Hrvatski kulturni klub Švicarske ve� niz godina izdaje vrlo kvalitetan �asopis Libra, u po�etku 4 broja, a unazad nekoliko godina 2 broja godišnje. Libra broj 35 je upravo izašla iz tiska; tiskana je u Hrvatskoj, dopremljena u Švicarsku, upakirana od vrijedne ekipe HKK i predana na poštu te �e se danas ili sutra na�i u poštanskim sandu�i�ima �itatelja. S obzirom da dio �itatelja portala ne poznaje taj �asopis, Libru �emo predstaviti s nekoliko još uvijek aktualnih �lanaka iz prethodnih brojeva. Nastavljamo s �lancima iz Libre broj 24 iz 2008. godine - danas s prilogom Alfreda Schenkera:
Grad Baden u kantonu Aargau
Kada se grad Baden danas predstavlja na gradskoj web-stranici rije�ima „Baden je: usluga, posao i slobodno vrijeme“, pitamo se što opravdava takav nastup. U potrazi za mogu�im motivima dospijevamo do izuzetno va�nih i raznovrsnih povijesnih i kulturoloških izvora, koji mogu potpuno opravdati takav samouvjereni nastup.
Baden je kao Aquae Helveticae bio poznat ve� Rimljanima u Švicarskoj. Iz obli�njeg garnizonskog grada Vindonisse, današnji Windisch, dolazili su zbog termalnih izvora u današnji Donji grad, o �emu svjedo�e mnogobrojne iskopine. Zajedno s kupališnim turizmom, �iji se po�eci mogu dokazati ve� 17. godine poslije Krista, razvila se i �ivahna trgovina s gradom. U 9. stolje�u nakon Krista izgra�ena je prva karolinška crkva na mjestu današnje katoli�ke crkve. Dvjesto godina kasnije nastala je obrambena utvrda Stein (Kamen). Kao graditelji i vlasnici utvrde uz zna�ajne obitelji Nellenburger i Lenzburger isti�u se i Habsburgovci. Habsburgovci su u 13. stolje�u dali Badenu status grada nakon �ega se izgradnjom drvenog mosta preko rijeke Limmat Baden po�eo privredno razvijati. Najprije na podru�ju gornjeg Starog grada, a kasnije izgradnjom Halde – dijela grada s imenima na kamenim ku�ama. Time se ve� tada po�eo njegovati obi�aj koji je potrajao mnoga stolje�a i koji još i danas poma�e strancima u orijentaciji. 1415. godine Baden dospijeva pod Saveznike, �ime se doduše njegov politi�ki status promijenio u podani�ki, ali privredni, društveni i kulturni razvoj se ne zaustavljaju. Baden je prolazio kroz dugotrajni period procvata. Pridonijeli su mu, me�u ostalim, višetjedna okupljanja savezni�kih kantonskih poslanika na dogovaranjima (Tagsatzung). koji su se u Badenu sastajali i pregovarali, katkad i sa stranim poslanicima. O tome jasno svjedo�i dobro o�uvana dvorana za zasjedanja u Vije�nici, koja se i danas mo�e posjetiti. Vrijeme izme�u 1415. i 1712. �esto zovu “Zlatnim dobom” Badena.
U vrijeme vjerskih razmimoila�enja Baden se odlu�io za katolicizam, svoju staru vjeru. Protestantske gradove Saveznika prestrašilo je obnavljanje utvrde “Stein”, koja je bila srušena u osvaja�kom naletu na Baden. Iz ovog vremena potje�u i mnogobrojna izvješ�a züriških gradona�elnika o dolascima u Baden, o tradicionalnim putovanjima gra�ana u Baden zbog zabave u kupalištima i drugih razli�itih razonoda. Vrijeme procvata bilo je tek pomu�eno dvjema epidemijama kuge, koje su iza sebe ostavile mnogobrojne �rtve. U ratnim previranjima 1712. u II. villmergerskom ratu protestanti su osvojili katoli�ki Baden, gradska utvrda i dvorac su srušeni, a gradske zidine probijene i uništene.
Francuska revolucija i s njom nadošli ratni nemiri prouzro�ili su Badenu nove patnje od kojih se kroz cijelo 18. stolje�e jedva oporavio. Nakon Helvetike s novim kantonom Aargau, koji je stvoren pod pritiskom Napoleona 1803. godine, Savez dr�ava nastao 1815. donosi ponovni procvat gradu i okolici. Cijelo podru�je lje�ilišta se obnavlja, a sredinom 19. stolje�a po�inje industrijalizacija u kojoj je nastala i svjetski poznata tvrtka Brown Boveri & Cie. (danas ASEA Brown Boveri ABB). Njena proizvodna paleta prote�e se od elektri�nih strojeva i aparata do postrojenja za stvaranje i raspodjelu elektri�ne energije. Privrednom razvoju BBC-a trajno pogoduje prva �eljezni�ka linija u Švicarskoj 1847. kojom vozi tzv. Spanischbrödlibahn od Zuericha do Badena, na kojoj je Baden bio zadnja stanica.
Baden - Theaterplatz
Grad se razvija u privredni i trgova�ki centar regije u kojoj su smještene i mnogobrojne druge tvrtke. Djelatnosti nisu ograni�ene samo na nacionalna privredna podru�ja, njeguju se i me�unarodne poslovne veze. Zahvaljuju�i proizvodnji energije i strojogradnji nastalo je oko 9000 radnih mjesta koja bitno pridonose uspješnoj privrednoj slici grada. Me�unarodne tvrtke kao Colenco, Brother, Oracle, COS, Axpo, NOK, Wogg i Dietiker imaju tako�er sjedište u regiji. Privreda Badena mo�e ponuditi 24000 radnih mjesta, što u odnosu na broj stanovnika od oko 17000 dokazuje da grad ostaje vrlo atraktivan. To dokazuje i 1500 malih i srednjih tvrtki koje djeluju unutar gradskog podru�ja Badena.
Tekst: Alfred Schenker
Prijevod: Sanja Lipnjak
Preuzeto iz Libre broj 24 (2008), �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj
|