Da bi se razumjeli odnosi izme�u pojedinih zemalja Europe, moraju se imati na umu po�eci europskog ujedinjenja i �injenica da su oni privredne, a ne politi�ke naravi. Idejni temelji današnjeg europskog politi�kog ujedinjenja le�e u Europskoj zajednici za ugljen i �elik osnovanoj 1951. u Parizu. Suradnja na ekonomskom planu osloba�a put politi�koj suradnji koja je potrebna da bi se sa�uvali uspostavljeni ekonomski odnosi i privrede prosperirale. Suradnjom svojih privreda zapo�etom 1951. godine Europa je postigla cilj kojem je tada te�ila politi�ka suradnja: mir.

Švicarska i Hrvatska danas sura�uju s Europskim privredama i integrirane su u njihov zajedni�ki tr�išni prostor iako nisu �lanice Europske unije. Premda obje zemlje njeguju me�usobne politi�ke odnose, njihovi privredni odnosi su (još) neznatni. U 2004. je Švicarska izvezla u Hrvatsku svega 0,15% svog sveukupnog izvoza, ve�inom farmaceutskih proizvoda, dok su Hrvatskoj još uvijek najdragocjenija tr�išta bila Njema�ka i Italija. Isto tako, ulaganja švicarskih poduze�a u Hrvatsku su neznatna u odnosu na ostale zemlje. 2005. godine švicarski udio sveukupnog stranog kapitala u Hrvatskoj iznosi svega 2,9%, dok se njema�ka, austrijska i talijanska poduze�a pokazuju kao najva�niji ulaga�i: u njihovom posjedu završavaju Rije�ka, Splitska i Zagreba�ka banka, a do sad najve�a strana investicija u hrvatsku privredu od 1.3 milijarde dolara je Hrvatski telekom.

Da švicarska poduze�a još uvijek nisu spremna ulagati u Hrvatsku, mo�e se me�u inim objasniti tromoš�u kojom se hrvatska privreda reformira. Hrvatskoj još uvijek predstoje privatizacija dr�avnih pogona i poduze�a poput brodogradilišta i �eljeznica, poboljšanje tr�išnih i proizvodnih uvjeta za mala privatna poduze�a, i preure�enje poljoprivrednih struktura, da bi se pove�ala konkurentnost, a smanjile dr�avne intervencije. Ipak, izuzetni porast stranog kapitala od 6,4% izme�u 1995. i 2003. godine potvr�uje da se pokušaji reformacije, ma kako god tromi bili, ipak kre�u u �eljenom pravcu. Istra�ivanja Hrvatske narodne banke pokazuju da poduze�a s udjelom stranog kapitala bolje prosperiraju od isklju�ivo doma�ih. Smatra se da klju� njihovog uspjeha le�i u boljoj organizaciji, tehnologiji i menad�mentu kako izvora tako i znanja i snaga, koje su nau�ili u suradnji sa stranim ulaga�ima. Unato� otporu na koji nailazi jaka prisutnost stranih poduze�a u Hrvatskoj, klju� uspjeha u daljnjem razvitku i rastu hrvatske privrede le�i, �ini se, upravo u ekonomskoj suradnji sa stranim ulaga�ima.

Dominik Ra�i�
Student ekonomije na Sveu�ilištu u St. Gallenu (PS: 2006.)
Prijevod na hrvatski Janja Perovi�