| Dvorac Trako��an -
biser hrvatskog povijesnog i ladanjskog kraja
Turisti koji uglavnom posje�uju samo obalu Jadranskoga mora i uski pojas njegovog zale�a, slo�ili bi se da je Dubrovnik grad biser. No, ono što ve�ina turista ne zna, jest da se u malo dubljoj unutrašnjosti hrvatskog kontinentalnog dijela, iza pitomih i zelenih bre�uljaka Hrvatskog zagorja, krije još jedan biser hrvatskog povijesnog i ladanjskog kraja - dvorac Trakoš�an.
Trakoš�an ima specifi�an polo�aj, zato što se nalazi tik uz dr�avnu granicu sa Slovenijom, tako da turisti koji ulaze u Hrvatsku moraju ili biti prethodno obaviješteni o njegovom postojanju ili potaknuti na posjet agresivnijim putokazom. Ovako mnogi prolaze niti ne znaju�i da su ostali uskra�eni za jedan neponovljiv do�ivljaj. Oni turisti koji se odva�e na avanturu, do�ive nešto prelijepo. Vijugava cesta vodi ih kroz sjenovite i bujne šume rasute po zagorskim obroncima. Nakon petnaestak minuta ugodne vo�nje krajolik se odjednom mijenja. Cesta nas dovodi do bednjanske doline u kojoj jedini strši ponosni bijeli dvorac Trakoš�an, smješten navrh maloga bre�uljka. Prizor je bajkovit. Osje�a se potpuna harmonija �ovjeka i krajolika. Ono prvo što �ovjek primijeti kada se pribli�i zdanju, jest da su, kako dvorac, tako i priroda, bri�no odr�avani.
Cijena ulaznice u muzej je simboli�na. Na �alost blagajnika muzeja, a na sre�u turista, nema puno ljudi. Gotovo nikad nije gu�va, ali je baš zato do�ivljaj potpun.
Trakoš�an je, kroz povijest, mijenjao vlasnike i oni su mijenjali njega. Prvi temelji dvorca nastali su u 13. stolje�u. Isprva se vrh bre�uljka koristio kao promatra�nica za nadzor nad putem od Ptuja prema bednjanskoj dolini. Od po�etka 1584. pa sve do 2. svjetskog rata dr�i ga vlastelinska obitelj Draškovi�. Draškovi�i su bili jedna od zna�ajnijih hrvatskih velikaških obitelji. Obnašali su visoka vojna, crkvena i dr�avna zvanja, a njihova obitelj dala je i �etiri hrvatska bana. Druga generacija Draškovi�a zna�ajno dogra�uje grad i to izvode�i zapadnu okruglu topni�ku kulu koja prilago�uje dvorac obrani vatrenim oru�jem. U drugoj polovici 19. stolje�a dvorac gubi fortifikacijski karakter, po�inje propadati, a vlasnici borave u obli�njem Klenovniku. Polovicom 19. stolje�a Juraj V. Draškovi� obnavlja dvorac koji poprima današnji oblik. Izvorni okoliš prilago�ava se romanti�arskom ugo�aju, sade se razli�ite egzoti�ne vrste drve�a, a izgradnjom brane stvara se umjetno jezero, koje dvorcu daje poseban �ar. Zadnji Draškovi�i borave u dvorcu do 1944. godine kada su primorani iseliti u Austriju. Ubrzo zatim, dvorac i posjedi bili su nacionalizirani, a 1953. godine osnovan je muzej sa stalnim postavom u izvornoj funkciji. Prostor muzeja podijeljen je na �etiri razine: nisko i visoko prizemlje, te prvi i drugi kat.
Nisko prizemlje zauzimaju kuhinja, skladište i radionica. U podrumu zapadne kule bila je smještena tamnica i prostorije za poslugu koje se planiraju obnoviti kako bi se prezentirale i pomo�ne funkcije dvorca .
Visoko prizemlje obuhva�a dio glavne zgrade s malim dvorištem, zapadnu i isto�nu kulu. Na ovoj razini ure�ene su velike dvorane društvenog i sve�anog karaktera. To su lova�ka dvorana, knji�nica, viteška dvorana i obiteljska dvorana.
Lova�ka dvorana ima bogato ure�enu unutrašnjost ukrašenu lova�kim trofejima: rogovi srnda�a iz okolnih šuma, glava jelena lopatara, bjeloglavi sup i dr. Na zidu se nalazi grafika s lova�kim prizorom, a posebno treba istaknuti veliku bijelu pe� reljefno ukrašenu lova�kim motivima.
Knji�nica je radni prostor, namješten mobilijarom i policama za knjige neorenesansnog stila. Cjelokupna dvorska knji�nica danas broji oko 1500 knjiga, a sadr�ajno je �ine prete�ito enciklopedijska i beletristi�ka izdanja druge polovice 18. i cijelog 19. st.
Viteška dvorana, najreprezentativniji dio dvorca, smještena je u zapadnoj kuli. Taj sve�ani prostor, preure�en u 19. st., nastoji nas vratiti u srednjovjekovnu romanti�arsku prošlost i simbolizira vojni�ku i obrambenu prošlost Trakoš�ana i obitelji Draškovi�. Prostor je gotizirano svo�en, ure�en oru�jem koje potje�e ime�u 15. i 17. st., portretima vojskovo�a i dekorom od drveta. Središnje mjesto zauzimaju dva potpuna viteška konjani�ka oklopa (kraj 16. st.), jednom je površina kvalitetno obra�ena plitkim reljefom.
Obiteljska dvorana je prostor u kojem su izlo�eni portreti prvih �lanova obitelji Draškovi�. Ovdje svakako treba istaknuti portrete trojice bra�e: Ivana, Gašpara i Jurja Draškovi�. Pokraj portreta �lanova obitelji Draškovi� ovdje se nalazi i 'Mala genealogija' obitelji. To je prikaz obiteljskog stabla koji nam donosi i zanimljive podatke o izgledu Trakoš�ana, te o njegovoj posadi sredinom 18. st.
U središnjem dijelu zgrade nalazi se dvorište �etverokutnog oblika s cisternom, �iji donji kameni dio pripada 17. st., dok je gornji od lijevanog �eljeza postavljen u 19. st.
Iz tog dvorišta ulazi se u oru�arnicu u kojoj se nalazi zbirka oru�ja koja ukupno broji oko 300 primjeraka oru�ja te zaštitnu opremu ili njihove dijelove, nastale u razdoblju od 15. do po�etka 20. stolje�a. Ve�ina vlasnika posvetila se vojnom zvanju i ostvarila je zna�ajnu vojnu karijeru. Kao vojni zapovjednici, vlasnici su u utvrdi odr�avali ve�u ili manju naoru�anu vojnu posadu, a neko je vrijeme u Trakoš�anu bio smješten i dio banderija Josipa Kazimira Draškovi�a (1716.-1765.). Oru�jem su ukrašavani prostori i zidovi u dvorcu, tako da se tom dekoracijom istakne vojni�ka prošlost obitelji Draškovi�. Hladno oru�je i zaštitna oprema obuhva�a oko 230 primjeraka, a vatreno oru�je oko 70 primjeraka. Topove s grbom obitelji Draškovi� povezujemo sa sudjelovanjem Draškovi�a u borbama protiv Napoleona pa bi iz toga vremena mogli potjecati, kao ratni plijen i francuski ma�evi paloši. Na izlo�bi je predstavljeno 196 primjeraka oru�ja i opreme. Izlo�eni predmeti i popratne legende daju nam povijesni prikaz razvoja hladnog i vatrenog oru�ja i opreme od 15. do kraja 19. stolje�a.
Prvi kat je najudobnije ure�en jer je slu�io stanovanju vlasnika. Namješten je najve�im dijelom inventarom druge polovine 19. st., te vrijednim pe�ima. Iznad svih vratiju nalaze se raskošno rezbareni grbovi obitelji s kojima su Draškovi�i dolazili u �enidbene veze. Namještaj u blagovaonici, kao i za cijeli prvi kat, ra�en je po narud�bi Draškovi�a. Nakon blagovaonice ulazi se u mali salon u kojem se plemstvo opuštalo uz zabavne igre njihovog doba. Slikane zidne dekoracije prikazuju idilu ladanjskog �ivota 18. stolje�a, a nastale su po uzoru tadašnjih francuskih goblena. Potom se prolazi kroz glavnu spavaonicu, malu knji�nicu i dolazi se do glazbenog salona. U ovoj se prostoriji naj�eš�e boravilo, stoga je raskošnije ure�ena, bogato je ukrašena obojenom rezbarijom i pozlatom, te namještena neobaroknim mobilijarom. Treba još spomenuti sobu Julijane Erdödy Draškovi� (1847 - 1901) koja je bila prva akademski obrazovana �ena slikarica u Hrvatskoj. Iako nije ostvarila veliki opus, ozna�ila je po�etak našeg münchenskog akademskog realizma. Sve što ju je okru�ivalo u radu i svakidašnjem �ivotu nalazi se još uvijek u ateljeu, sa slikarskim stalkom, glasovirom i njenim portretom od J. Tilla.
Prostorije drugog kata jednostavnije su ure�ene, a slu�ile su kao spavaonice gostima koji su dolazili u posjet. Ovdje su zasebno izlo�ene zbirke namještaja raspore�enog prema stilskim periodima od baroka do neorenesanse.
Svi interijeri odišu minulim vremenima i �uvaju uspomene na tadašnji na�in �ivota koji je lakše zamisliti uz ovako bogato namješten dvorac, što, na �alost, nije slu�aj s ve�inom zagorskih dvoraca.
Nesumljivo, Trakoš�an je velika vrijednost koju svakako treba �uvati kako bi i budu�i naraštaji mogli posvjedo�iti o prošlosti svoga naroda, koja se �esto marginalizira. Sveukupni dojam je pozitivan no, nekako se ne mogu oteti dojmu da ugostiteljski objekti smješteni uz prilaz dvorcu i uz jezero ponešto kaskaju u ambijentu i kvaliteti za samim dvorcem. Ipak, posjet Trakoš�anu je nešto za što je definitivno vrijedno izdvojiti dio svoga vremena i skrenuti s glavne ceste, jer bre�uljci bednjanskog kraja kriju slatku tajnu kakvu bi rado otkrio svaki turist.
Ana Madrirazza
Preuzeto iz Libre broj 17-18, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj |
