Libra - interview

Zadarske nove metafore;
Morske orgulje i Pozdrav Suncu

Izgleda da crkva sv. Donata prestaje biti zadarska ikona. Na zadarskom poluotoku, njegovom zapadnom dijelu koji se zove Istarska obala, nikla su dva nova arhitektonska �uda. U najboljem smislu te rije�i.

Obala na kojoj je gotovo sve porušeno još u Drugom svjetskom ratu, do današnjih dana nije imala pravog sadr�aja. S nje se pru�a predivan pogled na otoke i poznati zadarski zalazak sunca. Novija osmišljenja predvidjela su na ovom mjestu izgradnju pristaništa za tzv. kruzere. Da ostatak rive ne bi završio vulgarnom komercijalizacijom prekriven ne daj Bo�e jeftinim šatrama s još jeftinijom robom, pobrinuo se zadarski arhitekt Nikola Baši�. Na 75 metara obale izgradio je morske orgulje, odnosno danas ve� Morske orgulje. Riva je u spomenutoj du�ini stepenasto spuštena do mora, a svaka stepenica ima ugra�ene cijevi druga�ijeg promjera, koje pod utjecajem strujanja mora kroz njih proizvode razli�ite zvukove. Ovako re�eno, �ini se jednostavno, no na detaljnom osmišljavaju i gradnji radili su stru�njaci od akusti�ara Ivice Stama�a, in�enjera hidrauli�ara Vladimira Andro�eca, orguljarskog ateljea Heferer do prijatelja Gorana Ju�ine koji je inovativne zahtjeve rješavao u svojoj radionici. Nije bilo svejedno kakav zvuk �e biti proizveden i nije bilo svejedno koji materijali �e biti upotrijebljeni s obzirom na agresivna svojstva mora. Tako je Stama� slo�io sedam zvukovnih skupina koje se izmjenjuju, a izbor tonova i akorda napravljen je na glazbenoj matrici klapske pjesme. Što se materijala ti�e, boje�i se korozije, naro�ito na usnama cijevi gdje su svirale, izabran je okiten za cijevi, a inoks za svirale. Projekt je financiran s 43 milijuna kuna iz dr�avnog prora�una, a sve�ano otvoren zajedno s pristaništem za kruzere u travnju 2005.

Orgulje nisu nadzemno primjetne, pa zvuk izvire misti�no iz unutrašnjosti rive. Svakim pomakom mora pod utjecajem plima i oseka, vjetrova i valova orgulje sviraju neki drugi koncert kojeg je priroda kompozitor i interpretator. Autor je �elio zvukom kao �etvrtom dimenzijom dobiti druga�iji do�ivljaj u vizualnom susretu mora i kopna. Zadar obiluje metafori�kim prostorima, a s morskim orguljama dobio je još jedan. A ima još.

Nakon što su morske orgulje sretno završene, arhitekt Nikola Baši� postavio je na sam vrh spomenutog poluotoka urbanu instalaciju nazvanu Pozdrav Suncu. U razini s kamenim poplo�enjem rive postavljeno je tri stotine višeslojnih staklenih, odnosno solarnih plo�a. Poslagane su tako da tvore krug promjera 22 metra koji ostvaruje simboli�nu komunikaciju sa svjetlom, dakle opet prirodom. Plo�e danju upijaju sun�anu energiju koju pretvaraju u elektri�nu. Kad sunce po�ne zalaziti, uklju�uju se rasvjetni elementi koji po programiranom scenariju proizvode dojmljivu svjetlosnu igru u ritmu valova i zvuka morskih orgulja. Preko modemske veze instalacija �e mo�i dobivati i druge vanjske spontane poticaje koji �e utjecati na stvaranje svjetlosnih efekata.

U prsten koji okru�uje instalaciju upisani su imena i brojke iz kalendara sv. Krševana. Pretpostavlja se da je kalendar jedan od najstarijih na svijetu nastao 1292. ili 1293., a mo�da je prvi u kojem su astronomski podaci pisani arapskim brojkama. Ovaj dio instalacije nastao je u suradnji autora s prof. Maksimom Klarinom. U prstenu su upisana imena svetaca koji su titulari današnjih i nekadašnjih crkava na poluotoku, imena blagdana na koji se slave, deklinacija i visina Sunca te trajanje sun�eve svjetlosti na taj dan na tom mjestu na rivi.

Radovi Nikole Baši�a govore o sasvim suvremenom pristupu u do�ivljavanju i povezivanju urbanog i prirodnog, �ovjeka i prirode, a Zadar, iako riznica bogate srednjodalmatinske povijesti, upravo ovime govori koliko je vitalan.