Libra - interview

Švicarske osobitosti: Sklad pod svaku cijenu

Kada u ruku uzmete švicarsku nov�anicu, njezinu vrijednost mo�ete pro�itati na �etiri jezika. Za nepismene stoji i broj.

Naša federalna dr�ava uskla�uje tamo gdje joj to paše. No sklad se nekad ovako, a nekad opet onako tuma�i. �elite li primjere?

Od 1999. stoji u �lanku br. 4 Saveznog ustava da se u zemlji Švicarskoj (Schweiz, Suisse, Svizzera, Svizra) koriste �etiri jezika: njema�ki, francuski, talijanski i retoromanski. To ne zna�i da imamo �etiri ravnopravna slu�bena jezika. Slu�beni jezici našeg federalnog saveza su njema�ki, francuski i talijanski. Onaj kome je materinski jezik retoromanski mo�e se saveznim slu�bama obratiti na svom jeziku i dobit �e odgovor na retoromanskom. To pravilo, me�utim, ne vrijedi na razini kantona i op�ina. Oni su du�ni odgovoriti na slu�benom jeziku, a od volje im je �ele li u�initi korak dalje. Tipi�no švicarski.

Takvu tipi�no švicarsku osobitost mo�ete na�i i u obrazovnoj politici. Švicarski narod je “velikom ve�inom (s više od 86 posto)” u glasovanju u kojem je sudjelovalo jedva 28 posto gra�ana prihvatio novi �lanak o obrazovanju, kojem je svrha uskladiti školstvo. �lanak je veoma opširan a kantonima ostavlja veliku slobodu u odlu�ivanju. Predvi�a jedinstvenu dob za upis u školu i podjednako trajanje obaveznog školovanja. Kako to primjenjuju naši mnogojezi�ni kantoni?

Jedni biraju kao prvi strani jezik engleski, drugi neki od slu�benih jezika koji se govore u zemlji. Engleski još ipak nije slu�beni jezik. Globaliziranje privrede vas pozdravlja! Takvu slobodu kantona u školstvu, kao i u drugim podru�jima nazivamo “Kantönligeist” (sitno-kantonski-duh). U ispitivanju javnosti 2000. godine u Švicarskoj je tek 1 posto stanovnika navelo engleski kao materinski jezik. �ak je jezi�na grupa hrvatski/srpski bila ja�e zastupljena!

Razumljivo je da mnogi roditelji �ele da se školstvo uskladi. U poslovnom svijetu zahtijeva se pokretljivost. Kad neki roditelji moraju zbog promjene radnog mjesta seliti iz jednog kantona u drugi, školska djeca mogu osje�ati negativne posljedice. To poga�a veoma mali postotak djece koja promjenom kantona mijenjaju i školski sustav. Ali kada kantoni postanu slobodni u izboru stranog jezika i upisne dobi (= bivši vrti�i i prvi razredi), pada mi napamet jedan prijedlog, koji je mo�da neozbiljan, no mo�e mnogima koristiti.

Uzmimo engleski kao novi slu�beni jezik! Nema ništa novog u tome da neki strani jezik bude administrativni jezik. Još u 19. stolje�u su neki evropski parlamenti vije�ali na latinskom.

Prelaskom na engleski stvari bi se pojednostavile; uštedjeli bi se troškovi prijevoda. Na engleskom bi se izvodila nastava na svim školama. Troškovi školovanja nastavnika mogli bi se pokriti iz ve� spomenute uštede. Švicarski dijalekti njegovali bi se u školskim dvorištima. Tamo gdje bi se to pokazalo nu�nim, uklju�ile bi se stru�ne osobe sa stru�nim iskaznicama kao ispomo�. Djeca manjkava u mjesnom dijalektu posje�ivala bi izvanredne te�ajeve, kojima bi morao prisustvovati jedan od roditelja. Našu djecu pratili bi Streetworkeri (posebno izu�eni socijalni radnici za rad na ulicama), Locations (mjesta doga�anja) za Special Events (izuzetne priredbe) bila bi na raspolaganju, zainteresirani stranci i neuvi�avni Švicarci dobivali bi obavijesti na prvom Ticketcorneru. Zaista cool.

�ivjeli sklad i jezi�na salata!