Papa Ivan Pavao II
proslavio je u svibnju 80. ro�endan

Ivan Pavao II. proslavio je 18. svibnja 2000. 80. godina �ivota. Na trgu sv. Petra u Vatikanu papa je slavio sv. misu s nekoliko tisu�a sve�enika iz cijeloga svijeta koji su mu time �eljeli ne samo �estitati veliki ro�endan nego zahvaliti za velika djela koja je u�inio po njemu Gospodin kroz 22 godine njegova papinstva. Prigodom njegova ro�endana nastupila je i Londonska filharmonija.

Na�alost ima ih i takvih i to u sve�eni�kim redovima koji ne vide da je ovaj papa, poljskoga podrjetla, i�ta dobroga u�inio za Crkvu i �ovje�anstvo. U jednom intervju za Tages Anzeiger /Z�rich/ �vicarski teolog, poznati disident dr. Hans K�ng ( zbog nekog spornog u�enja u teolo�kim stvarima oduzeta mu u�iteljska stolica Lehrstuhl) nije na�ao nijednu pohvalnu rije� za njega. Otprilike je rekao ovo: Nije ovaj papa zaslu�an za ru�enje komunizma, jer se on sam od sebe uru�io, niti je zaslu�an za dijalog me�u crkvama, (to je Pavao VI.) pogotovo nije on normalizirao odnose sa �idovima, pitanje kontracepcije, a najve�i mu je grijeh �to nije dokinuo celibat za sve�enike i nije dopustio re�enje �enama u Ckrvi...E, kad bi on bio sam u �vicarskoj i u Europi koji tako misli ?! Priznanje uskra�eno u vlastitoj ku�i dali su drugi. U 93 poduzeta inozemna putovanja obi�ao je 124 razli�ite zemlje, me�u kojima dva puta Hrvatsku (10. i 11. rujna 1994. i 3. listopada 1998. prigodom progla�enja bla�enim kardinala Alojzija Stepinca) i jednom BiH i svugdje je bio izvanredno do�ekan, upravo kao nasljednik sv. Petra apostola, osim u nekim tradicionalno europskim zemljama (Njema�ka, Austrija ). Prije svoga ro�endana pohodio je Gospu Fatimsku kojoj duguje svoj �ivot. Spasila ga je 13. svibnja 1981. od sigurne smrti prigodom atentata.

Kao prvi papa posjetio je rimsku sinagogu (travnja 1976.), a u Asiz (listopad) 1986. pozvao na zajedni�ku molitvu predstavnike razli�itih religija. Sa 173 dr�ave Vatikan ima diplomatske odnose. Proglasio je za vrijeme svoga pontifikata 950 bla�enih i skoro 300 svetih uzdigao na �ast oltara. Me�u njima su i sv. Marko Kri�ev�anin i bl. Alojzije Stepinac. Spada me�u 12 papa koji su u dvijetisu�itoj povijesti Crkve vladali vi�e od 20 godina.

Ljudska prava, sloboda i mir su na�ela od kojih ne odstupa, koja je istaknuo kao temeljna na svom prvom putovanju u Meksiko i Dominikansku Republiku 1979. I to je uvijek isticao, posebice kad je posje�ivao svoju domovinu komunisti�ku Poljsku, daju�i Crkvi i opozicijskim pokretima moralnu potporu.

Ciljani signali Isto�noj Europi bili su i njegova progla�enja bla�enih i svetih. Tako je Kazimira iz Poljske-Litve, Agnes iz �e�ke, Maksimilijana Kolbea, Rafaela Kalinowskog i Alberta Chmielowskog papa po�astio i kao junake nacionalne povijesti koji su se borili za slobodu. Te simbole su pojedinci dobro razumjeli. Tako je i prija�nji kremljski �ef Mihail Gorba�ov potvrdio papi Poljaku da je on bitno pridonio padu komunizma i doga�ajima iz 1989/90.

�ovjekovo dostojanstvo, uklju�uju�i i nero�ene, te obrana ljudskih prava postale su glavne teme svih papinskih pastoralnih putovanja. Papa je na takav na�in, kako je to vi�e puta naglasio, Crkvu htio u�initi glasom "onih koji glasa nemaju". U nastupnoj enciklici "Redemptor hominis" (1979.) jasno je dao do znanja da �ovjek nije rob ideologije, sustava, stvari ili vlastitih proizvoda, a posebno su zna�ajne socijalne enciklike Laborem exercens (1981.), Solicitudo rei socialis (1988.) i Centesimus annus (1991.). Ivan Pavao II. izdao je do sada 13 enciklika i mnogo drugih pisama. Godine 1983. odobrio je Kodeks kanonskog prava. Krajem 1992. promovirao je Katekizam Katoli�ke Crkve. Izdao je i dvije knjige: "Prije�i prag nade" (1994.) i "Dar i misterij" povodom 50. obljetnice moga sve�eni�kog re�enja (1996.).

Talijani su bili iritirani izborom pape Poljaka 16. listopada 1978., ali ih je razoru�ao svojim prvim nastupom na balkonu bazilike sv. Petra i dosta dobrim talijanskim jezikom. On se odrekao sve�ane intronizacije i krunjenja, sve je to zamijenio jednom odmjerenom liturgijom. Odrekao se nosiljke i i dotada�njeg papinskog "Mi". Zapo�eo je 1989. obnovu Rimske kurije. Njegov na�in vr�enja papinske slu�be nije uvijek nailazio na odobravanje, posebice u germanskim zemljama, gdje su mu posebice zamjerali imenovanje pojedinih biskupa (napr.Chur-W. Haas), ali i nepopustljivost u nekim moralnim pitanjima i pitanjima crkvenog ustroja.

Do sada je Ivan Pavao II. imenovao 129 kardinala, t.j. 80% od sada�njeg kardinalskog zbora. Od sada�njih 149 kardinala 102 su mla�a od 80 godina i imaju pravo birati papu.

Odakle je Ivan Pavao II.?

Karol Josef Wojtyla rodio se 18. svibnja 1918. u Wadowicama nedaleko Krakova. Njegovi roditelji, otac Karol, po zanimanju poljski vojni �asnik, i majka Emilija r. Kaczorowska, po zanimanju u�iteljica, imali su dva sina Edmunda i Karola. Majka je umrla 1929., kad je malom Karolu bilo 9 godina. Brat mu Edmund, lije�nik po zanimanju, umro je 1932., a otac 1941. godine. Pri�estio se s 9 a krizmao s 18 godina. Maturirao je 1938. godine u Wadowicama i iste godine upisao dramski studij na Jagellonskom sveu�ili�tu. Nacisti�ke vlasti zatvorile su Sveu�ili�te 1939. i Karol se morao zaposliti u rudniku gdje je radio od 1940. do 1944. godine, Da bi pre�ivio i izbjegao deportaciju u Njema�ku, promijenio je posao i radio u kemijskoj tvornici u Solvayu. Godine 1942. osjetiv�i poziv za sve�eni�ko zvanje u�ao je u sjemeni�te u Krakowu. Zare�en je za sve�enka 1946. u Krakowu. Po zavr�etku teologije posla�e ga poglavari na specijalizaciju u Rim gdje je pod vodstvom francuskog dominikanca Garrigou-Lagrange-a doktorirao na temu vjere u djelima sv. Ivana od Kri�a. Tijekom ljetnih ferija za vrijeme boravka u Rimu, obavljao je du�nost du�obri�nika za poljske emigrante u Francuskoj, Belgiji i Nizozemskoj. Po povratku u Krakow 1948. vr�io je slu�bu �upnika u razli�itim �upama Krakowa te u isto vrijeme obavlja du�nost kapelana na Sveu�ili�tu gdje je nastavio studij filozofije. Godine 1953. obranio je na Lublinskom sveu�ili�tu doktorsku dizertaciju na temu "Evaluacija mogu�nosti pronalaska katoli�ke etike u eti�kom sustavu Maxa Schelera". Na istom sveu�ili�tu je kasnije bio profesor moralne teologije i dru�tvene etike a iste predmete je predavao i na teologiji u Krakowu. U 38. godini imenovao ga je papa Pijo XII. naslovnim biskupom Ombija 4. srpnja 1958. te za pomo�nog krakowskog biskupa 28. rujna 1958. Krakowskim nadbiskupom postaje 13. sije�nja 1964., a 1967. imenovao je Pavao VI. kardinalom. U no�i 16. listopada 1978. izabran je za poglavara Katoli�ke Crkve te je ustoli�en 22. listopada 1978. na papinsku slu�bu uzev�i ime Ivan Pavao II.

�estitamo Papi 80. ro�endan! I neka na�u Crkvu uvede s Bo�jim blagoslovom u 3. tisu�lje�e!