobne iskaznice biti tretirane kao stranci pa �e u turisti�kim mjestima morati �ak pla�ati boravišnu taksu. Boravišnu pristojbu pla�aju naime svi turisti, doma�i i strani, uz neke iznimke koje odredi lokalna turisti�ka zajednica.
            Dodatnu pomutnju u ovu situaciju unijelo je i neujedna�eno ponašanje hrvatskih slu�benika pri odjavi prebivališta. Nekim osobama je osobna iskaznica odmah oduzeta i poništena, a neki su se odjavili i iskaznicu ipak smjeli zadr�ati. I takva nedosljednost dala je povoda za komentare o nesposobnosti ili samovolji hrvatske uprave, o diskriminaciji iseljenika i sli�nom.

            Dilema dakle i nakon svih diskusija nije riješena. Povrh svega što je do sada o odjavi prebivališta i osobnim iskaznicama izre�eno ili napisano, u Generalnom konzulatu RH u Zürichu zatra�ili smo neka dodatna objašnjenja. Konzul Igor Surdich ljubazno je odgovorio na naša pitanja:

            Putovnica s osobnim identifikacijskom brojem (OIB) trebala bi zamijeniti osobnu iskaznicu, tako da se recimo tehni�ki pregled vozila ili otvaranje ra�una u banci mogu obaviti i s hrvatskom putovnicom. Do sada to u praksi o�ito nije funkcioniralo kako treba. Ima li naznaka nekakvog poboljšanja, tj. bolje obaviještenosti hrvatskih institucija?
            Banke su privatne pravne osobe i stoga je teško utjecati na njihovu poslovnu politiku. Treba napomenuti, me�utim, kako nema zakonskog propisa koji bi branio hrvatskom dr�avljaninu koji �ivi u inozemstvu otvaranje ra�una u Republici Hrvatskoj. Samim time banke mogu prihva�ati putovnice kao va�e�e identifikacijske isprave. Što se registracije vozila ti�e, uo�io se problem zbog propisa koji odre�uje kako vozilo registrirano u Republici Hrvatskoj mo�e posjedovati samo osoba koja prebiva u RH. Konzulat je upozorio nadle�no tijelo na poteško�e koje bi se mogle javiti zbog takve odredbe i nadamo se skorom rješenju tog problema.
            Ako netko ima i švicarsko dr�avljanstvo ali recimo kao umirovljenik provodi dulje vremena u Hrvatskoj (mo�da dijelom u mjestu tamošnjeg prebivališta, a dijelom na moru), mora li isto odjaviti svoje hrvatsko prebivalište?
            Sukladno Zakonu o prebivalištu smatra se da osoba boravi izvan Republike Hrvatske du�e od godinu dana i u slu�aju kada ona povremeno dolazi u Republiku Hrvatsku, ali u razdoblju od godinu dana ne boravi u Republici Hrvatskoj ukupno dulje od tri mjeseca.
            Slijedom navedenog, za osobu koja boravi u RH dulje od 3 mjeseca unutar godinu dana ne smatra se da boravi u inozemstvu te ista ne mora odjavljivati mjesto prebivališta niti prijavljivati privremeno iseljenje.
            Kako se dokazuje koliko dugo je netko boravio u Hrvatskoj?
            Zakonom nije propisano koje se metode prihva�aju kao provjera duljine boravka u Republici Hrvatskoj te se stoga mo�e smatrati kako �e nadle�no tijelo to mo�i provjeravati svim uobi�ajenim metodama (provjerom na terenu i sli�no).
            Budu�i da Republika Hrvatska i Švicarska Konfederacija imaju potpisan Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, je li mogu�e da osoba koja ima prebivalište u Švicarskoj, a svoje hrvatsko prebivalište propusti odjaviti, bude du�na platiti porez (na prihode iz Švicarske) i u Hrvatskoj?
            Prema Ustavu Republike Hrvatske me�unarodni sporazum ima snagu iznad zakona, te se stoga u slu�aju naplate poreza izme�u Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije primjenjuju odredbe Ugovora. �lanak 4. st. 2. Ugovora rješava situaciju u slu�aju da osoba ima prijavljeno prebivalište (što zna�i da je rezident) u obje zemlje:
            Ako je, prema odredbama stavka 1., fizi�ka osoba rezident obiju dr�ava ugovornica, onda se njezin status odre�uje na ovaj na�in:
a)         smatra se rezidentom one dr�ave u kojoj ima stalno mjesto stanovanja, a ako ima          stalno mjesto stanovanja u objema dr�avama, smatrat �e se da je rezident one dr�ave             s kojom ima u�e osobne i gospodarske odnose (središte �ivotnih interesa);
b)         ako se ne mo�e odrediti u kojoj dr�avi ima središte �ivotnih interesa ili ako ni u jednoj     dr�avi nema stalno mjesto stanovanja, smatrat �e se da je rezident dr�ave u kojoj ima           uobi�ajeno boravište;
c)         ako osoba ima uobi�ajeno boravište u objema dr�avama ili ga nema ni u jednoj od         njih, smatrat �e se da je rezident dr�ave �iji je dr�avljanin;
d)         ako je osoba dr�avljanin obiju dr�ava ili nije dr�avljanin ni jedne od njih, nadle�na tijela    dr�ava ugovornica riješit �e pitanje dogovorno.
            Dakle, odredbe ugovora izri�ito isklju�uju mogu�nost dvostrukog oporezivanja osobe u slu�aju da ista zadr�i prebivalište u obje zemlje. Napominjemo kako se ugovor prvenstveno odnosi na porez na dohodak, porez na dobit i porez na imovinu.
            Je li to�no da dr�avljanstvo odnosno prebivalište nemaju utjecaja na pla�anje poreza na nekretnine u Hrvatskoj?
            S obzirom da Zakon o porezu na nekretnine još nije izglasan ne mo�emo davati slu�bene informacije o na�inu njegove primjene. Uspore�uju�i praksu hrvatskog zakonodavca vezanu uz nekretnine koje se nalaze u Republici Hrvatskoj mo�emo pretpostaviti da �e se porez pla�ati u zemlji gdje se nekretnine nalaze.
            ...
            Kakav se zaklju�ak mo�e iz svega izvesti? Zakon o prebivalištu unijet �e reda u zbirke podataka o stanovnicima Republike Hrvatske. Posti�i �e ono na što smo u Švicarskoj ve� dugo navikli, naime na urednu 'Einwohnerkontrolle'. Onemogu�it �e prijavljivanje na la�nim adresama, unijet �e reda u bira�ke popise, ote�ati  izbjegavanje pla�anja prireza ili nepoštivanje drugih propisa. Svrha Zakona sigurno nije bila šikaniranje iseljenika, iako su je neki i tako do�ivjeli.
            Da se ispravi taj krivi dojam izgleda da se praksa u Hrvatskoj po�ela kretati prema jednom prihvatljivom kompromisu. Naime, osobama koje su ranije �ivjele na odre�enoj adresi u Hrvatskoj i s te adrese otišle u inozemstvo preporu�uje se samo odjava privremenog prebivališta, odnosno kako to Zakon ka�e, prijava privremenog odlaska izvan Republike Hrvatske. U tom se slu�aju osobne iskaznice ne poništavaju. Ve�ina iseljenika tako �e mo�i poštivati Zakon ali i zaštititi svoje interese. Bez iskaznica ostat �e uglavnom osobe s fiktivnim prebivalištem koje u Hrvatskoj nisu nikad ni �ivjele.
            Šteta da se tog rješenja nitko nije sjetio odmah na po�etku.

Preuzeto iz Libre broj 34, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj