Ve�er sonata Johannesa Brahmsa u vili Boveri u Badenu

Ve�er sonata Johannesa Brahmsa u izvedbi pijaniste Jak�e Zlatara i violiniste Radovana Lorkovi�a, odr�ana 3. lipnja 2005. u vili Boveri u Badenu, odu�evila je sve prisutne. Bio je to jo� jedan u nizu sada ve� tradicionalnih koncerata koje smo prije �etiri godine i zapo�eli upravo u suradnji s tom dvojicom vrsnih glazbenika, a u okviru podr�ke Hrvatskoj glazbenoj sceni mladih, koju je i osnovao prof. Zlatar, a koju svestrano podupire i prof. Lorkovi�.

Koncert je i ovaj puta prema�io sva o�ekivanja. Pred lijepo popunjenom dvoranom vrtnog paviljona vile Boveri, oba umjetnika, pijanist Jak�a Zlatar i violinist Radovan Lorkovi�, pokazali su u punom sjaju svoje glazbene domete. Brojna publika je u�ivala u Sonatenstavku iz ciklusa FAE (Frei aber Einsam), 1. Sonati u G-duru op. 78, 2. Sonati u A-duru op. 100 i u 3. Sonati u d-molu op. 108.

Violinske sonate Johannesa Brahmsa spadaju u naj�e��e izvo�ena djela te vrste. U njima se ogleda Brahms na svoj karakteristi�ni, oporo-sladunjavi na�in, na na�in kako ga glazbeni svijet obo�ava. Za izvo�enje Brahmsovih sonata potrebna je glazbena i �ivotna zrelost i iskustvo, a oba umjetnika to posjeduju i to su i ovaj puta dokazali na upe�atljiv na�in, jer ne samo da su se dopunjavali, nego su u svakom momentu bili ravnopravni partneri, dobro uigran duo. Bravurozno su izveli senzibilna i harmoni�na mjesta 1. sonate u G-duru op. 78, zrelo, energi�no i istodobno meko tople tonove 2. sonate u A-duru i majstorski skoro tmurna i melankoni�na mjesta 3. sonate u d-molu, koju je Brahms komponirao u svojim ve� zrelim godinama.

Za svoju izvedbu publika ih je nagradila burnim aplauzom, a po�to je pijanista direktno s koncerta morao na vlak za Zagreb, ostali smo uskra�eni za o�ekivani glazbeni dodatak, za Zugabe.

No zato nam je po zavr�etku koncerta, nakon kratke pauze, prof. Lorkovi� u postkoncertnom predavanju vrlo lijepo i zorno opisao �ivot i glazbeno sazrijevanje Johannesa Brahmsa, njegovu okolinu i utjecaj okoline i glazbenih suvremenika na njegova djela.

Privatno je Brahms bio tvrdoglav i rezerviran, ali istovremeno lojalan i velikodu�an. Dobro su poznate njegove veze s obitelji Schumann, pa iako je cijelog �ivota ostao ne�enja, bila je njegova veza s Clarom Schumann i s njenom djecom od osobitog zna�aja i za njegovo glazbeno stvaranje.

Brahms je svoju sonatu u G-duru komponirao kratko nakon smrti svoga 24 godine starog kum�eta, violiniste i pjesnika Felixa Schumanna. Iako sonata odaje Brahmsovu tugu, ipak djelo u cjelini djeluje vi�e osje�ajno nego zdvojno. Kada je Clara Schumann dobila u ruke gotov manuskript, ka�u da je rekla: "Nisam mogla ni�ta drugo, nego zaplakati od sre�e. �elja bi mi bila, da me zadnji stavak prati u vje�nost"

Johannes Brahms (1833-1897) sklada tri sonate za violinu i glasovir; prva nastaje 1879. (op. 78 u G-duru), druga 1886. (op. 100 u A-duru), a tre�a 1888. (op. 108 u d-molu). Posljednja je posve�ena Hansu von B�llowu, sastoji se od �etiri stavka i smatra se jednim od vrhunaca skladateljeva komornoga opusa. Dva okvirna stavka (Allegro, Presto agitato) opse�ne su i slo�ene studije sonatne forme, izrazita bogatstva tematske gra�e koja se...bez uobi�ajene kontrapunktske razrade i strogosti (na�ela) simfonizma, razvija i te�e slobodno...(Claude Rostand). Provedbe obaju stavaka razmjerno su kratke, a teme se javljaju podjednako u dionicama dvaju glazbala, nagla�avaju�i gradbenost motiva, Brahmsov... unutarnji osje�aj za melodiju..., kontraste suzdr�anosti i prepu�tenosti, solemnost koralne jednostavnosti te zasi�enost i napetost zreloga romantizma. Brahms-melodi�ar u potpunosti �e se ostvariti u drugome stavku (Adagio), gdje jednostavnost glazbene misli i mirno�a njezina zaokru�ena pokreta tvori cjelinu duboke supstantnosti. Tre�i stavak (Un poco presto e con sentimento) glavnu temu enervantnoga pulsa ritma u glasovirskoj dionici, a poslije i u violinskoj, suprotstavlja me�udijelovima melodijskoga pokreta, koncizno��u izraza uspostavljaju�i i ravnote�u sonate u njezinoj cijelosti. Ujedno je, u slijedu s drugim stavkom, to i prostor unutarnje sabranosti iz �ega izvire sna�no emocionalizirani posljednji stavak, po sebi i finale u smislu gradacije, ali i jedna od sinteza sukusa i gradbe skladateljeve glazbene misli. U ovoj sonati Brahmsova �iva osvije�tenost i potreba povijesnosti uz prebogati prostor razumijevanja glazbe druge polovice 19. stolje�a, transformiraju temeljne razine njegova spajanja klasike i romantizma u sna�nu homogenost gra�e estetikom koja �e me�u njemu sljede�im nara�tajima skladatelja biti prepoznata i prisutna bilo kao referentno neposredno naslje�e ili trag koji �e do�ivjeti dalje elaboracije i nadgradnje.

S velikim interesom i pozorno��u posjetitelji koncerta su pratili vrlo interesantna izlaganja prof. Lorkovi�a i za njegovo postkoncertno predavanje nagradili ga velikim aplauzom.

"Svemu lijepom do�e kraj, pa tako i ovom koncertu", bile su zavr�ne rije�i predsjednika HHF-a, nakon �ega je u ime organizatora sve nazo�ne pozvao na prigodni ap�ro i na nastavak ugodnog dru�enja u prostorijama vile Boveri.

Kao i sve dosada�nje koncerte i ovaj je organizirao Hrvatski humanitarni forum u suradnji s Hrvatskim kulturnim klubom Baden, a pridru�ile su im se jo� tri hrvatske udruge, Hrvatsko in�enjersko dru�tvo, AMAC-CH i Hrvatski kulturni radio.

Neka nam i nekoliko (ne ba� previ�e uspjelih!) fotografija do�ara atmosferu koncerta i ugodnog dru�enja uz ap�ro, pa pogledajmo kratki FOTOZAPISU.

Za Portal: Zvonimir Mitar