�vicarske osobitosti

Da vam se predstavim: zovem se Walter Hunkeler-Španji�. Umirovljeni sam gimnazijski nastavnik i nastavnik za podru�ne osnovne škole (Bezirksschule). Uz svoju profesiju bio sam dvadeset godina �lan op�inskog vije�a stanovnika Wettingena i �etiri godine �lan aarauškog parlamenta. Zahvaljuju�i svojoj �eni stekao sam uske i prijateljske veze s Hrvatskom.

Svojim kratkim napisima o švicarskim osobitostima �elim vam pribli�iti svoju domovinu i mo�da pridonijeti boljem razumijevanju ponekad neobi�nih odluka naših vlasti.

Prvo, ne postoji tipi�an Švicarac niti tipi�an Hrvat. Pa ipak, Švicarci i Hrvati imaju osobine koje ih razlikuju i one koje su im zajedni�ke: ovdje mi spontano pada napamet veli�ina Švicarske i Hrvatske, ponos njihovih gra�ana na pripadnosti tim zemljama i raznolika ljepota njihovih pejza�a.

A sada o savezništvu, o „Confoederatio Helvetica“, o Švicarskoj:

Od 1848. Švicarsku �ini savezništvo dr�ava, najstarije poslije Sjedinjenih Ameri�kih Dr�ava. Švicarska dr�avna struktura je federalisti�ka i podijeljena je na tri politi�ke razine: prvu �ini Savez, drugu kantoni i tre�u op�ine.

Savez (švicarski naziv za dr�avu) je kompetentan za ono za što ga ovlaš�uje dr�avni ustav, u što npr. spada vanjska politika, sigurnost zemlje, carinske slu�be i sli�no.

Zada�e koje se ne ti�u izri�ito dr�ave spadaju u kompetenciju prve sljede�e razine, kantona.

Švicarski kantoni

Od utemeljenja kantona Jura 1978. Švicarska se satoji od 23 kantona od kojih su tri zbog povijesnih razloga podijeljena u po dva polukantona.

Svaki kanton ima vlastiti ustav, parlament, vladu i sudstvo. Vjerojatno su vam poznati pojmovi kao što su kantonalna bolnica (Kantonsspital), kantonalna škola (Kantonsschule), kantonalna policija (Kantonspolizei) i kantonalna cesta (Kantonsstrasse).

Op�ine

Kantoni su podijeljeni u politi�ke (administrativne) jedinice – op�ine. Trenutno ih ima 2900. Njihov broj, me�utim, opada jer se ujedinjuju. Petina op�ina ima vlastiti parlament, dok se u ostale �etiri petine odluke donose direktnom demokracijom na skupovima na kojima sudjeluje cijelo op�instvo (Gemeindeversammlung).

Op�inska vlast vodi brigu o op�inskom školstvu, socijalnim pitanjima, energetskom snabdijevanju, gradnji cesta, urbanizaciji i porezima.

Domet op�inske autonomije vrlo je razli�it jer se o njemu odlu�uje glasovanjem u kantonima.

Ovi podaci bi trebali biti dovoljni za po�etak. Sljede�i put govorit �u nešto o švicarskim politi�kim organizacijama i o osobitostima ljudskih prava. Ostanite na liniji.

Prijevod �pp
Preuzeto iz Libre broj 16, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj