Smijeh kao terapija

Dan u kojem se nikome nismo nasmiješili je izgubljen dan. U filozofiji prvih gnostika je smijeh povezan s nastajanjem svijeta. Bog se sedam puta nasmijao i pri njegovom sedmom osmjehu se rodila Psiha, koja je izvorište zanosa i ugode u tijelu.

Opjevani smijeh bogova kod Homera je osnova iz koje su kasnije, u dionizijskom kultu, proizašle tragedija i komedija. Dionizije, bog vina i zaštitnik teatra se smije i narod se smije s njim, smiju se ljudima i bogovima.

Stolje�a i epohe su se smjenivali, smijeh je opjevan, opisan, o njemu se filozofiralo. Dvadeseto stolje�e s Bergsonom 1 i Plessnerom 2 potvr�uje smijeh kao jednu od bitnih oznaka �ovjeka kao svjesnog bi�a i jedne od bitnih odrednica kojom se razlikujemo od �ivotinja.

Za Bergsona smijeh ima sociološku funkciju. Pri smijehu se isklju�uju svi negativni osje�aji, ka�e Bergson u svom eseju o smijehu. Smijeh je tu, on �eka skriven u nesvjesnom dijelu našeg uma, a onda se širi i vlada, zaposjeda i odre�uje i odjednom se tijelo, do tada samo korisnik, pretvara u izvor energije. Smijeh je nešto kao erupcija vulkana kojom se umjesto lave osloba�aju unutarnje napetosti. Uvode�i pojam "elan vital" kao pozadinu �ivu�ih procesa, Bergson objašnjava egzistencijalni antagonizam izme�u �ivota i mrtve tvari. Smijeh je svojstvo �ivota, koje se iznenada javi kao "kazna" i ne dozvoljava tijelu da se uko�i, da pre�e u stanje �vrste, nepokretne materije.

Plessner objašnjava smijeh na osnovi neprekidnog uzajamnog djelovanja tijela i duše. Po njemu se u nekim �ivotnim prilikama gubi jasno�a u odnosu tijela i duše i u �ovjekovom tijelu dolazi do uneravnote�enosti. �ivotna energija se po�ne širiti neuskla�enim ritmom pa poljuljana tjelesna ravnote�a troši sve više i više energije. To mo�e potpuno zavladati �ovjekom ako u njemu ne postoji uro�eni nagon za uspostavljanje ponovne ravnote�e, a to je za Plessnera smijeh. On smatra da zahvaljuju�i tom uro�enom nagonu, u �ovjeku pobje�uje nasmiješeni �ovjek.

Terapija smijehom je pokušaj da u trenutcima opuštanja, radosti i unutarnjeg zadovoljstva, isklju�imo racionalno u sebi. To nije ispad, ne zna�i potpuni poraz našeg "ja", nego samo njegovo vremensko isklju�ivanje. 
Svatko se mo�e smijati, potreban je samo skok u ono nerazlo�no u sebi. Do�ivjeti ono veselo ništa u sebi zna�i ostvarenje gigantske slobode duha. Tada u jednom djeli�u vremena do�ivimo trenutak odvajanja duše od tijela, trenutak vje�nosti u kona�nosti tijela.
Smijmo se ljudi, smijeh je znak da �ivimo ovaj �udesni �ivot, smijeh je obaveza da taj �ivot stvarno bude i slobodan.

U zadnjih �etrdeset godina se smijeh etablirao kao terapija u medicini. Ustanovljeno je da se smijehom osloba�aju i stimuliraju hormoni i neurotransmiteri u mozgu. Sa sigurnoš�u se danas tvrdi da ljudi sa smislom za humor lakše svladavaju svakodnevni stres od onih koji se ne znaju smijati. Njihova misaona usredoto�enost je puno ja�a nego kod onih koji ne razumiju šalu. Smijeh je tjelesni siguronosni ventil i protute�a duševnoj i miši�noj napetosti.

Neurolozi pokušavaju rasvijetliti tajnu nastajanja smijeha i uspjelo im je otkriti središte u mozgu koje poti�e smijeh pri gledanju viceva u slici. Nau�nici se nadaju da �e uskoro uspjeti prona�i i središte iz kojeg izlaze poticaji za nastajanje ugodnog osmjeha na licu. Bilo kako bilo, smijeh od srca uvijek izaziva romor nervnih �elija u mozgu koji je mjerljiv i grafi�ki dokaziv.

Terapija smijehom vu�e svoje korijenje iz šezdesetih godina prošlog stolje�a. Poticaj za istra�ivanje smijeha kao terapije je dao ameri�ki novinar Norman Cousins, koji je poslije postavljene dijagnoze neizlje�ive bolesti kralje�nice odbio uzimati lijekove protiv bolova, izašao iz klinike, zatvorio se u hotelsku sobu i odlu�io se smijati. �itao je viceve i gledao humoristi�ke filmove. Smijeh je opuštao njegove miši�e, pokretao male zglobove kralje�nice i na koncu po�eo smanjivati bolove. On je bio izlije�en, a znanost, nazvana gelotologija po gr�kom gelos - smijeh, je po�ela istra�ivati taj fenomen. 

Terapija smijehom je na po�etku mogu�a samo u grupi. Terapeut mora biti školovan i posjedovati osje�aj za humor. Izazvati smjeh u nekoj grupi podrazumijeva dobru dramaturgiju i svaki put novi scenarij. Kada se nagomilana energija sudionika pretvori u smijeh, smije se cijela grupa i novonastala energija se pretvara u izlje�uju�u.

U Švicarskoj je za Expo 02 pored Yverdona napravljen projekt pod nazivom "Izvor smijeha u labirintu smijeha". Cijeli projekt je višestrano usmjeren ka poboljšanju ljudskog zdravlja. Labirint je izgra�en od metar visokih tuja i nalazi se na jednom strmom bre�uljuku pored grada. Na padinama su posa�ene margarite. To je �udesni vrt u �ijem se središtu nalazi okrugli trg radijusa �etiri metra. U sredini trga je postavljeno okruglo ogledalo u �ijem je podno�ju smješten zvu�nik. U polju margarita se nalaze razbacane još �etiri tonske stanice. Izvor smijeha je u centru trga pored ogledala, dok iz ostalih zvu�nika s vremena na vrijeme izlaze tonovi razli�itih smijehova. Izazvana smijehom publika ulazi u labirint i slušaju�i smijeh iz izvora, tra�i put ka njemu. Zarazni smijeh prelazi na publiku i ona tako smiju�i se dolazi do izvora i mo�e promatrati u ogledalu svoje lice koje se smije. �injenica da smijeh dolazi iz zemlje, iz izvora iznad kojeg je okruglo ogledalo, izaziva asocijaciju da je smijeh skriven u zemlji, ali u isto vrijeme i u cijelom univerzumu. Publika pozvana smijehom dobrovoljno ulazi u labirint i nije va�no da li ona shva�a smisao projekta, va�no je da se po�ne smijati slobodno i opušteno.

Jeste li se danas ve� smijali?
Niste, onda je zadnji �as da to u�inite. Nasmiješite se sami sebi, smiješite se i mislite na nešto lijepo, na neki san ili dragu osobu. Smiješe�i se, ugoda se širi vašim tijelom i vi s tim ugodnim osje�ajem šaljete mozgu znake, koji prevode�i te znake na jezik svojih neurona, spoznaje da postoji razlog za dobro raspolo�enje i djeluje na vaše duševno i fizi�ko stanje. Pokre�ite svjesno miši�e za smijeh, mislite dalje na najsretniji trenutak u �ivotu i mozak �e uklju�iti program dobrog raspolo�enja u vama. Zrake sunca istovremeno poma�u mozgu pri ustrojavanju programa dobrog raspolo�enja u vašim glavama. One ubrzavaju stvaranje serotonina, hormona sre�e koji u mozgu poti�e procese za dobro raspolo�enje. Iza�ite na sunce i punite spremišta dobrim raspolo�enjem.Tada �e vam se stvarno �initi da smijeh uistinu dolazi s neba. Smijeh je zarazan, širi se kao dobro�udni virus, mo�da bi vrijedilo pokušati smiju�i se izazvati pošast koja bi ovladala svijetom.

Dijana Jel�i�

1 Henri Bergson, 1859- 1941, francuski filozof i nobelovac 1927. god.
2 Helmuth Plessner, 1892- 1985, njema�ki filozof i sociolog

Preuzeto iz Libre broj 19, �asopisa Hrvatskog kulturnog kluba u Švicarskoj