18.04.2009.

Integracija u kantonu St.Gallen

Kako bi rad sa strancima prešao na razinu boljeg su�ivota integracija je povjerena  kantonalnim vlastima koje svoje povjerenje iskazuju u dr�avne institucije kao što je ARGE. Sve je komercijalizirano tako i rad s migrantima.

U takvom jednom projektu sudjelovala sam i sama. „Lehrgang Integrationsbegleiter/in“
5 modula, 5 radnih dana. 

Situacija u kantonu St. Gallen je poput d�ungle, izjavila je jedna referentica. Potpuno se sla�em s tom izjavom, jer borba tko �e prodati koji „produkt“ je izuzetno jaka, mogli smo govoriti �ak i o lobiranju nekih institucija.

Uzmimo samo te�ajeve u�enja njema�kog jezika. Te�ajevi su subvencionrani i sad se jako dobro „prodaju“ po op�inama našeg kantona. Moje je pitanje koliko koriste? Na moj prijedlog prije par mjeseci, kako je strancima potreban jedan pripremni te�aj na njihovom  maternjem jeziku naišla sam na ignoranciju ove, za strance itekako velike potrebe.

Postavljam sasvim logi�no pitanje:
Kako je mogu�e nekoga tko nema temelje obrazovanja u svom jeziku u�iti strani jezik do nivoa A2?

Stoga razmišljanje kako bi te�ajevi u�enja njema�kog jezika u kombinaciji s maternjim jezikom bili korisniji za strance. „Na temelju se ku�a gradi“ ka�e jedna stara izreka.

Interkulturalni rad je rad izme�u dviju ili više kultura. S tim u vezi bilo bi po�eljno od ljudi uklju�enih u rad sa strancima i proces njihove integracije, osim interesa za razli�ite kulture, malo više znanja o kulturi i njenoj razli�itosti. Integracija nije nikome pala kao ruke u krilo, vrednote i kulturne razli�itosti treba znati protuma�iti i shvatiti. �injenica je kako ljudi sa osobnom migracijskom pozadinom i znanjem pokazuju najbolje rezultate na podru�ju integracije. Primijera radi spomenut �u neke od njih; dr. Al Ali Haschach, Ron Halbright, Blagica Alilovi�.

U prostorijama Quartiervereina u Roschachbergu 15. svibnja bit �e predstavljanje knjige Branimira Petranovi�a Crni An�eli. Iskoristit �emo priliku i senzibilirati stru�ne osobe koje rade u integraciji o postojanju hrvatskog jezika (pozivnica �e biti objavljena na portalu).

Situacija ljudi koji u drugim podru�ijima rada susre�u strance je socijalni rad. Diverzifikacija stru�nosti socijalnih radnika kao i njihovih klijenata je �esta pojava.
Interes za to podru�je me je doveo do jednog sudionika ovog te�aja koji je pristao odgovoriti na nekoliko pitanja za naš portal.

Daniel Förster, socijalni radnik grada St.Gallen

1. Nešto o tebi i tvom radu?

Ja radim kao socijalni radnik odjela za osobnu socijanu pomo� grada St.Gallena. Mi pru�amo zakonski reguliranu socijanu pomo� po zakonu (SKOS) i savjetujemo klijente na bazi pomo�i ka osobnoj samopomo�i, �iji je cilj poslovna i / ili socijana (RE)-integracija. Socijalna pomo� poma�e ljudima koji nisu u mogu�nosti financirati svoj �ivot. To zna�i kako mi pokrivamo troškove �ivotnog minimuma, paušalno za prehranu i osobne potrebe, stanarinu i zdravstveno osiguranje. Zakonska prava se baziraju na suradnji s klijentom.

2. Što misliš, zašto si baš ti moj izabranik za intervju?

Pa vjerojatno što sam jedini muškarac na te�aju.
Široki osmijeh s moje strane, protivrje�im gospodinu Försteru, a smiješkam se jer sam shvatila što mi je kasnije u jednom momentu i potvrdio, naime kao pripadnicu hrvatskog naroda on me vidi u patrijarhalnom na�inu odgoja, onako strogo klasi�no katoli�ki.

3. Interkulturalni posrednik? Postoji li takva potreba u tvom poslu?

Mi u socijalnom radu imamo relativno fokusirani zadatak i ne mo�emo za sve biti nadle�ni. Iz tog razloga va�ne teme izvan našeg fokusa prebacujemo na specijalizirane institucije. Tamo su posrednici izme�u kultura potrebni. U tom poslu bi isto tako ponekad mogao pomo�i rad posrednika.

4. Što si uspio nau�iti na ovom te�aju za Integrationsbegleitere, tzv. pratitelje integracije? Ima li nešto što bi promijenio? Što se od nau�enog mo�e primijeniti?

Kratko i spontano mogu ti re�i sljede�e:

• Od va�nosti je odnos izme�u ljudi, treba uzeti vremena i po�eti razgovor na „obiteljski” na�in
• Stil komunikacije, kako se govori, kako se pri�a o problemima
• O �emu smijem govoriti
• Koje znanje imaju o nama (misli se o Švicarcima), koja o�ekivanja, koji strahovi
• Jesu li svjesni (misli se na strance) o sopstvenim vrijednostima, o razli�itostima. (Svjesnost o realnosti dešavanja na kognitivnoj, afektivnoj i voluntativnoj razini)

Kratko objašnjenje za �itatelje: to su faze migracionog procesa

5. Djeluje li intekulturalna medijacija na integraciju?

Da, u svakom slu�aju!

6. Kako je mogu�e javnim ustanovama adekvatno djelovati na novu realnost i transformaciju, kako im je mogu�e reagirati, kako optimirati zadovoljenje svog zadanog zadatka u društvu, što je društvena obveza socijalnog rada?

To ide daleko,,,, i ja ne znam to�no što sve postoji, što sve ima u radu sa strancima.

7. Kad ka�em Hrvatska, mo�es li mi re�i 5 rijeci asocijacije?

„Švicarska Balkana“, more, katolici, mali, nogomet

8. Hrvati govore hrvatski jezik. Zašto se u Švicarskoj još uvijek koristi izraz srpsko-hrvatski?

Pojma nemam, zaista.

Op�enito još Daniel izgovara:
Za „NAS“ se propagira do�ivotno u�enje, kako bismo bili fleksibilni i zato što se ne zna što donosi budu�nost, iako ja nisam prijatelj ove teze. Ja �esto do�ivljavam strance koji su napr. 20 godina negdje radili, firma se zatvori i oni svoj posao ne mogu dalje raditi. Ne na�u ništa novoga, jer ono što su dobro radili ne mogu prona�i, a za drugo premalo mogu. Svijest treba pooštriti i pored posla i dalje misliti, treba u�iti.

Zahvaljujem Danielu na iskrenosti, objašnjavam mu malo o Hrvatima, hrvatskom jeziku i Hrvatskoj. Na kraju mu uru�ujem jedan mali dar, bocu drniškog merlota.

Gospodin Förster ima pravo, dolaze druga vremena, vremena globalizacije, svijet je mali i zato je naš jedini opstanak edukacija. Odlu�ili se vi za �ivot u Švicarskoj ili za povratak u domovinu, znanje, usavršavanje i rad na samom sebi je jedina mogu�nost.

Ve� du�e vrijeme postoji potreba za osnivanjem jednog društva za edukaciju , sudjelovanje u edukaciji i potpora za edukaciju naših ljudi. S tim više, što su se pojavile neseriozne ponude koje �ele ljudima samo izvu�i novac iz d�epa.

Stoga, ovom prilikom molim sve zainteresirane da mi se jave osobno ili na mail. Svaka zamisao, svaka ideja, svaka kritika mo�e nas povesti korak naprijed. Hvala!

Za portal: Emilija Herceg