Osnovana Radna skupina za integraciju

Najnovija politi�ka inicijativa o ograni�enju broja stranaca u �vicarskoj na 18% u odnosu na doma�e stanovni�tvo, o kojoj se glasovalo 24. rujna, izazvala je opet intenzivne diskusije o pitanju stranaca, a posebice o njihovoj integraciji u �vicarsko dru�tvo. Integracija je slo�eni, dugotrajan i �estoput konfliktima povezan razvojni proces, koji od svih sudionika iziskuje spremnost na u�enje, razumijevanje, tolerantnost kao i spremnost na kompromise, volju za suradnju i vlastite u�inke.

Integracijski procesi po�inju u pravilu adaptacijom u najbli�oj sredini. Za korak kojim se stranac pribli�ava doma�inu, potrebno je povjerenje. Ozra�je povjerenja stvaraju i pojedinci i ustanove, kao i dru�tvo u cjelini. Mjesta na kojima se do�ivljava �vicarska su udruge, komune i crkvene op�ine, �portska borili�ta, ali u stanovitom smislu i �kole i radna mjesta. Integracijski proces mo�e samo tada te�i uspje�no ako ga nose sve dru�tvene snage i institucije, i ako ga prate politi�ke mjere na razini kantona i op�ina. Organizacije strankinja i stranaca ovdje su od posebnog zna�enja. Stoga je opravdano govoriti o dvostrukoj spremnosti za integraciju: onaj koji prima (�vicarac) i onaj kojega se integrira (stranac). Integriran je onaj tko druge respektira i sam biva respektiran. Tek ako Hrvat njeguje svoju kulturu i svoje obi�aje, mo�e se osposobiti za prihva�anje i njegovanje �vicarske kulture, obi�aja i vrijednosti. Onaj tko se su�ivi u ovoj zemlji, on je suizgra�uje. �im netko ne�to gradi ili poma�e graditi, onda �e to te�ka srca ru�iti ili odbacivati.

Hrvati su kroz stolje�a �ivjeli zajedno s drugim narodima. Sjetimo se samo romanskog pu�anstva u Dalmaciji i po jadranskim otocima, �iji su utjecaji na hrvatsko pu�anstvo tako prepoznatljivi u velebnim sakralnim i civilnim gra�evinama.Ta me�usobna oplodnja vidljiva ja i po sjevernoj Hrvatskoj, a da o Istri i ne govorimo. Hrvati su, zapravo, ve� sa sobom iz domovine ponijeli odre�enu sposobnost prilagodbe drugoj sredini i otvorenost za druk�ije.

�to to zna�i biti Hrvatom u �vicarskoj? Kako se definira jedan Hrvat suo�en s tu�inom i stranom stvarno��u (ljudima, proizvodima, obi�ajima, jezikom)? Samo onaj tko je svjestan ove problematike, bit �e ponukan tra�iti svoj sociokulturni identitet. A znamo da je identitet uvijek samo privremeni rezultat u nezaustavljivom povjesnom procesu, koji neprestalno oblikuje. Kako Hrvati u �vicarskoj sa�injavaju jednu od ve�ih skupina, te u ovom procesu ne �ele ostati po strani, hrvatske institucije i udruge u �vicarskoj osnovale su na svom sastanku u Luzernu, 3. lipnja 2000. godine Radnu skupinu za integraciju na �vicarskom nivou. Ta skupina ure�ivat �e i stranice na Hrvatskom portalu na internetu, gdje �e poku�ati postupno obraditi sve relevantne teme glede integracije stranaca, pa tako i Hrvata, u �vicarskoj, kao �to su primjerice komunikacija i informacija, organizacije i institucije, radno podru�je, �kole i naobrazba, �vicarsko dr�avljanstvo, suodlu�ivanje i suodgovornost stranaca u �vicarskom dru�tvu, integracijski projekti itd. Stoga �ete na ovim stranicama na�i tako�er i informacje �vicarskih ustanova (saveznih, kantonalnih, op�inskih) koje se bave pitanjima stranaca i njihovom integracijom, a posebno �emo Vas informirati o radu Saveznog povjerenstva za strance (EKA).
.
Radna skupina odr�ala je svoju prvu sjednicu 15. rujna ove godine u Z�richu. Njen prvi projekt je organizacija susreta izme�u Hrvatica i Hrvata i nove predsjednice EKE, gospo�e Rosmarie Simmen. Gospo�a Simmen je prihvatila poziv da 18.studenog 2000.,za sve hrvatske udruge i institucije kao i za anga�irane i zainteresirane Hrvatice i Hrvate odr�i referat na temu integracije i zatim odgovara na na�a pitanja.

Radna skupina odr�at �e svoju drugu sjednicu tako�er 18. studenog, nakon predavanja gospo�e Simmen.