Po�to dosada�njem hrvatskom �lanu pri Saveznom povjerenstvu za strance (Eidgen�ssische Ausl�nderkommission EKA), g�i Blagici Alilovi� *, isti�e �etverogodi�nji mandat, generalni tajnik Saveznog ministarstva za pravosu�e i policiju, g. Huber, je pozvao Hrvate u �vicarskoj da izaberu �lana za novi mandat od 01.sije�nja 2001.g. i svoj prijedlog mu dostave do 30. listopada 2000.godine. Kona�nu odluku donosi Bundesrat (Savezno vije�e). U tu svrhu je sazvana sjednica 25.listopada 2000. godine u prostorijama Hrvatske katoli�ke misije, Z�rich, gdje su se hrvatske ustanove i udruge trebale dogovoriti o zajedni�kom kandidatu. 

Pozvano je pedesetak ustanova, udruga i sredstava javnog priop�avanja. Odazvalo se svega petnaestak, od toga to�no 10 s pravom glasa (kao predstavnici ustanova i udruga). Izabrana je g�a Tonka Bodruzi�, Luzern, koja �e predstavljati Hrvate pri Saveznom povjerenstvu za strance u slijede�em mandatu, naravno, ukoliko to potvrdi Bundesrat.

Druga va�na to�ka dnevnog reda je bio Forum stranaca, neka vrsta parlamenta svih stranaca u �vicarskoj. Slu�beni naziv je FIM (Forum za integraciju migrantica i migranata ili Forum f�r Integration der MigrantInnen). Ideja o FIM-u potje�e od onih �lanova EKA koji su se suprotstavili samovoljnom preno�enju njezinog tajni�tva u prostorije Saveznog ureda za pitanje stranaca, a bez prethodnog savjetovanja s njima. Radi se, dakle, o �lanovima EKA u ostavci, koji sada izlaze s projektom FIM-a pred administraciju u Bernu. Ova ustanova �e, naime, biti predlo�ena kao jedan od integracijskih projekata stranaca. Zami�ljeno je da iseljenici odnosno narodne skupine iseljenika delegiraju onoliko zastupnika koliko im proporcijalno pripada, �to zna�i da Hrvati imaju pravo na 9 zastupnika. Ostaje jo� otvoreno, ho�e li FIM biti prihva�en kao
integracijski projekt i kakav �e oblik kona�no dobiti!

�vicarska dr�ava se �vrsto odlu�ila za rad na pobolj�anju uvjeta za integraciju stranaca. To se vidi i po tome �to se za slijede�u godinu stavlja jedan lijep iznos novca od 10 milijuna franaka na raspolaganje integracijskim projektima. K tome valja dodati potporu kantona i komuna, te razli�itih ustanova, zaklada i sl. Hrvati su dosada, zahvaljuju�i jedino pojedincima, izradili dva projekta koja �e biti predlo�ena kao hrvatski integracijski projekti sa zahtjevom na potporu. Radi se, malo poop�eno re�eno, o projektu za bolju komunikaciju i o jednom kulturnom projektu. �to �e od svega biti prihva�eno i iz Berna financijski podr�ano, ne znamo. Jasno je, me�utim, jedno: Hrvati kao kolektiv nisu zreli niti su kadri zajedni�ki ista napraviti! Ve� vidim napete vratne �ile i �ujem od pu�enja hrapave glasove: "�vicarci nas ne vole", "Lako je Talijanima imati dvoranu, kad im �vicarci poma�u", "Mi nismo ni�ta znali" itd. Za takve je ljude sve besmisleno �to im ne dopu�ta biti robovima, pa i ovo upozorenje i ova primjedba!

*Ovdje nije mjesto ni vrijeme da zahvaljujem g�i Blagici Alilovi� za uporno i hrabro stajanje na �vicarsko-hrvatskom mostu, da ga se ne bi zbog nepovoljnog vremena zatvorilo. Izlo�ila se svjesno toj opsanosti, jer je znala da se jedino na taj na�in mo�e stajati na braniku hrvatskog dostojanstva za razliku od hrvatskog politizerstva. Kako vidimo iz gore re�enog, to joj je i uspjelo. Ulo�ila je puno truda, znanja, diplomatske vje�tine, vremena i novca �to joj nitko nikada ne�e i ne mo�e nadoknaditi. Ali, postoji stvarnost koju srce vidi, a o�i ne vide. Zahvalni smo joj za dokaz o postojanju te stvarnosti!