"Integracija zna�i participacija u davanju i uzimanju."
Katrin Hilber, predsjednica Vlade Kantona St. Gallen

Kako je u naslovnici najavljeno, zapo�injemo s nizom �lanaka koji se bave kantonalnim mjerama za integraciju stranaca. Namjeravamo Vam svakog mjeseca predstaviti projekte i mjere (savezne i kantonalne) koji pospje�uju su�ivot i doprinose da stranci dobiju bolje uvjete za pobolj�anje svog statusa kako na radnom mjestu, u �koli tako u �etvrti gdje �ive i u dru�tvu op�enito.
Po�injemo o integraciji koju provodi Savez i �vicarski najisto�niji Kanton St. Gallen.

Savezni program za potporu integracije 2001. - 2003.

Integracijski �lanak 25a Zakona o strancima, koji je stupio na snagu 1999. omogu�uje Saveznoj vladi da se po prvi puta osloni na svoju zakonsku ovlast u davanju potpore integraciji. Podupire se integracija stranaca, koji imaju boravi�ne vize kao i onih koji su dobili azil u �vicarskoj. Parlament je u prosincu 2000. odobrio za godinu 2001. kredit od 10 milijuna franaka, suma za 2002. �e biti - kako nam je obe�ano - ne�to pove�ana. Savezna komisija za strance (Eidgen�ssische Ausl�nderkommission, EKA) dobila je glavnu ulogu u provo�enju potpore integraciji.
�est je te�i�ta na kojima je naglasak.

1. Podupiranje jezi�nih i integracijskih te�ajeva. Poznavanje jezika i sposobnost snala�enja u dru�tvu jedan je od op�epriznatih uvjeta uspje�ne integracije.
2. Podupiranje izobrazbe i usavr�avanja klju�nih osoba. Treba ih podupirati i ja�ati u njihovoj posredni�koj ulozi i u svakodnevnim prakti�nim zadacima.
3. Potpora projekata koji pobolj�avaju sudjelovanje strankinja i stranaca u javnom i dru�tvenom �ivotu u �vicarskoj (participacija).
4. Ovdje se stavlja te�i�te na potporu specijalnih zahtjeva i projekata od posebnoga interesa za cijelu �vicarsku na nacionalnom nivou.
5. Podupiranje osnivanja i izgradnje regionalnih slu�bi za strance prema prikazu u�injenoga.
6. Izrada standarda za provjeru kvalitete i instrumenata za kontrolu integracijskoga rada.

Savez je za 2001. odobrio 200 projekata, a projekti iz kantona St. Gallena su:

AG Linthgebiet (Projekt Balkan) Kantonalni jubilej 2003.
Privatno/Glazba i migracija (Kantonalni jubilej)
Bilang Rheintal/Njema�ki za majku i dijete
Zentrum f�r Mediation INDUME/ Te�ajevi za usavr�avanje
Zaklada MINTEGRA, Socijalna slu�ba za strance u Buchsu
Forum f�r Friedenserziehung IFOR/ Te�ajevi "Zajedno"
Radi se o sumi od 172.000 �vicarskih franaka
Koji �e sve projekti biti odobreni za 2002. godinu jo� nemamo definitivnih podataka.

Integracija migrantica i migranata u gradu i kantonu St. Gallen

�to grad i kanton St. Gallen nude na polju integracije objavljeno je u novinama "Information", koje izdaje Radna zajednica za pitanja integracije u gradu i kantonu
St. Gallen - Arbeitsgemeinschaft f�r Integrationsfragen (ARGE).

Ova Radna zajednica za pitanja integracije ima najdu�e i najve�e iskustvo u radu s migranticama i migrantima u St. Gallenu. Izme�u ostalog ona nudi razne integracijske projekte, socijalno savjetovali�te na vi�e jezika, izdaje 4 puta godi�nje novine "Information" na 7 jezika koje besplatno dobije skoro svako doma�instvo sa stranim prezimenom putem op�ine stanovanja. Novine "Information" izlaze ve� punih 36 godina, a glavna urednica je Dragica Raj�i�, hrvatska knji�evnica.

Integracijski koncept grada St. Gallena

Gradska vlada utemeljila je u travnju 1999. radnu grupu za izradu koncepta za bolju integraciju stranaca koji proizlazi iz prakti�nih potreba. Trebao bi to biti putokaz i obvezuju�i program za politiku prema strancima. Koordinator integracijskoga koncepta i Radna grupa integracijskoga koncepta zapo�ele su 1.1.2001. s radom. Polazi�ta i te�i�ta su sa�eti u slijede�oj izjavi: "Integracija stranaca i strankinja je proces kojemu je cilj omogu�iti svim ljudima su�ivot bez gospodarskoga, socijalnoga ili zdravstvenoga izdvajanja. Integracijski proces se ne smije svesti na borbu protiv simptoma nego mora stvoriti uvjete za su�ivot u kojem jedni druge po�tuju. Prijedlozi i projekti integracije moraju uklju�iti sve sudionike i tra�e svjesno i aktivno sudjelovanje:"
Za integracijski rad u gradu St. Gallenu, odobrilo je Veliko vije�e do kraja 2004. ukupno 1,1 milijun franaka. Od toga je oko 750.000.- namijenjeno za projekte, a oko 350.000.- bit �e potrebno za ustrojstvo/strukturu. Gradsko vije�e odgovorno je za provo�enje koncepta integracije. Krajem 2004. podnijet �e izvje��e koje �e biti odlu�uju�e za daljnje odluke u svezi s integracijom. Grad �e usko sura�ivati s nositeljima (npr. ARGE), koji se ve� bave integracijom.

Koordinacijska slu�ba za integraciju na kantonalnoj razini

Koordinacijska slu�ba za integraciju osnovana je u Odjelu za unutra�nje poslove i vojsku (DIM) i po�ela je raditi 1. kolovoza 2001. Njezina zada�a je podupirati integracijske projekte u kantonu St. Gallen i poticati zajedni�ko oblikovanje su�ivota. Kao prvo, osnovan je u kantonalnoj upravi odbor za integraciju. Njegov cilj je provo�enje mjera iz izvje��a "Interkulturalni su�ivot".
Po�etkom studenoga 2001. odr�ana je dvodnevna radionica na temu integracije. Sudjelovale su va�ne organizacije koje su u vezi sa strankinjama i strancima, koje ih zastupaju ili �ije su oni mu�terije. U radionici su udareni temelji zajedni�koga rada u svezi s integracijom u kantonu St. Gallen.
Koordinacijsku slu�bu za integraciju vodi Beda Meier. On ima bogato iskustvo koje je stekao u razli�itim integracijskim projektima. Kao nastavnik i odgojitelj podu�avao je stranu mlade� u Z�richu u prijelaznim te�ajevima za strukovne �kole i zajedno s privatnim gospodarstvenicima ostvario projekte za nezaposlene strankinje i strance.

Integracija na nivou op�ina

Neke politi�ke op�ine (npr. Buchs) osnovale su komisije za intrkulturalni su�ivot u kojima su zastupljeni politi�ke i �kolske vlasti te stranci.
Blagica Alilovi�

Informacije ve�im dijelom preuzete iz novina "Information", br. 4/2001.