08.01.2007.
"Radni susret" s gospo�om Fu�ek?
Ovih dana je u na�e domove stigla obavijest Veleposlanstva Republike Hrvatske iz Berna kojom nas se poziva "na radni susret i razgovor s ravnateljicom Hrvatske matice iseljenika g�om Katarinom Fu�ek". Vele�poslanstvo to �ini "u suradnji" s organizatorom, �to je samo po sebi upitna i dvojbena gesta diplomatske ustanove. Ne manje nam se �ini upitnim, ako ne i smije�nim, �to se najavljuje "radni susret i razgovor", a dodatno preko interneta poziva Hrvate - dakle mno�tvo - da se pojave. Radni susreti se u normalnom �ivotu organiziraju s nekolicinom ljudi kako bi svi nazo�ni do�li do izra�aja i dali svoj obol doti�nom predmetu rasprave. Mo�e li se uop�e organizirati neodre�eni i op�eniti "radni susret" s gomilom ljudi? Bez naznake teme o kojoj �e biti rije�! Bez dnevnog reda! To je nemogu�e naprosto zbog toga �to je jedan takav susret neobvezan i svodi se na nesuvislo brbljanje o koje�emu. Ovo nije samo uvrjedljivo za uzvanike, nego i poni�avaju�e za g ospo �u Fu�ek, ravnateljicu jako va�ne ustanove koja je na dr�avnom prora�unu. Ako g�a Fu�ek, po mi�ljenju organizatora, nema �to tematski re�i o djelatnostima, konceptima i sponama s iseljenicima ustanove, kojoj je dr�ava povjerila brigu za iseljeni�tvo, onda je to ravno skandalu.
Hrvatska matica iseljenika (HMI) se tako zove od svoga utemeljenja. Koliko je bila "hrvatska" u vrijeme komunizma, danas valjda nije potrebno ra��lanjivati. Pona�ala se isklju�ivo prema na�elu selektivnosti i bila povezana samo s "na�im gra�anima" koji su bili lojalni onda�njoj dr�avi i njezinu sustavu. Odrednica "hrvatska" u njezinom imenu joj je slu�ila da namami i zavara iseljeni puk kako ne bi upao u "nacionalisti�ke protudr�avne djelatnosti".
Tema, o kojoj bi se g ospo �a Fu�ek trebala o�itovati, glasi: Koliko je danas HMI - hrvatska tj. op�ehrvatska? Postoji li danas selektivnost u odnosu na hrvatske iseljenike? Zna li gospo�a Fu�ek, primjerice, da je urednik lista "Matica" pro�le godine dolazio u Z�rich na ples Titovih pionira i o tome na�iroko pisao u glasilu, a da se ni osvrnuo nije na stotu obljetnicu ro�enja nobelovca Vladimira Preloga niti na njezino veli�anstveno obilje�avanje na njema�kom jeziku u Badenu u studenom 2006? Taj primjer je samo jedan u nizu poreme�aja na vr i jednosnoj ljestvici i naru�avanja na�ela jednakosti u ustanovi HMI.
J. J. Rousseau je u svom djelu "Diskurs o izvoru nejednakosti" postavio tezu, da je u prastaro doba uzurpator sprje�avao op�i pristup javnom dobru kako bi se sam okoristio/obogatio ili orta�tvom s drugima ili pak koriste�i njihovu maloumnost. �to bi danas rekao ovaj slavni �vicarac glede nepostoje�ih granica izme�u javnoga i privatnoga u HMI? Javna ustanova HMI danas poznaje i priznaje u �vicarskoj samo jednu adresu, onu Vontine vojne koja je javno konvertirala hrvats t vu, ali tajno djeluje jo� uvijek protuhrvatski i gadi Hrvatima njihovo hrvatstvo. Zbog te adrese ostaju HMI nepoznati Hrvati koji su u ovoj zemlji priznati pjesnici, prevoditelji, publicisti, znanstvenici. U �vicarskoj �ive, pored toga, Hrvati koji promi�u svoju domovinu na najrazli�itije na�ine (humanitarnim radom, folklorom, predavanjima, rukotvorinama iz domovine poput jaslica s figurama i sl.). Kad tad �e povjesnici ovo vrijeme HMI opisati kao doba na�ela selektivnosti koje je jedino mogu�e u privatiziranoj javnoj ustanovi - svejedno je li je privatizirao uzurpator/pojedinac ili neka ideologija!
Tihomir Nui�
P.s.
Po�etkom sedamdesetih godina dvadestoga stolje�a (godine 1974., ako me sje�anje ne vara) uprili�ili su onda�nji �imbenici u Baselu izlo�bu naivcima iz Hlebina, naravno pod jugoslavenskim imenom. Hlebinski naivci su ostali �to su i bili - Hrvati i hrvatski naivci, a ime pod kojim su im izlo�bu priredili je nestalo. Glede slijede�e njihove izlo�be u �vicarskoj mo�e se ukratko re�i: ni hrvatskom nesklona sudbina ne mo�e kona�no ukloniti utjehu!
|
|
