|
Hrvatski kulturni klub Švicarske ve� niz godina izdaje vrlo kvalitetan �asopis Libra, u po�etku 4 broja, a unazad nekoliko godina 2 broja godišnje. Uskoro, u lipnju 2014. iza�i �e Libra broj 35. S obzirom da dio �itatelja portala ne poznaje taj �asopis, Libru �emo predstaviti s nekoliko još uvijek aktualnih �lanaka iz prethodnih brojeva. Nastavljamo s �lancima iz Libre broj 24 iz 2008. godine - danas razgovor s dr. sc. Davorom Pavunom, uglednim hrvatskim fizi�arom i znanstvenikom, profesorom na EPFL u Lausannei, koji je za Libru vodio Zvonimir Mitar:
Dr. sc. D. Pavuna:
Physik, CERN, das LHC-Projekt und Kroaten in CERN
Krajem ljeta, po�etkom jeseni 2008. godine digla se velika medijska prašina oko eksperimenta na najve�em svjetskom akceleratoru �estica LHC-u, Large Hadron Collideru, u CERN-u kod �eneve. Eksperiment, koji je po�eo 10. rujna 2008. u laboratoriju CERN-a, oko 100 metara ispod zemlje blizu francusko-švicarske granice, neki su nazivali „eksperimentom sudnjeg dana“. Pribojavali su se propasti svijeta pa su �ak i neki znanstvenici tu�bom Europskom sudu za ljudska prava pokušali zaustaviti taj najmo�niji, najve�i, a po nekima mo�da i najva�niji eksperiment do sada. Tim povodom zamolili smo prof. dr. sc. Davora Pavunu, profesora fizike na Ecole Polytechnique Federale de Lausanne, te predsjednika komisije za fiziku kondenzirane materije zapadne Švicarske da nam odgovori na nekoliko pitanja o CERN-u i o tom eksperimentu.
Profesore Pavuna, mo�ete li za Libru re�i nešto o CERN-u i o projektu LHC?
CERN je najve�i me�unarodni laboratorij za fiziku visokih energija. Projekt LHC rekonstruirat �e uvjete kakvi su otprilike vladali u svemiru u trenucima nastanka svijeta prije cca. 14 milijardi godina ...
No, sve je to premedijalizirano, jer znanstveni izazov je lijep, no ipak „ezoteri�an“ za ve�inu ljudi (Higgsov bozon protiv mikro crnih rupa), a ta je medijski velika reklama napravljena oko svega ponajviše da bi se opravdala investicija od cca. 5 milijardi franaka; no, za usporedbu; toliko Sjedinjene Ameri�ke Dr�ave i Velika Britanija potroše u dva dana u ratu u Iraku, a da ne govorimo koliko sad svi mi pla�amo sanaciju ovih kolosalnih, javnih, �ak legalnih financijskih lopovluka ('kreativnih investitora') posvuda!
Koja je va�nost CERN-a za znanost?
Za podru�je visokih energija i sudara �estica CERN je unikatan i zato ga svi financiraju. Za to jest uistinu va�an. Ostale alternative su svima skupe. No, za ve�inu fizike tj. za astrofiziku, kondenziranu materiju, kvantnu optiku, biofiziku i sli�ne multidisciplinarne aktivnosti CERN nije klju�an.
Što se to�no o�ekuje od LHC-eksperimenta?
Pa, tek je u samom po�etku. Svakako �e ''uspjeti'' (jer univerzum jest tzv. 'mind-stuff'' tj. mi 'vidimo' što �elimo vidjeti), pa �emo dobiti podatke o visokim energijama, a to je ve� pozitivno i intelektualno izazovno. Usto, to nije lako, a eksperimenti jesu korisni jer bar pokušavaju postaviti i odgovoriti na neka koncepcijska pitanja iz fizike. Ideja je provjeriti me�udjelovanja ('sile') na vrlo visokim energijama koje se dobiju srazom protona i provjeriti je li ''Bo�ja �estica me�udjelovanja'' Higgs prisutna ili ne u po�etku stvaranja svemira (jer bi to potvrdilo/korigiralo tzv. standardni model). Iz iskustva ve� znamo da �e tijekom eksperimenta biti nekih novih pojava, pa �e pitanja biti više nego odgovora, no to je tako u pravoj znanosti... mi ne o�ekujemo nikakve definitivne odgovore, jer znamo da smo tek na samom po�etku znanosti... i još �ete pri�ekati pokoje stolje�e dok do kraja shvatimo makroskopska kvantna ''�uda'' poput supravodljivosti, na kojima npr. radimo moji kolege i ja, izvan CERN-a. No, jednog dana �emo imati rješenja i za brojne bolesti i za kontroliranu teleportaciju kompleksnih objekata ... ali pitanje je ho�emo li do tada kao planet i civilizacija pre�ivjeti. Naime, kolektivno zaga�enje i uništavanje planeta Zemlje je stravi�no: dakle, prioritet mora biti kolektivna svijest o nezaga�ivanju i o koegzistenciji svih oblika �ivota. To nam svima mora biti primarni cilj !
Ako se ne varam, svojevremeno je Jugoslavija bila �lanica CERN-a, a mislim da danas Hrvatska nije. Ima li Hrvatska interes da sura�uje s CERN-om?
To�no, no to je sve dio jedne strategije: SFRJ je mogla biti �lan svega, kad je Tito sve financirao koriste�i tenzije i hladni rat izme�u Istoka i Zapada. Nije lako Hrvatskoj smisleno biti u svemu tome - košta novaca. Preskupo je bilo našim administracijama za nekoliko fizi�ara to sve pla�ati, jer nacija je imala va�nije prioritete. To se mo�e kritizirati i mi jesmo lobirali da budemo i u CERN-u, no bud�et nacije nije beskona�an. Da Hrvatska ima ja�u industriju kao nekada Kon�ar, onda bi to bilo isplativo na nivou dodatnih beneficija (ugovori za industriju); budu�i da to ne postoji, onda je vrlo skupo biti puni �lan za desetak fizi�ara i njihove interese. Ipak izgleda da �e uskoro Hrvatska postati punopravni �lan jer je i to dio me�unarodne strategije i vidljivosti nacije.
Dr. Daniel Denegri:
Ovo je veliki dan za LHC, CERN, znanost i �ovje�anstvo.
Dr. Danilo Vrani�, IRB:
Bilo bi uzbudljivije da ne na�emo Higgsov bozon, nego nešto novo i nepredvi�eno što �emo tek morati objasniti.
Dr. Guy Pai�, Mexico:
Ovo je velika pobjeda europske znanosti i tehnologije.
Dr. Vuko Brigljevi�, IRB:
Ako Higgsov bozon postoji, mi �emo ga na�i.
Znanstveni novaci Senka �uri� i Sre�ko Morovi�:
Drago nam je što imamo priliku raditi na detektoru CMS te se nadamo da �emo na podatcima dobivenim na tom detektoru i doktorirati.
Ako Hrvatska i nije �lanica CERN-a, kako vidimo, hrvatski znanstvenici o�ito sudjeluju ili su sudjelovali u nekim eksperimentima?
Da, jer to nije ni zabranjeno, a i sposobni fizi�ari se sna�u ... U CERN-u je 10.9.2008. bilo nekoliko hrvatskih fizi�ara raznih generacija. Koliko ja znam, u kontekstu ''hijerarhije'' CERN-a vjerojatno je Daniel Denegri na najvišoj poziciji, no svi konstruktivno sura�uju jer je va�no shvatiti da je svatko va�an u vrlo kompleksnom eksperimentu.
Kako ste Vi osobno do�ivjeli tu�bu nekih znanstvenika Europskom sudu za ljudska prava da se LHC zaustavi (mislim da je me�u tu�iteljima bio i Hawking?) jer da bi taj MEGA-eksperiment mogao prouzro�iti propast svijeta?
Kao dio ove naše još vrlo primitivne civilizacije u kojoj razne pevaljke i glumice namjerno snimaju porno i sli�ne 'kreativne' uratke, pa eto, uz onaj anti-hrvatski politi�ki 'cirkus' u Haagu, ljudi se sad eto sude i oko znanosti: dakle, ništa stvarno novo ni specijalno. Pro�itajte uostalom na webu što ka�e i sam Hawking, koji je, usput, ponekad u krivu i u fizici, ali je kao paraplegi�ar s dva-tri braka i, kao takav, profesor u Cambridgeu svim tim globalisti�kim, bombasti�kim medijima jako atraktivan. No, kako sam vam kao eksperimentalni fizi�ar unaprijed najavio (i dogodilo se): po�etni eksperimenti ne mogu odmah uspjeti i još �emo se mi svi na�ekati do kraja svijeta. Zasad radije idemo svi zajedno za�ivjeti jedan plemeniti, zajedni�ki �ivot na ovom našem izmu�enom malom planetu!
Profesore Pavuna, najljepše Vam zahvaljujem na ovom «brzopoteznom» intervjuu.
Nema na �emu.
Razgovor s dr. Pavunom vodio: Zvonimir Mitar
Preuzeto iz Libre broj 24 (2008), �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj
|
