04.03.2007.
Tko su "Slavoserbi" Ante Star�evi�a
Ante Star�evi� ("Stari" ili "Otac Domovine" - kako su ga od milja zvali hrvatski protuvukovci) je logi�ki zaklju�ivao, da hrvatska dr�avna samostalnost proizlazi iz
njezina povijesnog, a kasnije iz naravnog ili prirodnog prava. Svoje je politi�ke, Vuku Karad�i�u odane protivnike prozvao "Slavoserbi". Taj je izraz svim protivnicima star�evi�anstva dobrodo�ao i tuma�ili su ga u etni�kom smislu - protusrpskim, �to bi se danas moglo nazvati rasisti�kim. Sasvim zlonamjerno i pogrje�no tuma�enje.
Star�evi� opisuje svoje "Slavoserbe" ovako: "Oni su su�anjska pasmina, skot gnjusni i od ikojega drugoga. Uzmimo u �ovjeku tri stupnja savr�enstva: stupanj �ivotinje, stupanj razbora, i stupanj uma, du�evnost. Slavoserbi nisu potpuno dostignuli ni najni�i stupanj, a iz njega nemogu se dignuti. Oni neimaju svest; ovi neznadu kao ljudi �itat; njih se nikakav nauk neprima; oni nemogu biti bolji ni gorji nego-li su; oni su, izuzev okretnosti i prepredenosti koje daje ve�banje, svi u svemu posve jednaki; oni o sebi, bili siti, bili gladni, nemogu mu�at ni lajat, mirovat ni skakat, nego se u svemu vladaju kako im njihovi pastiri odre�uju.
Njihovi zvonari budu na� spis pod tu�im imenom der�at i �itat marljivie nego itko drugi, i jer nemaju razuma, oni �e ga svojim pastirom dostavljat i od njih naputke pitat, a zabraniti �e ga kerdu, ter svi slo�no budu mu�at o njemu, i radit da on nedojde u veliku javnost, i da propadne. Nesmidu bo spis hvaliti, jedno jer im je proti naravi i te�nji, onda jer bi svoje kerdo izgubili. Nesmidu spis ni kuditi, jer svatko, ikoliko razuman i po�ten, zna i der�i da je najbolje ono na �to oni najve�ma vi�u. Dakle i ku�enjem bi sebi na�kodili..." (Horvat, Josip: "Ante Star�evi�". Zagreb 1990, str. 313f.).
Misaona sr� Star�evi�eve kovanice "Slavoserbi" (od latinskih rije�i "sclavus" Slaven i "servus" rob, su�anj, sluga) ozna�uje, kako se vidi iz citiranoga teksta, karakterne crte ljudi koji nemaju hrabrosti ni za slobodnu misao ni za slobodnu akciju. Takve kukavice se nalaze me�u svim narodima, pa i me�u Hrvatima, na �alost. To bi danas bile dodvorice u eti�kom i jugoslaveni u politi�kom smislu, kojih ima na pretek i me�u nama u �vicarskoj.
Premda su neki srbijanski i srpski znanstvenici poput Jovana Skerli�a i Vase Bogdanova shvatili i pismeno obrazlagali da izraz "Slavoserbi" nije etni�ke naravi, Star�evi� je po logici jugoslavenske protute�e postao hrvatski pandan (pendant) velikosrbinu Vuku Karad�i�u, ali s neusporedivo gorim posljedicama. Dok je Vuk Karad�i� zastupao pansrbizam, Star�evi� je samo bio dosljedan hrvatski nacionalist, koji je dodu�e Vuku uzvra�ao na isti na�in, ali je za razliku od Vuka bio demokrat, nadahnut i odu�evljen Francuskom revolucijom (1789.).
Pojedini znanstvenici, vjerojatno s dobrom potporom srpskih propagandista, zaklju�uju da je Star�evi� tuma�io da izraz "serb" etimolo�ki potje�e od "svrabe�" (Srbe svrbi) ili "servus" (slavensko roblje). Kako bilo, �injenica je da su Star�evi�a najvi�e i naj�e��e ocrnjivali hrvatski vukovci poput Franje Ivekovi�a i jugohrvati zadojeni bratstvom i jedinstvom. Zbog sli�nosti u pona�anju s dana�njim hrvatskim neofitima spomenimo da je jedna od Ivekovi�evih kleveta glasila: Star�evi� je "ro�enu majku do svoje devete godine stoje�ki sisao"!
Star�evi� je bio do�ivotni oporbenjak. Oporbenja�tvo ga je dovelo do siroma�tva i zatvora. Bio je tvrd, nepokoljebiv, bodljikav, nesavitljiv i zbog toga mnogima stran, neshvatljiv i neprihvatljiv. Dobar dio Hrvata je stvorio o njemu svoju sliku na temelju negativnih i lo�ih komentara. Sa Star�evi�evim zapisima, govorima i njegovim dr�anjem o�ito se malo ljudi susrelo. Inspirirao je Mato�a i Krle�u, dvije hrvatske knji�evne suprotnosti, i nije uspio posti�i ni dio Radi�eve popularnosti. Za jedne je "Otac Domovine", dok se drugi distanciraju od svega �to pripada star�evi�anskoj ba�tini.
Stjepan Radi� je u lipnju 1922. godine odr�ao govor na �estinskom groblju iz kojega ovdje prenosimo samo nekoliko misli: "Hrvatski narode! Na svetom smo mjestu koje je kao pravi hram. Svaki je ovaj humak kao mali �rtvenik, a veliki ovaj grob, oko kojega smo se danas okupili kao ljudi i kao Hrvati, veliki je �rtvenik one besmrtne i veli�anstvene ideje koja daje sadr�aj i pravu vrijednost na�emu hrvatstvu. To je ideja Prava, koje je ja�e od svake sile, ideja narodnoga samoodre�enja protiv svake tiranije [...]
Veliki, nepopustljivi sine malene kr�ne Like. Kad si ti udarao temelje stranci narodnog samoodre�enja, rugali su ti se vlastodr�ci da je sve tvoje prista�e mogu�e u jednom ko�u ponijeti preko zagreba�kog Sljemena. A gle: danas smo svi mi Hrvati prava�i, tj. prista�e �ovje�anske politike mira i reda [...] Tvoja je velika i besmrtna zasluga da smo mi Hrvati danas, iznutra, du�evno slo�ni i u toj unutra�njoj slozi jaki i nepobjedivi."
Kako se vidi, u ovom je govoru Stipica Radi� na�ao sretnu vezu izme�u Star�evi�eva na�ela hrvatskoga dr�avnog prava i modernog na�ela narodnog samoodre�enja, koje �e Hrvatima uspjeti ostvariti tek sedamdesetak godina kasnije. Upravo je to ono �to nas jako povezuje s na�im povijesnim velikanima poput Star�evi�a i Radi�a. Kad bi se znanost u Hrvatskoj vi�e bavila Star�evi�em, kad bi se Star�evi�eva djela vi�e popularizirala, kad bi mu hrvatska sredstva javnog priop�avanja davala ono mjesto koje mu povijesno pripada, ne bi bilo Hrvata koji be se distancirali od Star�evi�eva u�enja.
Tihomir Nui�
|
|
