22.01.2007.
Tsunami hrvatskoga pravopisa - 6 godina kasnije !
Ho�u, ne�u, ho�u? Ili ho �u, ne �u, ho �u? Je li ne�u gre�ka ili je ho �u grje�ka? Izgleda da ni jedno ni drugo nije (ili ni je?) grije�ka? A mo�da i je! E, jezikoslovci, e, lingvisti, �ini mi se, svi ste isti! Niste sasvim �isti !!!
Godina Gospodnja 2001.! Sije�anj, velja�a... hrvatski tisak pun pravopisa, a po obi�aju i pravopisnih grje�aka (gre�aka?). Nacija u �oku! Odjednom svi Hrvati nepismeni! A i Hrvatice! Nitko nezna (ne zna?) hrvatski! Dodu�e, govoriti jo� kako tako, ali pisati ba� nikako. Narod se iz o�aja baca u tro�ak, tro�e se mjese�ne pla�e, kupuju pravopisi. Pa hajd', da i ja kupim! I kupio ja!
Naletio vi�e slu�ajno nego namjerno na HRVATSKI PRAVOPIS Babi�a, Finke i Mogu�a, najnovije izdanje. Super! Sad kada budem ne�to pisao pa u neku rije� ne budem siguran, da pogledam. Vratio se u �vicarsku, kad ono i kod ku�e u regalu HRVATSKI PRAVOPIS Babi�a, Finke i Mogu�a! Ali ne izgledaju ba� sasvim jednako! Stari, neke blijedo �u�kaste boje (valjda godinama neupotrebljavan pa izblijedio!), a novi, jasno �ute boje sa crvenom "�trajfnom". Onaj moj stari izdan od �kolske knjige, Zagreb 1971., a ovaj novi od istog izdava�a 2000. godine. No koga briga za boju korica; isti autori, isti izdava�, isti jezik, zna�i ISTI PRAVOPIS - pa i nisam ba� morao kupovati novi.
Nego, kad je ve� tu, s njim �u se i slu�iti, kada ustreba! I po�eo ja umjesto gre�ka pisati grje�ka, umjesto prisutan nazo�an... moment; ali ni u novom ni u starom nema rije�i odzo�an. �to sad? Ali evo, ima rije� odsutan! I kako to sada: ako je nazo�an - a ne mo�e biti odzo�an ili ako je odsutan - a ne mo�e biti prisutan, nego imamo neki nelogi�ni i nesimetri�ni lingvisti�ki salto mortale: nazo�an - odsutan, �to o tome misliti, �to od toga upotrebljavati, kako pisati?! E, kad je tako, kad ne mogu pisati odzo�an, onda ne�u pisati ni nazo�an. Ne�u? Ili mo�da ipak ne �u? E, ba� ne�u!
Koje lakrdije su tih dana na samom po�etku 2001. godine na ra�un hrvatskog "novog" pravopisa punile tada�nji hrvatski tisak pogledajte dolje u prilozima iz �asopisa Zarez i iz Jutarnjeg lista.
Ja sam prestao to pratiti i neznam je li se tsunami hrvatskoga pravopisa smirio ili jo� uvijek hara hrvatskim tiskom. I neznam znaju li Hrvatice i Hrvati danas pisati hrvatski? U svakom slu�aju, u sebe ba� i nisam previ�e siguran! Ali, zato imam u regalu dva pravopisa, ISTA, a RAZLI�ITA! Ako ni za �to, a ono bar za ukras i da malo skupljaju neminovnu pra�inu! A lingvisti, pardon, jezikoslovci, sada opet imaju �ansu zaraditi neke novce pi�u�i RAZLIKOVNI RJE�NIK izme�u ta dva ISTA, a RAZLI�ITA pravopisa.
Za portal: Zvonimir Mitar
*****
U �ari�tu:
JEDAN ILI DVA PRAVOPISA?
(Zarez broj 49)
�kolski uratci uradci na temu
Moj hrvatski jezik
Samo za u�enike ni�ih razreda
ocijenio Boris Beck
Htio sam biti glazbalo na kome
Zvu�e ko �ice, miri�u ko cvije�e
Rojevi rije�i u govoru tvome.
Pa, uzdignut nad zipkom i nad grobom,
Da u tebi di�em i da �ivim s tobom,
I onda kad me biti ne�e . ( ne �e )
Vladimir Nazor, 3a - dobar (3)
Ne samo da ne mogu, nego ne�u iza�i iz ove zemlje jer ja sam vezan s jezikom, jezikom koji �ini �ovjeka pripadnikom jedne sredine i zajednice i onog �asa kad odustaje od svog jezika, on odustaje od svog naroda. ( ne �u )
Igor Mandi�, 4a - dobar (3)
U va�em programu vidim mnoge egzoti�ne predmete , ali ne vidim jednoga, koji bi trebali u�iti �aci svih fakulteta: hrvatskoga jezika. Vjerujte, da ga ne�ete nau�iti do groba: tako je bogat i te�ak. ( prjedmete , trjebali , ne �ete )
Antun Gustav Mato�, 3c - nedovoljan (1)
Natpisi privrednih poduze�a, trgovina, gostionica, obrtni�kih radionica i svih ostalih zanimanja i dru�tava, za koje Hrvatski dr�avni ured za jezik ustanovi da nijesu u skladu s duhom hrvatskoga jezika, morat �e se ispraviti i zamijeniti novima prema op�im ili pojedina�nim nalozima Hrvatskoga ureda za jezik. ( privrjednih )
Mile Budak, 4b - dobar (3)
Problem nacionalnih jezika je, prema tome, od goleme va�nosti, ne samo za identitet nekog naroda i za potpuno kulturno oslobo�enje, nego uop�e za to da se svaki narod mo�e kretati prema napredku , nauci i ekonomskom napredku . ( naprjedku , znanosti , naprjedku )
Petar Guberina, 2d - nedovoljan (1)
Ta jezi�na sloboda ne treba, me�utim, da bude jezi�ni prkos. On zgr�uje, a ne osloba�a. Koliko je bilo jakih povoda za to, ne treba posezati za kojim izri�ajem samo zato �to se osje�a da se ne�e svidjeti onima �to su kivni na hrvatski jezik. ( ne �e )
Radoslav Kati�i�, 1b - dobar (3)
Nemogu�e je, naravno, prevoditi bez potrebna jezi�nog znanja. Znanje ne mo�e smetati. Smeta ako ga nemamo. Smeta ako je ono sve �to imamo. ( prjevoditi , potrjebna )
Vesna Krmpoti�, 3a - dovoljan (2)
O svemu tome nije mi ni drago ni ugodno da pi�em , no du�nost mi je kao u�esniku Novosadskog sastanka da upozorim ne samo na to�an tekst, nego i na duh Novosadskih zaklju�aka, kad se ve� pojavljuju pogre�na tuma�enja. ( pisati , sudioniku , upozoriti , pogrje�na )
Ljudevit Jonke, 2c - nedovoljan (1)
Ljudi o�ekuju od jezika i lingvista da ka�u da je samo jedno pravilno, a ostalo je nepravilno. Morat �emo se u�iti na dvojnosti i na mogu�nost izbora. Sre�om, vrijeme je politi�kog upletanja u jezikoslovlje pro�lo, ali nisu pro�le sve nevolje neznala�koga lai�koga upletanja u usmjeravanje hrvatskoga jezika.
Stjepan Babi�, razrednik - izvrstan (5)
*****
Anketa
Na popularnoj zagreba�koj �pici pitali smo gra�ane ho�e li ubudu�e pisati ne�u ili ne �u. Evo nekih mi�ljenja.
anketirala Du�anka Profeta
Grozdana C. (41), konobarica
"Ne bum ja op�e vi�e ni� pisala."
Marko P. (27), informati�ar
"Je, �ujte, to je zeznuto, to je pravi bug, ku�ite. Jer sad treba napraviti novi ra�unalni pravopis, ku�ite, e, a to ne bum dobil ja, i moja ekipa, nego glavonje u nekom tam ministarstvu. Pu�iona, de�ki, to vam ja mislim."
Branko M. (58), vegetarijanac sklon budizmu
"Neka cvate tisu�u cvjetova - to je moje mi�ljenje. Ako smijem izraziti misao koja mi ovoga trena prilazi, tu negativnu rije� bi trebalo zabraniti kao takvu. Nu�no je pozitivno misliti, zamislite koliko negativne energije stvaramo na planetu raspravljaju�i o groznoj rije�i ne�u."
Nata�a P. (22), tajnica
"�ujte, do�i �e svakako do nekih promjena u pisanju. U mom poslu to je normalna stvar. Ja se ina�e trudim ne govoriti rije�i poput ne�u, poku�avam sa strankama biti ljubazna i umjesto ne�u ka�em Poku�at �u vidjeti �to se da u�initi jo� ovaj tjedan. Tako smo svi sretniji."
Bruno K. (69), mornari�ki �asnik
"Slu�ajte, to je prava svinjarija. Ovi narod srlja i da mu ni vojske ne znan di bi zavr�ija. Oli je va�no! Nima u mene ni ne�u ni ne �u. Di bi ja stiga da mi posada govori ne�u. U mene ima samo o�u. To�ka."
Ivana P. (39), modna kreatorica
"Promjene su nu�ne, pogotovo u poslu kojim se bavim. Najva�nije je brzo reagirati, pa spremamo liniju kupa�ih kostima i donjeg rublja s motivima ne �u. Anga�irali smo vrhunske modele i fotografe, uskoro �ete mo�i vidjeti o kakvim je zanimljivim rje�enjima rije�. Mo�da ste vidjeli, reklamne panoe s djevojkom u grudnjaku na kojem na lijevoj dojci pi�e ne, na desnoj ho, a na ga�icama tek �u. To je na� program. Efektno, jelda?"
Iva P. (29), molekularni biolog
"Ma ja vam uglavnom pi�em i �itam na engleskom. Mene to jednostavno ne zanima."
D. �. , nogometa�
"Ne �elim davati nikakve izjave. Ve� sam se sukobio u medijima oko kravljeg ludila. Sporta�i moraju jesti bifteke. Napali mi i �enu �to nosi bundu. Pa ne�e valjda u Saloon u mojoj trenirci."
Pavle K. (55), monter centralnog grijanja
"Ja vam patim od arteroskleroze, te�ko pi�em duge rije�i. Meni pa�e �to kra�e to bolje. Ja sam za ne �u."
Lea B. (40 i koja), samohrana majka �estero djece
"Recite vi meni 'o�e oni zbog toga mjenjat ud�benike? Ak' ho�e nek idu. znate kam. Pa ne mrem ja svake godine kupovat nove knjige, to je katastrofa."
�eljka H. (37), zemljoradnica
"Kak' bu ko pisal, to vam mene de�ki op�e ne zanima. Ko bu kopal, to vi meni re�ite. "
Agata J. (25), glasnogovornica Ministarstva za pravopisne promjene
"Slu�beno, nema jo� komentara. Neslu�beno, �ekam slu�bena stajali�ta."
Matija D. (5), u�enik
"Ho�u Play Station II, ne�u �egrta Hlapi�a !!!!!."
Tomislav B. (28), Bad Blue Boy
"Ja govorim ne bum."
S. S. (61), urednik �asopisa Ustanik
"A �ta vi de�ki mislite, za koju sam ja varijantu? Ha? Za onu za koju sam se borio, na fronti, de�ki moji, a ne ko vi. Vidi ih! Mladi, zdravi, tu po Zagrebu s kamerama, ne�u ili ne �u, to vas zanima. Nego da ja vas pitam, gdje ste vi bili kad je trebalo zemlju branit od �etnika? Nosili preslike povijesti bolesti. Sve lud i lu�i, sve nesposobno za zemlju branit."
Hrvoje J. (87), teolog
"Pitanje koje postavljate vrlo je slo�eno i te�ko je sada odmjeriti koliko je koje rje�enje dobro. Znate, �ovjek ne mo�e vidjeti u daljinu, poklekne pred bremenom vremena prije ili kasnije. Treba imati vjere da �e sve dobro zavr�iti, a po ovom pitanju rekao bih i jobovskog strpljenja."
Du�an P. (36), radnik �isto�e
"De se makni da te ne polijem s ovim �mrkom. �ta ka�e�?? Ne �ujem ba� od vode. Novi pravopis? A �ta bi sa starim?"
Lada Ray , (godine nisu va�ne), konceptualna umjetnica
"Molim vas da mi napi�ete puno ime, to vas molim. Imam jednu autorsku zamisao, zvu�ni performance na tu temu. Kratko je, a nastalo je ad hoc. Malo mjesta samo, molim..Hvala. (umjetnica le�i ispred kavane Dubrovnik, razapeta poput Krista i ovori, iz po�etka tiho, pa sve glasnije): Ne�u oblake. Ne�u oblake. Ne�u oblake! Ne�u oblake!! Ne�u oblake!!! Ne �u oblakeeeeeeee!!!!!!!!!"
Natalija �. (Vaga), astrologinja
"Nove pravopisne promjene doga�aju se astrolo�ki u zao �as, pod djelovanjem opozicije Marsa i Saturna. Ne �u je ro�eno u vrijeme vladavine Vodenjaka, a Vodenjaci su ekscentri�ni."
Josip B. (58), lingvist
"Pitate na krivoj adresi. Ja sam svoje rekao."
Igor �. (43), poduzetnik
"Ma nemojte. I ja sad kad krenem utjerivat dugove, sad �e mi bit lak�e kad mi ka�e ne �u platit nego ne�u platit. Slu�aj, meni duguju preko pedeset somova, a sad mi je stiglo za porez platit. Ne pita mene Ra�an ho�u ili ne�u, moram. E, ja mu ka�em: Ne-�u jer ne-mam. Kad plate meni, platit �u i ja njemu."
*****
Babi�, Mogu� i Brozovi� odlu�ili su identitet i misli 4,600,000 ljudi - nas i na�e djece - silom u�inili "hrvatskijima".
Neven Jovanovi�
U sije�nju ove godine �kolska knjiga objavila je peto izdanje knjige Hrvatski pravopis Stjepana Babi�a, Bo�idara Finke i Milana Mogu�a. Doga�aj je izazvao �ivahnu javnu raspravu jer je Hrvatski pravopis �kolska norma pa odre�uje kako �e pisati hrvatski �aci, a novo izdanje tog Pravopisa uvodi nekoliko novina opsegom sitnih, ali nabijenih simboli�kim zna�enjem. Peto izdanje Hrvatskog pravopisa dozvoljava samo pisanje "pogrje�ka" (ranije je bilo dozvoljeno i "pogre�ka") i propisuje rastavljeno pisanje "ne �u." Te je nove propise javnost do�ivjela vi�e kao ideolo�ku nego kao lingvisti�ku inovaciju; ba� kao i naziv nacionalne valute, ove jezi�ne geste asociraju javnost prvenstveno na "korienski" pravopis i NDH. Babi� i Mogu�, uz pomo� Dalibora Brozovi�a, ovih dana u javnosti gorljivo brane svoju knjigu. �ine to tako da poku�avaju problem zamutiti, a ne razjasniti ga; svojim izborom rije�i i argumenata pravopisni reformatori tra�e emocionalnu reakciju �italaca, prije nego racionalnu. Kako problem izgleda ako ga poku�amo izre�i jasno i hladne glave?
Komunikacija �ivih ljudi
Najprije, pravopis slu�i olak�avanju pisane komunikacije. Jezik nije zatvoren sustav, pa nijedno pravopisno rje�enje ne�e biti stopostotno adekvatno ili stopostotno dosljedno. Pravopisni stru�njaci prate trendove u jeziku i legaliziraju one promjene koje �e komunikaciju u�initi jednostavnijom. Ako se neka promjena pro�iri toliko da postane pravilo, oni to pravilo legaliziraju; ili, ako neko pravilo postane problem, oni pravilo pobolj�avaju.
S druge strane, jezik - bio govorni ili pisani - u Srednjoj i Isto�noj Evropi popri�te je ideolo�kih borbi jo� od burnih reakcija ugarskih plemi�a na prosvjetiteljstvo Josipa II. (1780 - 1790). U ovom dijelu Evrope tvrdo vjerujemo da �e onaj tko kontrolira jezik kontrolirati i identitet i misli govornika. Ali jezik je prostor simboli�ne mo�i pa je posebno sna�no privla�io one koji su stvarne mo�i li�eni: ilirce u Habsbur�koj Monarhiji, hrvatske nacionaliste u Jugoslaviji.
Treba, dakle, ustanoviti jesu li inovacije u petom izdanju Hrvatskog pravopisa uzrokovane lingvisti�kim ili ideolo�kim razlozima.
Koliko promjene u novom izdanju Hrvatskog pravopisa odra�avaju stvarno trenuta�no stanje hrvatske pisane komunikacije? Nimalo. Postoje mo�da pojedinci koji pi�u "strjelica" i "ne �u," ali oni nipo�to ne �ine ve�inu unutar pet milijuna osoba koje trenuta�no hrvatski �itaju i pi�u, niti tekstovi tih pojedinaca �ine ve�inu hrvatskih tekstova.
Koliko inovacije Hrvatskog pravopisa olak�avaju hrvatsku pismenu komunikaciju? Nimalo. Zbog njih postaje nepismena, ili manje pismena, ogromna ve�ina �ivih du�a u Hrvatskoj (prakti�ki sve starije od sedam godina).
Za�to je onda do inovacija do�lo?
Racionalne odgovore na ovo pitanje tra�io sam u javnim istupima reformatora (Dalibor Brozovi�, "Krivo pi�u o pravopisu", Vijenac 181; Milan Mogu�, "Udari na hrvatski pravopis," Vjesnik od 9. velja�e). Na�ao sam sljede�e: reformatori tvrde da propisivanjem pogrje�ke i ne �u nastavljaju nasilno prekinutu hrvatsku pravopisnu tradiciju. Hm. Pro�itamo li pa�ljivo kronologiju stolje�a pravopisnih intervencija (1892-1990; donosi je Mogu�), otkrit �emo da je spomenuta tradicija prekinuta ve� 1921, kad je D. Borani� Hrvatski pravopis I. Broza (1892) preradio u Pravopis hrvatskoga ili srpskog jezika. Od 1921. do danas pro�lo je lijepih osamdeset godina. Dakle, hrvatska tradicija, na koju se nadovezuju reformatori, ve� osamdeset godina postoji samo kao dokument, samo kao uspomena (i kao zabranjeni Hrvatski pravopis Babi�a, Finke i Mogu�a, iz 1971). Je li tradicija koja je osamdeset godina u prekidu jo� uvijek tradicija? No, to je akademsko pitanje.
Pravopis postoji radi olak�avanja komunikacije �ivih ljudi, ne radi ispravljanja povijesti. U dana�njoj Hrvatskoj nastavljanje prekinute tradicije prepoznat �e samo ljudi koji su stariji od 80 godina, a jo� uvijek pi�u ne �u i pogrje�ka. Koliko ima takvih ljudi? No, onih drugih, onih kojima Brozovi� u brk kre�e da zbog "komoditeta svoje navike" ne �ele prihvatiti propisane inovacije, ima
najmanje �etiri milijuna.
Skrivanje pravih motiva
Reguliranje modernog javnog jezika - ako �e se odvijati u dobroj vjeri i demokratski - ne mo�e kretati od knjiga iz 1892, ve� od zajednice ljudi koji sada �ive i pi�u. Kako se vidi iz reakcija javnosti, kolektivno pam�enje ove zajednice nije bezgrani�no, ni fotografski precizno; ono ne se�e do Austro-Ugarske, ali, na�alost, se�e do NDH. Pogrje�ka ovu zajednicu trenuta�no �ivih hrvatskih gra�ana podsje�a na Antu Paveli�a, a ne na Ivana Broza i Tomu Mareti�a; to je �injenica. Pred njom zatvarati o�i, nasilno konstruirati tradiciju s osamdesetogodi�njim prekidom, to zna�i jednostavno - taktizirati, skrivati prave motive.
Motivi promjena u Hrvatskom pravopisu jesu izvan-jezi�ni. Radi se o kontroli, o jeziku kao prostoru mo�i. Babi�, Mogu� i Brozovi� �ele kontrolirati identitet i misli 4,600,000 osoba koje trenuta�no hrvatski �itaju i pi�u (osobito onih osoba koje �e tek po�eti u�iti hrvatsku pisanu komunikaciju; stariji su "iskvareni"). Babi�, Mogu� i Brozovi� odlu�ili su identitet i misli 4,600,000 ljudi - nas i na�e djece - silom u�initi "hrvatskijima." Oni se bore za mo�.
Intervencije u pravopisu postavljaju pred javnost (i pred vlast, koja odobrava �kolske priru�nike) isti izazov kao i prosvjedi podr�ke Mirku Norcu. Razina je benignija, ali poruka je ista: mi �elimo provoditi svoju volju. Mi �elimo odre�ivati identitet svih. Ako nam se ne suprotstavite - bit �e po na�em, kao �to je bilo i dosad; ako se suprotstavite - niste dovoljno dobri Hrvati. Damned if you do, damned if you don't.
Na javnosti je da odgovori, da slijepoj ulici udara i hu�kanja, anakronom pla�enju Novim Sadom i Vukom Karad�i�em, suprotstavi jednostavne prosvjetiteljske vrline: razum, logiku, jasno�u, znanje, hrabrost.
*****
Pro�itajte, pa onda sudite
Ulomci teksta objavljena u Jutarnjem listu (27. sije�nja 2001)
Stjepan Babi�
(...) Na po�etku valja napomenuti da u Hrvatskom pravopisu nema izrazito novih pojava, i da ih nismo spomenuli u predgovoru, mo�da uzbu�enja ne bi bilo ili ne bi bila tako nagla. Naime, samo smo uklonili neke dvostrukosti.
Prva je ne�u i ne �u. Kad smo uz ne�u, koja nam je kao jedino normativno uvedena novosadskim pravopisom, uveli i ne �u, u�inili smo to zato �to se u onim vremenima nije moglo presje�i pa re�i: sad opet treba samo ne �u. Dopustili smo neko vrijeme oboje, a sada uklonili ne�u da vratimo hrvatsku normu kako bi i danas bilo da nije bilo novosadskoga pravopisa.
Druga je promjena �to smo uklonili dvostrukosti u pisanju imenica na -dak, -tak, -dac, -tac, tj. da se pi�e samo dobitci, dohodci, napitci, zadatci. U�inili smo to zato �to je tako razlikovnije i bli�e izgovoru. Svakomu �e biti jasno da je bolje mladci, mlatci, nego za oboje pisati mlaci, ali se ne �e sjetiti da je tako i u rije�i do�eci i po�eci, �to je neutralizacija mno�ine imenica do�ek i do�etak, po�ek i po�etak. Napisano do�eci, do�etci, po�eci, po�etci, odmah je jasno o �emu je rije�. U govoru razlikovnosti poma�e naglasak, ali se u pismu naglasak obi�no ne pi�e, odnosno kad bismo razliku htjeli ozna�iti naglaskom, morali bismo se potruditi kako da ju obilje�imo naglaskom, a to je mnogo te�e.
Potrudili smo se da pravilo bude lako, jednostavno i zapamtljivo, da se �ak za pojedinosti i ne mora gledati u pravopis. Evo ga: kad se glasovi d i t u oblicima rije�i na -tak, -dak, -tac, -dac i -tka na�u ispred c, tada se u otac, sudac i svetac gube, u ostalima ostaju.
(...) Svima nam mora biti razumljivo nastojanje da hrvatski knji�evni jezik sa�uva �to vi�e svojih osobina, a ako su donedavno bile rashrva�ivane, da im dade ono mjesto koje bi imale da toga rashrva�ivanja nije bilo, a to zna�i i da vrati one svoje jekavske likove koji pripadaju njegovoj naravi i nekada�njoj njegovoj praksi, a i dana�njem govoru. Da i to bude prihvatljivije, sro�ili smo takva pravila, koja �e biti �to jednostavnija i �to obuhvatnija, a opet �ak i zapamtljiva. (...)
 *****
Pravopis ne propisuje
Ulomci teksta objavljena u Jutarnjem listu (27. sije�nja 2001)
Josip Sili�
(...) Odmah na po�etku moram re�i da su sve norme kompetentne (metodolo�ki re�eno) isklju�ivo unutar vlastitoga podru�ja: da su pravopisne norme kompetentne unutar pravopisa, pravogovorne unutar pravogovora, gramati�ke unutar gramatike, leksi�ke unutar leksika (rje�nika) i stilisti�ke unutar (i "individualne" i "kolektivne") stilistike. U skladu s time: ni jedna od njih kada sudi o podru�ju na koje se odnosi ne smije prije�i granice svojih kompetencija. Drugim rije�ima: ne smije se "mije�ati u unutarnje stvari" drugih normi. (...)
(...) Kako to izgleda kad je rije� o pravopisnim normama? (...)
(...) Redom: Kao pravopisni se problem navodi genitiv mno�ine imenica tipa kolijevka: kolijevaka, koljevaka i kolijevki. (Trebalo bi navesti i oblik kolijevka jer je u tome pade�u i on legitiman.) Pritom se preporu�uje uporaba oblika s "nepostojanim a", dakle kolijevaka (pa onda, vjerojatno, i koljevaka). Prvo: Ho�e li nam u skladu s time biti prirodni oblici s "nepostojanim a" norama, molaba, toraba, boraba, bomaba i sl? Drugo: Na pravopisnim normama nije da sude o tome koji �e se od spomenutih oblika rabiti, nego o tome jesu li i jedan i drugi i tre�i (pa onda i �etvrti) pisani kako valja. A jesu.
Ho�e li se izrazi u jutro, u ve�er, u jesen (itd.) pisati sastavljeno ili rastavljeno, to ne ovisi o pravopisu, nego o gramatici i leksiku. Gramatika i leksik "donose odluke" o tome da �e se (kad je rije� o prilogu) u jutro pisati ujutro, u ve�er - uve�er, pa onda i u jesen - ujesen (rije� je o istim gramati�ko-leksi�kim zakonitostima). U tome �e im se slu�aju morati pridru�iti i nave�er i najesen. Gramati�ko-leksi�ke su zakonitosti logi�ne, pa ih treba primjenjivati svugdje gdje "arbitriraju". �to je pritom na pravopisu? - Na njemu je da ka�e da se pi�u onako kako su to odlu�ile gramatika i leksik. Na njemu je dakle da ih slijedi, a ne da im prethodi. Njegove norme ovdje (i u svim sli�nim slu�ajevima) moraju do�i post factum, a ne ante factum. Nije na gramatici i leksiku da "slu�a" pravopis, nego na pravopisu da "slu�a" gramatiku i leksik. Stavljanje pravopisa ispred gramatike i leksika zaustavlja razvoj i gramatike i leksika.
Sli�no tomu: Na pravopisu je isklju�ivo da se i cvje�arna i cvje�arnica pi�u sa je i sa �, a ne da ka�e ni "ne cvje�arna, nego cvje�arnica" ni "bolje cvje�arnica nego cvje�arna". Na pravopisu nije da rije�i cvje�arna i cvje�arnica suprotstavi, nego da neovisno jedne o drugoj ka�e kako se pi�e jedna i kako druga. (...)
 *****
Dubravko �kiljan, lingvist
Vlast i pravopis
Tekst preuzet iz Jutarnjeg lista, 9. velja�e 2001.
Orlanda Obad
�to mislite o posljednjem izdanju Hrvatskog pravopisa Babi�a, Finke i Mogu�a koje je ve� izazvalo tolike polemike?
- Knjigu nisam vidio, ali na osnovi onoga �to sam pro�itao u novinama mogu re�i da je taj pravopis u prvim izdanjima inzistirao na uvo�enju �to vi�e mogu�ih razlika izme�u hrvatskog i srpskog pravopisa. U sada�njoj fazi, kad to vi�e nije toliko bitno, intencija je da se prona�e period povijesti u kojem bi se najlak�e simboli�ki mogla pokazati "hrvatska nezavisna dr�avnost". Tra�enje sli�nosti izme�u suvremenog i korijenskog pravopisa poziva se na jedan kratak segment pravopisne tradicije koji za neke predstavlja razdoblje idealnog stanja dr�ave.
Misle li tako i oni koji o tome donose odluku?
- Smatram da bi politika trebala re�i: mi tu simboli�ku identifikaciju ne�emo. Kao i na nekim drugim podru�jima, kao �to je izgradnja spomenika Domovinskom ratu, politika prepu�ta va�na simboli�ka podru�ja ideologijama koje su mo�da intimno sada�njoj vlasti �ak i strane. Prepu�ta ih zato da bi sebi prona�la potvrdu vlastite dr�avotvornosti i da bi sama mogla re�i: evo, i za desni�are smo dobri.
Iz Ministarstva sti�u poruke da bi kona�nu odluku o pravopisu trebalo prepustiti struci.
- To je floskula. U Hrvatskoj su, �to se ti�e pravopisa, suprotstavljene dvije struje koje obje, svaka na svoj na�in, predstavljaju vrhunce struke. Struka je rekla svoje, podijelila se i jasno je da konsenzusa ne�e biti. Teoretski bi se dogovor unutar znanstvene zajednice mogao posti�i, ali za to nema dovoljno komunikacije. Zadnjih deset godina na velika su vrata uvedeni razli�iti oblici pravovjernosti i krivovjernosti, �to je znanstvenu zajednicu pocijepalo na tisu�e djeli�a koji me�usobno vi�e ne mogu razgovarati. (.)
*****
Buduchnoszt prafopisza: Pogled u unatraxni unapried
Neven Jovanovi�
P rojekt Obnove hrvatske pismenosti uvo�enjem pogrje�ke i ne �u nipo�to ne zavr�ava. On je zami�ljen u nekoliko "petogodi�njih planova" kako bi se svojeglave hrvatske individue postupno privele natrag "kontinuitetu svih desetlje�a hrvatske knjige" (prema izjavi D. Brozovi�a da je nekima "va�niji komoditet vlastite navike u �etiri desetlje�a od Novoga Sada nego kontinuitet svih desetlje�a hrvatske knjige do 1960"). Kona�an je cilj, zna se, primorati nas da pi�emo kako su pisali hrvatski velikani proteklih stolje�a. Kako �e to izgledati?
Pervo tjemo se prik�u�iti sv�tloj tradicii verlo domi��atih devetnaestosto�etnih r�e�a (1860-1870), nagla�avajutji ona zagreba�ke filolo�ke �kole (sve �to u Hervatskoj ne�to vr�di ionako se dogagja u Zagrebu). Tad tje se �e�ne o�i Hervata 21. sto�etja po�eti priu�avati onim mo�da zapostav�enim, ali l�pim i �ubkim pov�stnim graphemima. I ne tje vi�e biti pet�a�a oko � i �, a kao rukom odne�ena nestat tje zloglastna i zlotjudna sklonost commoditetu perilikom peravopisa�a. U szlyedechoj petolyetci Hervatszki pravopisz podsyetit che nas kako da pisemo u stylu Titusa Brezovachkoga (1757-1805). Nepriszpodobive prednoszti ove pravopiszne refforme (inache udessene prema poyednosztavlyenoy magyarszkoj graffii) biti che sto ne chemo trebati znakove s kvachiczama kad tipkamo na kompyuteru ili mobytellu, a y lakse chemo chitati nadpisze kadgod pogyemo u soping u Magyarszku. Chim favladamo ouu iednoftaunu uiefctinu, u sliedechoj petoglietci nouo (uaglda petnaefto) izdagnie Haruacchoga prauopifa pouchit che naf da sfe nauchieno barzo & temegliito zaborauimo, chacho bifmo naftauili tradiciu pisagnia choim ie Marcho Marulich fplichianin (1450-1524) flofio chnigu sfoiu o sfetoi Iuditi (1521). To ie sad pach talianscha grafia, malo ktome archaichna, ali odafno fmo fe zafietofali da za odrzhauanie kontinuiteta haruacchoga nichachfe zartfe ne che nam biti teske. Em fmo Haruati
*****
Za one koji o toj temi �ele pro�itati jo� 6 stranica: Pravopis u diskrepanciji !
|
