Izašla Libra broj 38
Nešto ranije nego prijašnjih godina, pred kraj studenoga 2015., iz tiska je izašla Libra broj 38, dvojezi�ni �asopis Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj. Na 48 stranica u boji i ovaj broj Libre pun je interesantnih priloga na hrvatskom i njema�kom jeziku.
�itatelji u Hrvatskoj i Švicarskoj �e novi broj Libre primiti ovih dana, a �itatelji u Europi i prekomorskim zemljama nešto kasnije.
Da bismo vidjeli što nam ovaj broj donosi, pogledajmo uvodnik glavne urednice Vesne Poli� Foglar i iza toga sadr�aj ovog broja:
*****
Uvodnik
Kada ovaj broj „Libre“ bude u Vašim rukama, rezultati �e parlamentarnih izbora u Hrvatskoj ve� biti poznati. Za „Libru“ je to s jedne strane loše jer o njima ne mo�e pisati u ovom broju, a u sljede�em, koji izlazi za šest mjeseci, ta tema više ne�e biti aktualna. Ali s druge strane to je i dobro jer tako mo�emo objaviti napis o na�inu rada i konkretnim postignu�ima �lanova stranke „Most“, a da to ne bude predizborna promid�ba u koju „Libra“, naravno, ne �eli ulaziti.
Kada nekome u Hrvatskoj spomenete Švicarsku ili Švicarce, razgovor se odmah okrene na temu o švicarskim francima. Jesu li banke, koje su u Hrvatskoj ve�inom u stranom vlasništvu, davale kredite u „švicarcima“ pod lihvarskim uvjetima? Jesu li oni koji su uzimali takve dugoro�ne kredite sami krivi za visoke rate otplate zbog skoka te�aja? Jesu li oni koji su te rate na vrijeme otplatili zapravo budale? Jesu li oni kojima dr�ava „oprašta“ dio duga neopravdano povlašteni? Ima li se dr�ava pravo miješati u privatne ugovore izme�u banaka i njihovih stranaka? Je li pogodovanje gra�anima-du�nicima samo predizborni manevar vladaju�e stranke? Ho�e li zakon o tome i tako pasti na Ustavnom sudu? Koliko sudionika u razgovoru, toliko i razli�itih mišljenja. „Libra“ je pred neko vrijeme o ovoj temi ve� pisala, tako da je sad, iako je opet vrlo aktualna, ne�emo ponavljati.
Poznato je da je Švicarska naklonjena ugro�enima i izbjeglicama. Pred više desetlje�a postala je druga domovina na primjer mnogim Tibetancima i Tamilima koji su morali pobje�i iz svojih krajeva. I ve�i broj Ma�ara izabrao ju je pedesetih godina prošloga stolje�a kao kona�no odredište u bijegu pred sovjetskom okupacijom. Nedavno smo svjedo�ili valu izbjeglica iz Sirije i Afganistana koji su preko Ma�arske prelazili u razvijenije zemlje zapadne Europe. Ma�arska im dakle nije bila ciljna, nego samo tranzitna zemlja. A kako su Ma�ari reagirali? Podizanjem �i�ane ograde na svojim ju�nim granicama. Val izbjeglica usmjerio se tada preko Hrvatske u Sloveniju i dalje u Austriju te najviše u Njema�ku. Mo�ete li zamisliti da Švicarska štiti svoje granice podizanjem �i�ane ograde? Uz ja�anje desnice na posljednjim švicarskim izborima i sve manju naklonjenost imigrantima, pogotovo ako su muslimani, tako nešto ne smatramo mogu�im. Hrvatska �e se, nadamo se, i dalje humano te anga�irano nositi s izbjegli�kom krizom.
30. i 31. listopada, upravo dok je ovaj broj bio u tisku, Hrvatski kulturni klub je organizirao gostovanje amaterskoga kazališta „Moreta“ iz Donjih Kaštela s predstavom „Ona – krajica“, (tragi)komedijom autorice Marije Meri Bradari�. Predstava �e se izvesti u Badenu i Baselu. Izvještaj o njoj bit �e objavljen na portalu www.arhiva.croatia.ch u prvim danima studenoga.
Ovo su dakle uglavnom bile teme o kojima „Libra“ u ovom broju ne�e ili ne mo�e pisati. Ali zanimljivoga štiva sigurno �ete prona�i na stranicama koje slijede. Objavljujemo intervjue s osobama koje se bave politikom ili su uspješni gospodarstvenici – s Cyrillom Stiegerom, dugogodišnjim urednikom NZZ-a za jugoisto�nu Europu te dobrim i nepristranim poznavateljem prilika u Hrvatskoj, sa Stefanom Estermannom, veleposlanikom Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj, s Elisabeth Tomi�, po�asnom konzulicom Švicarske Konfederacije u Republici Hrvatskoj te s Bernardom Ceceljom, uspješnom vlasnicom poduze�a za proizvodnju kreveta, madraca i druge opreme za spavanje.
Dobra je vijest da hrvatsku osobnu iskaznicu sad (opet) mogu dobiti i osobe koje nemaju prebivalište u Hrvatskoj. No zatra�iti je mogu samo u Hrvatskoj, a na�alost ne i preko konzulata u Švicarskoj. Nije novost, ali vjerojatno mnogi ne znaju da im se godine radnoga sta�a iz Hrvatske pribrajaju onima u Švicarskoj. No ovu pogodnost za starosnu mirovinu mogu ostvariti samo dvojni hrvatski i švicarski dr�avljani. Za one koji su u Hrvatskoj ve� bili zaposleni ovo je mo�da dodatni motiv da zatra�e švicarsko dr�avljanstvo.
Od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, dakle ve� oko dvije i pol godine, hrvatski je jedan od ravnopravnih jezika u Uniji. No u Švicarskoj, a tako je i u drugim europskim i neeuropskim zemljama, nema posebnoga studija hrvatskoga jezika. Na odjelima slavistike studira se BKMS. Da, be-ka-em-es. To je kratica za bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpski. Imena su poredana po abecedi prema njema�kim nazivima. U rubrici o hrvatskome jeziku donosimo dva napisa koji ocrtavaju razli�it polo�aj hrvatskoga jezika u raznim institucijama.
Donosimo i napise o turisti�kim zanimljivostima Švicarske i Hrvatske te o raznim kulturnim temama – koncertima, kazalištima, muzejima, izlo�bama, knjigama.
Svi�a li Vam se „Libra“? Zahvalni smo Vam za svaku kritiku ili pohvalu. �elite li sura�ivati u radu uredništva – kao autor tekstova, fotograf, prevoditelj? Bit �e nam drago ako nam se javite, najbolje na adresu hkk@arhiva.croatia.ch .
Srda�no
Vesna Poli� Foglar
Glavna urednica
*****
Naslove priloga u ovom broju pogledajte u sadr�aju:
*****
Poznato je da su za izdavanje ovako kvalitetnog �asopisa potrebna i znatna financijska sredstva. Hrvatski kulturni klub Švicarske i Uredništvo Libre su sretni i ponosni da im uspijeva izdavati dva broja Libre godišnje i zahvaljuju svim vjernim �itateljima Libre i oglašiva�ima u Libri koji su to svojim uplatama omogu�ili.
Ako na Vašu adresu nije stigao ovaj broj Libre, a Libru �elite (i dalje) primati, poslu�ite se uplatnicom prilo�enom jednom od dosadašnjih brojeva Libre i uplatite odre�eni iznos kojim �elite pomo�i izla�enje ovog, na neki na�in jedinstvenog i vrijednog dvojezi�nog �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba.
Novi broj Libre mo�ete naru�iti mailom na mail-adresi hkk@arhiva.croatia.ch ili poštom na adresi kluba:
HKK-Kroatischer Kulturklub, Postfach, 5401 Baden.
Ako �elite postati �lanom velike "obitelji" Hrvatskog kulturnog kluba Švicarske, obratite pa�nju na prilo�enu pristupnicu, za koju Vas molimo da ju ispunite i što prije vratite e-mailom ili poštom:
*****
Za portal: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
| 
