Dr�anje tijela, naša uspravnost je aktivan proces, evolucijom genetski kodiran u bi�e zvano �ovjek. To je energetski proces koji traje, cijeli naš �ivot, neprekidnim radom naših tjelesnih ustrojstava, njihovom integracijom i interakcijom, bez naše volje i svjesnog sudjelovanja.

Uspravljanjem na dvije noge, proto�ovjek se suprotstavio sili te�e, ali je u isto vrijeme postao i ovisniji o njoj. Ta sila je uvjetovala razvoj kostiju i hrskavice, djelovala na rad miši�a i djeluje posredno ili neposredno na unutarnja i vanjska osjetila, a najviše djeluje na centar za ravnote�u.

Ro�eni smo na planeti Zemlji i sila te�e je jedna od osnovnih sila koja djeluje na naše tijelo. Iako smo s njom u vje�nom sukobu, trebali bismo je nau�iti koristiti.

Tijelo, u suradnji s našim razumskim i emocionalnim umom, ve� od malih nogu spoznaje svoj polo�aj u prostoru, u�i i pamti što je, u odnosu na gravitaciono polje, gore, a što dolje. Uspravnost tijela nau�ena pri prvim koracima i prvom sukobu sa silom te�e, ostaje cijeli �ivot arhivirana u centrima mozga, a mi mijenjamo svoj uspravni stav samo svojom izri�itom �eljom.
Dr�anje tijela je, uzrokovano djelovanjem središnjeg �iv�anog sustava, povezanog s kostima i miši�nim sustavom, puno ritma i dinamike. Ono se iz trenutka u trenutak mijenja i neprekidno iznova nastaje.
 
Osjetila za odr�anje ravnote�e odr�avaju glavu uvijek u uspravnom polo�aju, vizualno nas orijentiraju o pravcu kretanja, a proprioceptori (osjetila dubokog senzibiliteta) reguliraju tonus u miši�ima i nagovješ�uju odnos ruku i nogu prema trupu.

Dobro dr�anje tijela se ne ostvaruje naporom, nego pravilnom upotrebom svih dijelova tijela, unutarnjom i vanjskom dinami�nom ravnote�om. Ako shvatimo da je naš osnovni miši�ni tonus ve� našim ro�enjem programiran, onda ga ne�emo još i poja�avati nego �emo mu pokušati, svjesno izvedenim pokretima omogu�iti pravilan, ekonomi�ni rad. Tako �e svaki miši� iz svog osnovnog tonusa, pravilnim motori�kim podra�ajem ostvarivati potrebne podra�aje za odr�anje tijela u njegovoj dinami�noj ravnote�i.

�ovje�ji kostur se razvijao pod utjecajem gravitacije, pa je i sam rast tijela do puberteta suprotstavljanje sili te�e. Spoznavši tu �injenicu lakše �e nam biti kasnije u �ivotu nastaviti "rasti" u odnosu na silu te�e, ne dozvoliti joj da nas savije i smanji.

Pravilnom upotrebom miši�a, dakle dinami�nom ravnote�om izme�u onih koji savijaju i onih koji uspravljaju tijelo mi odr�avamo naš uspravan stav. Miši�i se u cijelom tijelu javljaju u paru, što zna�i, jedan savija ili pribli�uje, a drugi ispru�a ili udaljuje djelove tijela, jedni rotiraju zglob prema unutra, a drugi prema van. Jedan od miši�a u paru uvijek stabilizira zglob dok drugi izvodi pokret. Njihovim zajedni�kim radom tijelo ostaje uspravno s vje�nom tendencijom istezanja kralje�nice u visinu, koriste�i spiralnu dinamiku pokreta u njenim zglobovima. Spiralna dinamika kralje�nice proizlazi iz njene gra�e i funkcionalnosti malih le�nih miši�a koji joj svojim radom i svojim unutarnjim refleksima pri tome poma�u.

Da bismo osvijestili pravilno dr�anje tijela, moramo aktivnno sudjelovati u svim fazama njegovog nastajanja. Budu�i da je svakodnevica i naše funkcioniranje u njoj okvir u kojem nastaje slika našeg �ivota, trebali bismo nau�iti u njoj, bez nepotrebnog napinjanja miši�a i preoptere�ivanja zglobova, svrsishodno djelovati. Propriocepcija je uro�eni "mehanizam" u našem tijelu koji se brine da smijemo biti opušteni i kada smo aktivni.

Treningom disanja i propriocepcije se najlakše nau�i aktivno, dinami�no opuštanje tijela u svakodnevnom pokretu. Spoznavši to, dr�anje tijela više nije naše pasivno stanje, nego postaje dinami�ki proces vje�nog suprotstavljanja sili te�e od koje se korakom odvajamo i kojoj se korakom vra�amo.

Dugo stajanje na jednom mjestu je mukotrpno i naporno. Zamislimo dr�anje našeg tijela dok �ekamo autobus. Neumorna gravitacija nas povla�i stalno prema dolje, miši�i savija�i tijela se pri tome skra�uju. U isto vrijeme se miši�i velikih zglobova i kralje�nice, odgovorni za ispravljanje tijela i odr�anje uspravnog stava, sve više napinju. To�ka sile te�e se pomi�e prema van, tijelo gubi stabilnost, zglobovi su krivo optere�eni, rad miši�a neravnopravno raspore�en, dinami�na ravnote�a poreme�ena, potrošnja energije neekonomi�na, a umor kao kona�ni rezultat takovog stajanja izaziva bolove u lumbalnom dijelu le�a, u vratnom dijelu kralje�nice, u ramenima i kukovima, noge otkazuju poslušnost, stopala peku i oti�u, a autobus nikako da stigne. Do�ekavši ga, bacamo se na prvo prazno sjedalo, skra�uju�i još više ve� skra�ene miši�e prednjeg dijela tijela, optere�uju�i još više kralje�nicu i le�ne miši�e, skupljaju�i ramena i kukove, glavom uvu�enom me�u ramenima. Tako nepokretnima �ini nam se da se odmaramo, da �inimo dobro umornom tijelu i tako sve do izlazne stanice. Muke po�inju, ponovno, ustajanjem. Le�a bole, prepone pucaju, glava tutnji, kod svakog uzdaha boli u prsima. I tako se vu�emo do ku�e, ograni�uju�i pokrete, bez ritma i dinamike, a bolovi rastu.

Šta napraviti da ne do�e do sli�nih situacija, kako ostvariti spoznaju pravog osje�aja dinami�ne ravnote�e unutar tijela?

Akrobat

Zamislite da stojite na jednom štapu koji se prote�e od središta zemlje do vaših stopala.
Ona postaju kontaktne to�ke iz kojih se širi svjesni osje�aj uspostavljanja dinami�ne ravnote�e. Stoje�i tako na zamišljenom štapu spoznat �ete sitne pokrete u vašim stopalima, koljenima, kukovima, zdjelici i kralje�nici, vaše ruke �e spontano postati krila koja vas odr�avaju u ravnote�i. Vaša glava �e lebdjeti iznad vas kao balon pun zraka. Do�ivjet �ete kako se vaš osje�aj za balansiranje mijenja i polako prelazi u dinami�an ritam vaše svjesti o procesu nastajanja vašeg uspravnog stava.

�ovjek vodoskok

Probajte, stoje�i, spoznati cijelo tijelo kroz ritam vašeg disanja.
Zamislite se kao vodoskok:
Unutar tijela se nogama, kralje�nicom, vratom sve do tjemena na glavi, uzdi�e voda. Njene kapljice vas podi�u ka nebu, vi rastete ka suncu i vidite svojim unutarnjim o�ima sjaj kristala vaših tjelesnih struktura. Vaše tijelo se širi vjetrom, kinesfera se zaobljava i postaje mjehuri� sapunice koji lebdi i raste, a vi s njim. Dotaknuvši sunce mjehuri� puca i vi se kao blješte�e kapljce vode vra�ate u fontanu, sebi samom. Preko tjemena se kotrljaju kapljice i postaju ponovno glava, ramena, ruke, le�a, prsa, trbuh, stopala.

Dva va�na faktora za ostvarenje pravilnog dr�anja tijela i regulaciju njegovog pravilnog funkcioniranja su: vanjski, mehani�ki i unutarnji, bioenergetski. Oni rade neprekidno zajedno, induciraju�i jedan drugoga.

Za odr�avanje unutarnje ravnote�e pojedinih dijelova tijela, u svakodnevnom �ivotu nije potrebna velika miši�na snaga, nego pravilna upotreba svih tjelesnih ustrojstava.

Aerostep je perfektan izum za treniranje proprioceptora u stajanu i pokretu. Na ovakvom "jastuku" se mo�e trenirati aktivno dr�anje tijela i odr�anje njegove dinami�ne ravnote�e ve� ujutro pri tuširanju, pranju zuba, �ešljanju, šminkanju, kod kuhanja ili peglanja. Na njemu se mo�e stajati, sjediti ili le�ati, mo�e ga se koristiti kao steper za vje�banje penjanja ili spuštanja stepenicama, kao pokretnu podlogu za tra�enje to�ke sile te�e u razli�itim stavovima i polo�ajima tijela.

Osnovna misao u ostvarenju i vje�banju pravilnog dr�anja tijela mora poštovati �injenicu da je �ovjek, zahvaljuju�i funkcionalnosti mozga, sposoban svijesno djelovati na tijelo, formirati ga, mijenjati ga i prilago�avati �ivotnim situacijama. Svaki pokret, svaka misao je mali kamen�i� u �ivu�oj arhitekturi tijela.

Svaki oblik pokreta, svaki tijelesni stav su izraz misaonih slika koje su ih uvjetovale. 

Mogli bismo re�i da tijelo, kada je to potrebno, misli samostalno.

Škola dr�anja tijela je svakodnevica i njene aktivnosti.To je škola koja traje neprekidno i u kojoj je svatko svoj u�itelj i u�enik koji poti�e svoju kreativnost i uve�ava njene mogu�nosti.

Autorica: Dijana Jel�i�

Preuzeto iz Libre broj 16, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj