Astronomiju
mnogi ljudi mije�aju sa astrologijom, mo�da zbog toga �to su nazivi sli�ni
i oboje se bave "zvijezdama" na neki svoj na�in. Me�utim, astronomija
je mnogo vi�e od pukog brojanja zvijezda i gledanja to�kica na nebu, a sigurno
je da nema nikakve veze sa odre�ivanjem neposredne sudbine pojedinca.Astronomija
mo�e biti romanti�na, gledaju�i nebo udvoje na nekom osamljenom mjestu. Mo�e
biti i potpuno ozbiljna, ako se bavimo nekom aktivno��u koja �e biti korisna
za profesionalne astronome (pra�enje promjenjivih zvijezda, npr.). Astronomija
mo�e biti poput umjetnosti - svi ste vidjeli barem jednu fotografiju koju
je napravio svemirski teleskop Hubble. Astronomija nam mo�e prirediti
spektakularni show, od svijetlih meteora koji velikom brzinom projure nebom,
pa do potpune pomr�ine Sunca koja �e svakoga o�arati. Bavljenje astronomijom
nipo�to ne isklju�uje dobru zabavu - pitajte to bilo kojeg amatera astronoma
koji je bio na barem jednom ve�em "star partyu".
Ipak,
prije svega, astronomija simbolizira znanje. I zato ako se �elite po�eti
baviti astronomijom, morate biti spremni ne�to i nau�iti. Nije to poput u�enja
u �koli: u astronomiji mo�ete sami izabrati �to i koliko �ete nau�iti. U
ovom slu�aju ne u�ite zato �to morate, ve� zato �to vas to zanima, a i zabavno
je. Ako vas ne zanima prakti�na astronomija, oboru�ajte se knjigama i �asopisima
i imati �ete sasvim dovoljno materijala za cijeli �ivot. No,
mi�ljenja sam da �e svatko koga malo vi�e zanima ova tema, iza�i nave�er
pod vedro nebo i uperiti pogled u zvijezde nad sobom. Tu se odmah name�e
prvo pitanje:
�to
sad?
Sve je puno zvijezda, �to bi ja sad trebao vidjeti?
Pa, isto kao kada do�ete u neki novi grad, morate se znati sna�i u njemu,
a tako je i sa promatranjem. Dakle, kupite kartu
neba ili zamolite nekoga za koga znate da se bavi astronomijom da vam pomogne
na po�etku.
Pogre�na
je misao da je za bavljenje amaterskom astronomijom odmah potreban teleskop.
Naime, po�etnici se obi�no ne razumiju u teleskope, pa ili kupe nekakav jeftini
teleskop za koji se reklamira da mo�e posti�i 400x pove�anje (pove�anja
uop�e nisu bitna, va�an je promjer objektiva) koji je toliko lo� da je
prakti�ki neupotrebljiv, ili, ako imaju sre�u i kupe neki dobar teleskop,
s njim ne�e mo�i ni�ta zanimljivoga prona�i na nebu jer nisu imali vremena
nau�iti gdje se �to na nebu nalazi.
Za
po�etak je najbolje golim okom prou�avati nebo, nau�iti sazvije��a i imena
sjajnih zvijezda. Uz astronomske �asopise poput Sky
& Telescope, mo�ete puno toga nau�iti, a u njima obi�no mo�ete vidjeti
i kartu cijelog neba za taj mjesec. Tako �ete saznati da je golim okom mogu�e
vidjeti galaksiju
u sazvije��u Andromede (oznaka
M 31), a jo� kada saznate da je na nebu nekoliko puta ve�a od Mjeseca i udaljena
oko 2.5 milijuna svjetlosnih godina...
Detaljnije
prou�avanje neba je na po�etku najbolje vr�iti dalekozorom. Bilo koji dalekozor
je dovoljan, mo�da ve� imate nekakav stari dalekozor kod ku�e ili ga mo�ete
posuditi od prijatelja. Jednostavan je za upotrebu i pokazati �e vam zvijezde
razli�itih boja, vi�estruke zvijezde, zvjezdane skupove, maglice, galaksije,
sve planete (osim Plutona), Mjesec, asteroide, komete... Imajte na umu da
dalekozorom, pa �ak niti jako velikim teleskopom ne�ete mo�i vidjeti maglice
onako kako izgledaju na fotografijama u boji. Sve �e to
biti tamnije ili svjetlije sive mrlje razli�itih oblika. Tu do izra�aja dolazi
ono znanje sa po�etka pri�e - mrlja na nebu �e uvijek ostati obi�na mrlja,
sve dok ne saznate da se u mrlji naziva M 42 upravo stvaraju nove zvijezde,
ba� onako kao �to
je nastalo i na�e Sunce.
�to se sve mo�e vidjeti dalekozorom pro�itajte na ovim
stranicama.
Ako
vas astronomija dovoljno zaintrigira da �elite kupiti teleskop, onda prije
svega dobro nau�ite
sve o razli�itim vrstama teleskopa, njihovim prednostima i nedostacima. Va�no
spomenuti da je kod teleskopa najva�niji promjer objektiva - �to je ve�i,
to �ete s njim mo�i vi�e toga vidjeti. Zapamtite, pove�anja nisu bitna!
Vi�e toga �ete vidjeti sa dalekozorom koji ima otvor 50mm i pove�anje 7x
ili 10x, nego sa teleskopom za koji se tvrdi da mo�e posti�i pove�anje od
400x, a otvor (promjer objektiva) mu je za samo 10mm ve�i od navedenog dalekozora.
Takvi teleskopi
su u pravilu lo�i,
sa nestabilnom monta�om, i treba ih izbjegavati.
Na
kraju moram citirati urednika �asopisa Sky & Telescope, Alana MacRoberta:
"The
universe will not bend to your wishes; you must take it on its own terms.",
�to
bi u slobodnom prijevodu zna�ilo "svemir se ne�e pokoriti va�im �eljama,
morate ga prihvatiti onakvim
kakav je". Pod zvijezdama smo svi jednaki, mali, bezna�ajni i bespomo�ni.
Svemir nas u�i da po�tujemo prirodu stvari i cijenimo �ivot.
Svaki
puta kada promatramo zvijezde ili gledamo neku blijedu galaksiju, negdje
u podsvjesti
se javlja nada da mo�da tamo ipak ima ne�eg ili, jo� bolje, nekog.
Kada
je svemirska sonda Voyager iz velike udaljenosti snimila na� sun�ev sustav,
pokojni Carl Sagan je dobro primjetio: �ivimo na blijedoplavoj to�kici.
Imajte to na umu kada se na�ete sami pod zvijezdama.
