Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  

Libra - �asopis Hrvatskog kulturnog kluba
 

Hrvatski kulturni klub Švicarske ve� niz godina izdaje vrlo kvalitetan �asopis Libra, u po�etku 4 broja, a unazad nekoliko godina 2 broja godišnje. Libra broj 35 je upravo izašla iz tiska; tiskana je u Hrvatskoj, dopremljena u Švicarsku, upakirana od vrijedne ekipe HKK i predana na poštu te �e se danas ili sutra na�i u poštanskim sandu�i�ima �itatelja. S obzirom da dio �itatelja portala ne poznaje taj �asopis, Libru �emo predstaviti s nekoliko još uvijek aktualnih �lanaka iz prethodnih brojeva. Nastavljamo s �lancima iz Libre broj 24 iz 2008. godine - danas s prilogom Alfreda Schenkera:

Grad Baden u kantonu Aargau

Kada se grad Baden danas predstavlja na gradskoj web-stranici rije�ima „Baden je: usluga, posao i slobodno vrijeme“, pitamo se što opravdava takav nastup. U potrazi za mogu�im motivima dospijevamo do izuzetno va�nih i raznovrsnih povijesnih i kulturoloških izvora, koji mogu potpuno opravdati takav samouvjereni nastup.

Baden je kao Aquae Helveticae bio poznat ve� Rimljanima u Švicarskoj. Iz obli�njeg garnizonskog grada Vindonisse, današnji Windisch, dolazili su zbog termalnih izvora u današnji Donji grad, o �emu svjedo�e mnogobrojne iskopine. Zajedno s kupališnim turizmom, �iji se po�eci mogu dokazati ve� 17. godine poslije Krista, razvila se i �ivahna trgovina s gradom. U 9. stolje�u nakon Krista izgra�ena je prva karolinška crkva na mjestu današnje katoli�ke crkve. Dvjesto godina kasnije nastala je obrambena utvrda Stein (Kamen). Kao graditelji i vlasnici utvrde uz zna�ajne obitelji Nellenburger i Lenzburger isti�u se i Habsburgovci. Habsburgovci su u 13. stolje�u dali Badenu status grada nakon �ega se izgradnjom drvenog mosta preko rijeke Limmat Baden po�eo privredno razvijati. Najprije na podru�ju gornjeg Starog grada, a kasnije izgradnjom Halde – dijela grada s imenima na kamenim ku�ama. Time se ve� tada po�eo njegovati obi�aj koji je potrajao mnoga stolje�a i koji još i danas poma�e strancima u orijentaciji. 1415. godine Baden dospijeva pod Saveznike, �ime se doduše njegov politi�ki status promijenio u podani�ki, ali privredni, društveni i kulturni razvoj se ne zaustavljaju. Baden je prolazio kroz dugotrajni period procvata. Pridonijeli su mu, me�u ostalim, višetjedna okupljanja savezni�kih kantonskih poslanika na dogovaranjima (Tagsatzung). koji su se u Badenu sastajali i pregovarali, katkad i sa stranim poslanicima. O tome jasno svjedo�i dobro o�uvana dvorana za zasjedanja u Vije�nici, koja se i danas mo�e posjetiti. Vrijeme izme�u 1415. i 1712. �esto zovu “Zlatnim dobom” Badena.

U vrijeme vjerskih razmimoila�enja Baden se odlu�io za katolicizam, svoju staru vjeru. Protestantske gradove Saveznika prestrašilo je obnavljanje utvrde “Stein”, koja je bila srušena u osvaja�kom naletu na Baden. Iz ovog vremena potje�u i mnogobrojna izvješ�a züriških gradona�elnika o dolascima u Baden, o tradicionalnim putovanjima gra�ana u Baden zbog zabave u kupalištima i drugih razli�itih razonoda. Vrijeme procvata bilo je tek pomu�eno dvjema epidemijama kuge, koje su iza sebe ostavile mnogobrojne �rtve. U ratnim previranjima 1712. u II. villmergerskom ratu protestanti su osvojili katoli�ki Baden, gradska utvrda i dvorac su srušeni, a gradske zidine probijene i uništene.

Francuska revolucija i s njom nadošli ratni nemiri prouzro�ili su Badenu nove patnje od kojih se kroz cijelo 18. stolje�e jedva oporavio. Nakon Helvetike s novim kantonom Aargau, koji je stvoren pod pritiskom Napoleona 1803. godine, Savez dr�ava nastao 1815. donosi ponovni procvat gradu i okolici. Cijelo podru�je lje�ilišta se obnavlja, a sredinom 19. stolje�a po�inje industrijalizacija u kojoj je nastala i svjetski poznata tvrtka Brown Boveri & Cie. (danas ASEA Brown Boveri ABB). Njena proizvodna paleta prote�e se od elektri�nih strojeva i aparata do postrojenja za stvaranje i raspodjelu elektri�ne energije. Privrednom razvoju BBC-a trajno pogoduje prva �eljezni�ka linija u Švicarskoj 1847. kojom vozi tzv. Spanischbrödlibahn od Zuericha do Badena, na kojoj je Baden bio zadnja stanica.


Baden - Theaterplatz

Grad se razvija u privredni i trgova�ki centar regije u kojoj su smještene i mnogobrojne druge tvrtke. Djelatnosti nisu ograni�ene samo na nacionalna privredna podru�ja, njeguju se i me�unarodne poslovne veze. Zahvaljuju�i proizvodnji energije i strojogradnji nastalo je oko 9000 radnih mjesta koja bitno pridonose uspješnoj privrednoj slici grada. Me�unarodne tvrtke kao Colenco, Brother, Oracle, COS, Axpo, NOK, Wogg i Dietiker imaju tako�er sjedište u regiji. Privreda Badena mo�e ponuditi 24000 radnih mjesta, što u odnosu na broj stanovnika od oko 17000 dokazuje da grad ostaje vrlo atraktivan. To dokazuje i 1500 malih i srednjih tvrtki koje djeluju unutar gradskog podru�ja Badena.


Tekst: Alfred Schenker
Prijevod: Sanja Lipnjak

Preuzeto iz Libre broj 24 (2008), �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj


                          

 

 
 
 
Untitled Document
Iz sadržaja Libre br. 38
Iz sadržaja Libre br. 37
Iz sadržaja Libre br. 36
Iz sadržaja Libre br. 35
Iz sadržaja Libre br. 34
Iz sadržaja Libre br. 33
Iz sadržaja Libre br. 32
Iz sadržaja Libre br. 31
Iz sadržaja Libre br. 30
Iz sadržaja Libre br. 29
Iz sadržaja Libre br. 28
Iz sadržaja Libre br. 27
Iz sadržaja Libre br. 26
Iz sadržaja Libre br. 25
Iz sadržaja Libre br. 24
Iz sadržaja Libre br. 23
Iz sadržaja Libre br. 22
Iz sadržaja Libre br. 21
Iz sadržaja Libre br. 20
Iz sadržaja Libre br. 19
Iz sadržaja Libre br. 17/18
Iz sadržaja Libre br. 16
Iz sadržaja Libre br. 15
Iz sadržaja Libre br. 14
Iz sadržaja Libre br. 13
Iz sadržaja Libre br. 12
Iz sadržaja Libre br. 11
Iz sadržaja Libre br. 10
Iz sadržaja Libre br. 9
Iz sadržaja Libre br. 8
Iz sadržaja Libre br. 7
Iz sadržaja Libre br. 6
Iz sadržaja Libre br. 5
Iz sadržaja Libre br. 4
Iz sadržaja Libre br. 3
Iz sadržaja Libre br. 2
Iz sadržaja Libre br. 1
 


  
Untitled Document

 
 
 
  
  
 
arhiva.croatia.ch (c) 2007.