Tijekom 2006. godine s više je manifestacija obilje�ena 100. obljetnica ro�enja nobelovca Vladimira Preloga pa je tako i u Libri broj 16 objavljen interesantan prilog dr. sc. Krune Kova�evi�a pod naslovom Nobelovac Vladimir Prelog – u�itelj hrvatskih kemi�ara. Tada je i portal objavio niz aktualnih priloga o prof. Prelogu, a sada vam donosimo i spomenuti prilog iz Libre broj 16, objavljen lipnja 2006.:
Nobelovac Vladimir Prelog - u�itelj hrvatskih kemi�ara
Tijekom 2006. godine s više manifestacija obilje�avamo 100. obljetnicu ro�enja nobelovca Vladimira Preloga s ciljem podsje�anja na ovog velikog znanstvenika i istovremeno pobu�ivanja interesa kod mlade generacije za prirodne znanosti, posebno kemiju. U �lanku su ukratko izneseni osnovni podatci o �ivotu i radu Vladimira Preloga, o njegovom školovanju, o njegovim hrvatskim suradnicima u raznim razdobljima �ivota, o dobivanju Nobelove nagrade, o njegovu odnosu prema Hrvatskoj, te kona�no o zahvalama kojima se Hrvatska odu�ila ili se odu�uje ovom velikom znanstveniku.
Kratak �ivotopis Vladimira Preloga
Vladimir Prelog je ro�en 23. srpnja 1906. godine u Sarajevu, gdje je njegov otac bio profesor na tamošnjoj gimnaziji. Promjena o�eve slu�be uvjetovala je i Prelogovo seljenje u više navrata. Tako je od 1915. do 1919. poha�ao školu u Zagrebu, od 1919. do 1921. gimnaziju u Osijeku, te kona�no od 1922. do 1924. gimnaziju u Zagrebu. Dva razreda koje je poha�ao u Osijeku uvelike su utjecali na �ivotni poziv Vladimira Preloga. Naime, gimnazijski profesor kemije Ivan Kuria toliko je oduševio mladog Preloga, da se on ve� tada uklju�io u eksperimentalni rad i ve� s 15 godina, 1921., objavio svoj prvi rad u njema�kom kemijskom �asopisu Chemiker Zeitung.
Odmah po završetku gimnazije uputio se u Prag, gdje je na Visokoj tehni�koj školi ve� 1928. diplomirao i odmah zatim, 1929. godine, doktorirao. Prelog je potom odslu�io vojni rok u jugoslavenskoj mornarici (u Tivtu, Boka Kotorska), poslije �ega je dobio svoje prvo radno mjesto u malom laboratoriju za proizvodnju finih kemikalija „G. J. D�iza" u Pragu. Tamo je prije podne radio na redovnim zadatcima, a u poslijepodnevnim satima je znanstveno radio u suradnji sa svojim fakultetskim mentorima. U tom je razdoblju objavio nekoliko zapa�enih radova, tako da su profesori Tehni�kog fakulteta u Zagrebu, koji su tra�ili nasljednika za prof. organske kemije Ivana Mareka, ponudili to mjesto upravo Prelogu. Prelog je 1935. prešao u Zagreb i dobio docentsko mjesto organske kemije u Zavodu za organsku kemiju, a koju godinu kasnije postao je izvanredni profesor.
Zavod je u to vrijeme bio vrlo slabo opremljen za organsku sintetsku kemiju koja je interesirala Preloga, pa je tra�io na�ina kako da osposobi laboratorij. Stoga je uspostavio ugovornu suradnju s tadašnjom malom farmaceutskom tvornicom „Kaštel", prethodnikom PLIVE i s dobivenim novcem postepeno opremio Zavod na fakultetu s potrebnom opremom za sintetski rad. Program suradnje uklju�ivao je sinteze poznatih farmaceutskih sirovina, ali i ulazak u sintezu novih farmakodinamski aktivnih tvari. Prelog je okupio nekoliko diplomanada i doktoranada, te suradnike iz „Kaštela" i po�eo znanstveno raditi. Vrlo brzo su postigli zna�ajan uspjeh u podru�ju sulfonamida, kina-alkaloida, barbiturata i drugih biološki aktivnih tvari.
Prva generacija Prelogovih u�enika
U sedam godina koje je proveo u Zagrebu, od po�etka 1935. do kraja 1941., kod Preloga su diplomirala trojica studenata (Eugen Guštak, Adolf Re�ek i Pavao Mildner), a doktorirala petorica kandidata (Dragutin Kolbach, Eugen Cerkovnikov, Miha Piantanida, Rativoj Seiwerth i Mihovil Proštenik). Osim njih još su znanstevno radili Viktor Hahn, Ernest Reiner, Ljubo Trinajsti�, Suzana Heimbach, Krešimir Balenovi� i drugi.
Ta je grupa, koja je kasnije prozvana „Prelogovom zagreba�kom školom organske kemije" ukupno objavila pedesetak zanstvenih radova u uglednim svjetskim �asopisima. Prelog je osim toga za „Kaštel" prijavio šest patenata. Naro�iti komercijalni uspjeh „Kaštel" je postigao s proizvodnjom sulfanilamida, kojeg su plasirali kao proizvod „Streptazol". Taj se „Kaštelov" financijski uspjeh reflektirao i u izdašnijem financiranju znanstvene suradnje, što je omogu�ilo ja�anje grupe. Tada su zapo�eli i druge projekte, npr. sintezu kinuklidina, kina-alkaloida, sintezu adamantana itd.
Kada je zapo�eo 2. svjetski rat uvjeta za znanstevni rad više nije bilo niti na fakultetu, niti u „Kaštelu", pa je Prelog tra�io na�ina da se privremeno makne. Još od ranije imao je pozive nobelovca Lavoslava Ru�i�ke i, tako�er nobelovca, Richarda Kuhna, predsjednika Njema�kog kemijskog društva, da odr�i predavanja u Švicarskoj, odn. Njema�koj. Pribavio je vizu i otputovao u Švicarsku, gdje je odr�ao predavanje i ostao na ETH kod prof. Ru�i�ke. Predavanje u Njema�koj odr�ao je tek nakon završetka rata.
Prelogovi su zagreba�ki u�enici odreda postigli zapa�enu sveu�ilišnu karijeru, odnosno zauzeli su rukovode�a mjesta u kasnije osnovanom Plivinom institutu. Tako su Rativoj Seiwerth i Viktor Hahn postali profesorima organske kemije na Tehni�kom fakultetu, Mihovil Proštenik na Medicinskom, Adolf Re�ek na Veterinarskom, Dragutin Kolbach na Farmaceutsko-biokemijskom, Krešimir Balenovi� na Prirodoslovno-matemati�kom, Pavao Mildner na Prehrambeno-biološkom, Eugen Cerkovnikov na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rativoj Seiwerth je 1952. postao prvim direktorom Plivina Istra�iva�kog instituta, a nakon deset godina zamijenio ga je tako�er Prelogov �ak Eugen Guštak. U PLIVI su radili i Ernest Reiner, a jedno vrijeme i Dragutin Kolbach. Istovremeno su Krešimir Balenovi�, Rativoj Seiwerth, Viktor Hahn i Mihovil Proštenik utemeljili tzv. Biokemijsku grupu Instituta Ru�er Boškovi�, gdje se tako�er po�ela razvijati organska kemija. Dakle, prva generacija Prelogovih u�enika dominirala je zagreba�kom kemijom i bila klju�na za razvoj tog znanstvenog podru�ja u Hrvatskoj.
Odlazak u Švicarsku i dodjela Nobelove nagrade
Vratimo se Prelogu. On je na ETH (Eidgenössische Technische Hochschule, Saveznoj visokoj tehni�koj školi) u Ru�i�kinom laboratoriju brzo napredovao i ve� 1957. zamijenio Ru�i�ku na mjestu predstojnika Laboratorija. Evo ukratko �ime se Prelog bavio na ETH: stereokemijom organskih i prirodnih spojeva. Razjasnio je strukture nonaktina, boromicina, ferioksamima, rifamicina; postavio je temelje moderne stereokemije i kemijske topologije; uveo je tzv. Prelogovo pravilo predvi�anja stereokemije kemijskih reakcija, uveo je termine aksialno/ekvatorijalno; sin/anti. Zajedno s Cahnom i Ingoldom uveo je tzv.Cahn - Ingold – Prelogovo pravilo (CIP) za ozna�avanje apsolutne konfiguracije kiralnih spojeva i R/S-terminologiju, uveo je konformacijsku analizu cikli�kih spojeva. Studirao je stereoselektivnost kod mikrobnih i enzimskih reakcija. Sintetizirao je krunaste spojeve i ispitivao njihova svojstva. Jasno, radio je i mnoge druge stvari, što je sve rezultiralo s oko 400 znanstevnih radova.
Prepoznao je to i Nobelov komitet, koji je Prelogu dodijelio Nobelovu nagradu za kemiju 1975. godine „za njegova istra�ivanja stereokemije kemijskih molekula i reakcija".
Druga i tre�a generacija Prelogovih u�enika
Za temu kojom se u ovom �lanku bavimo, a to je veza Preloga s hrvatskim znanstvenicima, bitno je da je Prelog cijelo vrijeme svoga rada na ETH, i prije i poslije dobivanja Nobelove nagrade, pozivao u svoj laboratorij pojednice iz Hrvatske. Tako su u razdoblju do 1975. godine kod njega boravili Dušan Dvornik, Stanko Bor�i�, Mirko Ternbach, Berislav Glun�i�, Branimir Gašpert, Rade Maruši� i Vitomir Šunji�. Osim Dvornika i Ternbacha, koji su ostali u inozemstvu, svi ostali vratili su se u Zagreb i znanstveno radili ili na fakultetu IRB-u ili u Plivinom institutu.
Nakon dobivanja Nobelove nagrade Prelog je nastavio s prihva�anjem kemi�ara iz Zagreba. Bili su to redom �arko Stojanac, Davor Bedekovi�, Nada Šar�evi�, Mladen �ini�, Kruno Kova�evi�, Stjepan Mutak, Miljenko Dumi� i Mi�e Kova�evi�. Kolega �ini� se vratio na IRB i od prošle godine je tamo ravnatelj, mi ostali došli smo natrag u PLIVU.
Posjete Prelogu na ETH
Zürich je za mnoge od nas bio mjesto u koje smo rado navra�ali. Me�utim, nekoliko posjeta posebno pamtimo. Tako smo 1986. sudjelovali na velikoj proslavi Prelogovog 80. ro�endana. Osim profesora s ETH, tom su se prigodom okupili mnogi njegovi suradnici iz cijeloga svijeta, naro�ito iz Basela gdje je srce švicarske kemijske i farmaceutske industrije, te nas nekoliko iz PLIVE. Osim sve�anosti, posjetili smo svoj bivši laboratorij i Prelogovu sobu.
Zatim, pamtim 1996. kada je Prelog imao 90 godina, a PLIVA je slavila svoju 75. godišnjicu. Bio sam u maloj delegaciji koja je Prelogu uru�ila zlatnu plaketu – zahvalnicu. S obzirom na njegovu poodmaklu �ivotnu dob nije mogao putovati u Zagreb, nego smo mu plaketu uru�ili u hrvatskom konzulatu u Zürichu.
Prelogovi dolasci u Zagreb
Prelog je dolazio u više navrata u Zagreb. Bio je na otvorenju prvog Plivinog instituta 1952., gdje je bio okru�en svojim u�enicima (Dvornik, Seiwerth, Kolbach, Guštak). Posjetio je Zagreb 1973. prilikom odr�avanja Skupa hrvatskih kemi�ara, zatim krajem travnja 1982. prilikom obrane moga doktorata. Posljednji puta posjetio je Zagreb 1989. godine, kada je posjetio PLIVU, gdje je napravljena povijesna slika sa sve tri generacije njegovih u�enika:
Tri generacije Prelogovih u�enika u PLIVINOM Klubu, 1989. godine
S lijeva sjede: R. Seiwerth, D. Kolbach, V. Prelog, g�a K. Prelog i M. Proštenik
S lijeva stoje: M. Dumi�, S. Mutak, B. Glun�i�, K. Kova�evi�, B. Gašpert, M. �ini�, M. Kova�evi�, S. Bor�i�, V. Šunji� i S. �oki� (tadašnji direktor Plivina Istra�iva�kog instituta)
Odnos prema domovini
Iz svega iznesenog se mo�e svjedo�iti o dubokoj vezi Preloga i Hrvatske, naro�ito Zagreba. Bilo je još gesta kojima je �elio nešto dati Hrvatskoj. Tako je darovao svoje knjige i �asopise mati�nom fakultetu (sada FKIT) i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Me�utim, pravi je odnos pokazao u momentu napada na Hrvatsku 1991. i 1992. godine, kada je bio me�u prvim nobelovcima koji su potpisali Apel za mir u Hrvatskoj. Tako�er u intervjuu koji je dao hrvatskim novinama pitao se da li je taj napad „zlo�in ludosti ili ludost zlo�ina". Prelog je umro u Zürichu 8. sije�nja 1998. godine, a urna s njegovim pepelom prenesena je u Zagreb 27. rujna 2001. i polo�ena u grobnicu HAZU na Mirogoju.
Hrvatske zahvale Prelogu
Još za �ivota Prelog je dobio više priznanja i po�asti u Hrvatskoj – dr�avna odlikovanja 1986. i 1996. godine, po�asne doktorate sveu�ilišta u Zagrebu i Osijeku, po�asno �lanstvo u HAZU, bio je po�asni gra�anin Zagreba i Osijeka, dobio je medalju HKD-a za znanost, plaketu PLIVE itd. Osim toga, PLIVA i HKD su osnovali nagradu Vladimir Prelog za mlade organske kemi�are.
Nakon Prelogove smrti postavljena je spomen-plo�a na FKIT-u, prirodoslovna srednja škola dobila je njegovo ime, kao i akademski zbor na mati�nom fakultetu. Nedavno je u Zagrebu i jedna ulica u blizini Nacionalne i sveu�ilišne knji�nice dobila ime po Vladimiru Prelogu.
Tijekom ove godine u Zagrebu �e biti organiziran niz akcija i manifestacija povodom 100. obljetnice ro�enja nobelovca Preloga, �iji su pokrovitelji Hrvatski sabor i UNESCO, a organizatori FKIT, PLIVA, IRB i HAZU (vidi http://prelog.fkit.hr ). Bit �e to niz prilika da šira javnost, a ne samo znanstvena, upozna djelo ovog zaslu�nog �ovjeka.
Dr. sc. Kruno Kova�evi�
Autor je istra�iva�ki radio na ETH kod nobelovca V. Preloga 1981. i dio 1982. godine. Bio je njegov posljednji doktorand iz Hrvatske.
Preuzeto iz Libre broj 16, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj |
