HRVATSKI TJEDAN U EMMENU
od 7. do 11. svibnja 2002.

Kao i sve skupine stranaca, koje zive i rade u Svicarskoj, i Hrvati se najvise medjusobno druze, sami sebi promicu hrvatsku politiku, kulturu i obicaje, a prema pojedinim Svicarcima se otvaraju iskljucivo na sportskim i zabavnim priredbama. Cim se pocne raditi o produbljenom shvacanju hrvatske kulture i njezinom prezentiranju strancima, osjeti se nemoc, nemar i nesposobnost. Prvi vazniji iskorak u tom pogledu u ovih cetrdesetak godina - otkad se hrvatska iseljenicka kolonija u Svicarskoj broji u desetcima tisuca - ucinila je Radna skupina za integraciju u mjestu Emmen, predgradju Luzerna, koje se u nekoliko posljednjih godina proculo po odbijanju dodijele svicarskog drzavljanstva strancima s jugoistoka Europe - posebno onima na "ic"!

Rijec "integracija" je u posljednje vrijeme najrabljenija rijec u svicarskim a i uopce u zapadnoeuropskim sredstvima javnog priopcavanja. Premda nitko za sada nije uspio pruziti iole prihvatljivu definiciju pojma "integracije", po njeznim se pokrivacom pouzimlju razlicite akcije, nude razliciti projekti, dobivaju drzavne subvencije. Opcina Emmen je, nakon neugodnih i neukusnih iskustava, u okviru svoga integracijskoga programa ponudila Hrvatima da se predstave i da ucine prvi korak u razbijanju predrasuda o strancima. Radna skupina za integraciju, na celu s njezinom predsjednicom Ljiljom Primorac, koja inace vodi jedan od ponajboljih prevodilackih ureda s vise jezika, medju kojima je i hrvatski dakako, je prihvatila taj izazov i iskoristila opcinske prostorije za prezentaciju hrvatske kulture.

Na samom otvaranju 7. svibnja 2002. godine krenulo se s povijesnom temom: Tragovi Hrvata u Svicarskoj - Svicarski tragovi u Hrvatskoj. Dodiri Svicaraca i Hrvata sezu u daleku proslost. Vec na Baselskom koncilu, u 15. stoljecu, Dubrovcanin Ivan Stojkovic je bio sluzbeni koncilski teolog. On je u 53. godini i umro u Svicarskoj, gdje je ostavio svoju impozantnu knjiznicu. U istom stoljecu spominju dubrovacki izvori zlatarskoga majstora Ivana iz Basela, koji djeluje u Dubrovniku. Te su veze kroz stoljeca postojale zahvaljujuci pojedincima, koji su bili prisiljeni ili se sami odlucivali napustiti zavicaj i zapoceti novi zivot u Hrvatskoj odnosno Svicarskoj. U Emmenu su Hrvati u Svicarskoj se predstavljeni vizualno - tekstovima i fotografijama, a na Svicarce u Hrvatskoj se podsjetilo jednim kracim referatom. Ovaj povijesni dio je pripremio Tihomir Nuic.

Nakon toga je nastupila poznata i priznata pjesnikinja Dragica Rajcic, koja je nam je otkrila da pise i na maternjem jeziku, procitavsi jednu svoju pjesmu na hrvatskom. G. Rajcic je svojim nadahnutim tekstovima, punim poruke, ponekad prozete dubokom ironijom, umjela ne samo uozbiljiti nego i nasmijati publiku.

U cetvrtak, 9. svibnja, je ing. Stanislav Feric, arhitekt, slikom i rijecju pokazao vaznije hrvatske umjetnicke i kulturne spomenike. Nakon njegova predavanja, nastupili su hrvatski glazbenici Radovan Lorkovic, violina, i Fred Dosek, klavir, koncertom za klavir i violinu. Odusevili su brojnu publiku.

Hrvatskom turizmu je bio posvecen petak, 10. svibnja. Gdja Tatjana Richter i g. Tomislav Mijatovic su znalacki i profesionalno predstavili Hrvatsku pod naslovom "Hrvatska, nepoznati raj za odmor".

Zavrsna vecer u suboru, 11. svibnja, se pretvorila u narodno veselje. Pjevale i plesale su hrvatske i svicarske skupine, nudilo se hrvatsko jelo i vino. Uostalom svaku vecer se za aperitiv nudilo hrvatsko bijelo i crno vino, zahvaljujuci darezljivosti trgovaca.

Hrvatski kulturni tjedan u Emmenu je pratila brojna publika iz veceri u vecer - kako svicarska tako i hrvatska. Pojavili su se duznosnici iz savezne, kantonalne i opcinske administracije kao i politicari razlicitih stranaka, te hrvatski diplomati. Sredstva javnog priopcavanja (Radio DRS, Luzerner Zeitung, WOZ) su pozitivno i s dozom odusevlljenja popratila ovaj pionirski pokusaj prezentacije Hrvatske i Hrvata. S malo vise ruku i iskustva, dalo bi se ovu skromnu promicbu nase domovine promovirati diljem Svicarske. (Napomena: Hrvatska sredstva javnog priopcavanja su ostala na sve gluha - valjda zbog toga sto je u prvom planu bila Hrvatska, a ne neka politicka stranka!). (TD)