ARHIVA

31.03.2007.

Sjaj i bijeda OUN-a

Osim filozofije �ivljenja i postupnog prilago�avanja promjenama u prirodi, razvoj �ovje�anstva tekao je izvanredno sporo. No od po�etka civilizacije razvija se i gospodarstvo, a od tada su po�eli i ratovi. Najstarija sa�uvana gra�evina na svijetu, obrambena je utvrda grada Jerihona u Palestini. Stara je oko 10.000 godina. Ra�una se da je tada na Zemlji �ivjelo oko 5 do 20 milijuna ljudi. Premda od tada ne�to ubrzan, spori demografski rast odvijao se sve do prije nekih �etiri stotine godina, kada nas je na Zemlji �ivjelo oko 400 do 500 milijuna. Od tada po�inje sve ve�e ubrzanje gospodarskog i demografskog, pa do suvremenog znanstvenog i tehnolo�kog rasta. Sve to prate i ratovi, tako da se povijest �ovje�anstva naj�e��e prikazuje kao povijest ratovanja.

Religijski zapisi, ali i brojni mudraci i filozofi, u pro�losti su svijet poimali kao globalitet, a ljudsku vrstu kao cjelovitu posebnost. Oni su, svaki na svoj na�in propovijedali mir, ali je mudrih uvijek bilo premalo, dok je ve�ina slu�ila svojim demonima (pohlepa za vla��u, sebi�nost, bogatstvo), pa svjetski mir nije nikada ostvaren. Na Srednjem se istoku stolje�ima prepri�ava kazivanje, u kojemu se tvrdi, da na Zemlji uvijek ima samo oko l0% mudrih ljudi, ali da su ve�ina od njih toliko skromni i nenametljivi, da rijetko kada dolaze na vlast, da bi tako utjecali na pona�anje ostalih. Ni malo ohrabruju�e!

Godine 1900. bilo nas je milijardu i 650 milijuna. Tehnolo�ki i gospodarstveni razvoj u nekim su zemljama dostigli vrlo visoku razinu - ali i razvoj naoru�anja. Uskoro je po�eo I. svjetski rat. Bio je stra�an. Tada su i mnogi dr�avnici po�eli shva�ati da bi se ne�to takvo u budu�nosti moralo poku�ati sprije�iti. Osnovana je Liga naroda. No ve� nakon prve spremnosti na novi rat, ona se raspala, a raspala se jer ljudi nisu ni poku�ali shvatiti da su ratovi samo posljedice, te da u prvom redu treba tra�iti i uklanjati uzroke. Tako je samo dvadeset godina nakon prvog, do�lo i do II. svjetskog rata. Taj je bio neusporedivo stra�niji i razorniji.

Dr�avnici su kona�no ipak po�eli shva�ati da je potrebno stvoriti jednu takvu me�unarodnu organizaciju, koja �e problem zahvatiti mnogo temeljitije i �ire. Stvorena je Organizacija ujedinjenih naroda (OUN). Zami�ljena je kao koordinator cjelokupnog �ivota na Zemlji - od mirotvorstva, prava �ovjeka i naroda, do kulture, znanosti, tehnologije i gospodarskog i demografskog razvoja. Ustanovljen je i �itav niz posebnih agencija za sve spomenute djelatnosti, ali i �ire.

Za osiguranje mira u svijetu utemeljeno je Vije�e sigurnosti (VS), s velikim ovla�tenjima na sprje�avanju i obustavljanju ratnih sukoba. Ovako zami�ljena ideja globalno organiziranog su�ivljenja, bila je u dugoj povijesti �ovje�ansta ne�to zaista najbolje. To je �ovje�anstvu ulijevalo nadu, ne samo da pre�ivi, nego i u bolju i sretniju budu�nost. Na�alost, Lucifer ne spava. Svako dobro ima i svoju negaciju: ljubav - mr�nju, iskrenost - la� i podlost, a nada - bezna�e. Nije dovoljno samo odlu�iti i zapisati. Treba nad tim iskreno bdjeti, jer - demoni su u nama, ali nas i okru�uju.

Ideja OUN-a, onako kako je zapisana i usvojena, jest veli�anstvena, ali je sebi�no��u mo�nika, pohlepom vlastodr�aca i nerazumnom birokratizacijom u svojim najva�nijim segmentima uskoro pretvorena u svoju suprotnost. Razli�ite agencije ipak uspijevaju u�initi mnogo dobra, barem u granicama svojih ovlasti i sredstvi-ma koja im se dodjeljuju. Me�utim, VS kao najmo�nija institucija unutar OUN-a, sa svojim ogromnim ovla�tenjima, zapravo je izgubilo mnoge veze s temeljnim idejama zapisanim u Povelji OUN.

Osim povremenog �aljenja, nad nevoljama koje se doga�aju drugima, obi�no i ne razmi�ljamo. Tako i ne znamo puno o brojnim proma�ajima, dvoli�nosti i krajnjem nemoralu akcija VS. To po�injemo shva�ati tek ako nas nesretni doga�aji dovedu pod okrilje �avolski dvoli�nog "an�ela �uvara", koji se zove Vije�e sigurnosti. Iz razloga �to se krvavi raspad Jugoslavije doga�ao u Evropi i to uz veliku medijsku pa�nju pred o�ima cijelog svijeta, ba� �emo na tom ne�ovje�nom primjeru najjasnije shvatiti svu nemoralnost ostvarivanja plemenitih i duboko �ovje�nih temeljnih ideja OUN.

Na ranije burne doga�aje na Kosovu, ni VS, niti �ira OUN, nisu reagirali. Prema birokratski sro�enim pravilima, to je bila unutarnja stvar Jugoslavije. Ve� iz toga stava zra�i krajnji nemoral, cinizam koji se u praksi svodi na: "Ne smije se napadati dr�ava na dr�avu, ali vlast u pojedinoj dr�avi smije na svome teritoriju zlostavljati i ubijati svoje gra�ane onoliko, koliko to smatra potrebnim.". Nakon neuspje�nih pregovora izme�u predstavni�tava jugoslavenskih republika, �etiri republike provode referendum i progla�avaju neovisnost. Na kratki, ali znakoviti, neuspjeli napad jugo-vojske na Sloveniju, VS nije reagiralo. Jasan i brutalan napad na Hrvatsku i rat u toj dr�avi, koju su UN u me�uvremenu priznali svojom �lanicom, VS je ponekad bilo "zabrinuto". Umjesto da poduzmu odlu�ne mjere, oni "slu�aj" predaju Evropskoj ekonomskoj (?!) zajednici - kao da se radi o nekakvom gospodarskom problemu, dok se NATO, najmo�nija sila koju je svijet ikada poznavao, sterilno igra svojih skupih vojnih igara i nepotrebno zaga�uje okoli�.

No Vukovar je morao biti granica tolerancije zla, koja se nipo�to nije smjela prekora�iti. Nije to bila nekakva pobuna "golorukog naroda" - unutarnji problem, nego agresija strane sile, napad elitnog beogradskog gardijskog korpusa, najmo�nije vojne jedinice jugo-vojske. Izravan napad jedne dr�ave na drugu, a VS, kao i �itava tzv. Svjetska zajednica, samo povremeno izra�ava "�aljenje". S ogromnom i maksimalno naoru�anom vojnom silom, agresori, pomognuti razularenim bandama koje su se pobunile protiv vlastite dr�ave, napadali su �a�icu slabo naoru�anih branitelja. Nakon tri mjeseca neravnopravne borbe, Vukovar je pao, a ranjenici vukovarske bolnice divlja�ki su pobijeni. Svoju raspame�enost i krajnji stupanj goropadnih pavijana, osvaja�ke su horde jasno pokazale ve� spomenutom pjesmom: "... bit �e mesa klat �emo Hrvate". I poklali su. �itav je svijet to gledao na svojim TV ekranima. Bili su tu i pretstavnici tzv. Svjetske zajednice. Gledali su to i svi �lanovi VS i - "bilo im je �ao", a - agresija je nastavljena.

Ovakvo kakvo jest, u Vukovaru je VS izgubilo svaku vjerodostojnost, pa i sam razlog postojanja. Krivicu za �rtve Vukovara, a posebno za pokolj zarobljenika, isklju�ivo snosi VS. Da su samo jednom ozbiljnom prijetnjom, pa - u slu�aju potrebe - i s nekoliko dobro usmjerenih raketa jasno pokazali napada�ima da je prijetnja ozbiljna, daljnjeg rata u Hrvatskoj, a posebno onog narednog u BiH, uop�e ne bi ni bilo. Ne bi bilo preko 200 tisu�a poginulih, ogromnog broja ranjenih, preko dva milijuna izbjeglih i protjeranih, kao niti preko 100 milijardi dolara materijalnih �teta. Manje bi bilo �rtava i me�u agresorima, a cijena takvog vojnog pritiska bila bi zapravo simboli�na. Ovako, ukupni tro�kovi samo Njema�ke za BiH, iznose oko 18 milijardi maraka, dok sveukupni tro�kovi (od humanitarnih do vojnih), iznose preko 100 milijardi dolara!

Politika koja je usmjeravala sve te "mirovne" akcije, krajnje je nemoralna i to toliko da je moramo smatrati neospornim sudionikom u zlo�inu. Za razliku od, na primjer, spektakularne akcije u Iraku (ne govorimo o moralu, ljudskim pravima i sl.), gdje su snage UN (to su bile barem formalno) ne samo protjerale Ira�ane iz Kuvajta, nego su ih i dalje gonili, u Hrvatskoj i BiH glumili su "neutralnost". Tako je bilo i u jadnoj Kampu�iji. �ak je i glavni neposredni "mirovnjak" bio isti onaj bezdu�ni birokrat Akashi.

�to re�i o godinama dugoj agoniji opkoljenog Sarajeva? Dok su razulareni pijani napada�i topovima ubijali nevinu djecu po ulicama i skrovi�tima, iznad njih su letjeli najsuvremeniji, fantasti�no dobro naoru�ani zrakoplovi "mirovnjaka". Oni su samo "promatrali" i slali izvje�taje! Tada vladaju�i bezdu�ni politi�arski gadovi uporno su glumili objektivnost, stalno pozivaju�i na pregovore, dok su �rtvi zabranili nabavku oru�ja i time im zapravo onemogu�ili obranu. U svojoj krajnjoj dvoli�nosti dozvolili su humanitarnu pomo� - tako da jadnici ne pogibaju gladni!?

�to kona�no re�i o Srebrenici i drugim opkoljenim enklavama, koje su i slu�beno bile progla�ene za�ti�enim zonama? Sve da nije bilo nikakve druge krivice Vije�a sigurnosti, zlo�in u Srebrenici bi nedvojbeno bio dovoljan da se i Vije�u sigurnosti, odnosno onda�njem glavnom tajniku, ali i mnogima iz �avolske "infrastrukture" oko VS, najo�trije sudi na me�unarodnom sudu u Hagu.

U slu�aju Vukovara, jo� bi se nekako i moglo govoriti o operativnoj nespremnosti. No Srebrenica je bila za�ti�ena zona, trajno nadzirana sa zemlje i iz zraka. Borbeni su zrakoplovi stalno kru�ili iznad grada i uzalud tro�ili gorivo. Samo su �ekali nare�enje, koje, na �alost, nikada nije do�lo. Operativna spremnost bila je maksimalna, pa ipak se dozvolilo da divlja�ke horde u�u u slabo branjeni grad i da nakon toga, u samo �etiri dana pobiju preko sedam tisu�a zarobljenihnevinih ljudi. Za�to? Zato �to glavni tajnik Bhutros Bhutros Ghali i oni koji su stajali iza njega, zbog svojih samo njima znanih interesa, nisu htjeli izdati zapovijed.

Sve se znade, sve je zapisano i snimljeno, pa nije potreban nikakav neizvjesni dokazni postupak. U svim zakonodavstvima svijeta nesprije�avanje zlo�ina je zlo�in, ka�njivo djelo. Posebno je ka�njivo ako, na primjer, naoru�ani policajci mirno promatraju kako naoru�ane bande na cesti ubijaju mirne gra�ane - a ni�ta ne poduzimaju. Krivica VS �ak je i ve�a od pavijanskom euforijom opijenih stvarnih srpskih izvr�itelja. Za gospodina Ghalija nema olakotnih okolnosti. On je bio trijezan, pa ipak je dozvolio orgijanje pobje�njelog �opora. Ako netko svjesno pusti u ov�ji tor �opor gladnih vukova, tko je kriv za pokolj?

I sud u Hagu, osnovan od strane VS, koji je trebao donijeti barem malo pravde, obi�na je politikantska farsa. Generalu Bla�ki�u nije dokazana ni jedna neposredna krivica, a po zapovijednoj je odgovornosti sramotno osu�en na 45 godina zatvora. Ni�i �asnik HVO Ante Furund�ija iz Viteza, osu�en je na 10 godina, ne zato �to je je ne�to u�inio, nego zato �to nije sprije�io silovanje. S druge strane, Biljana Plav�i�, koja je bila jedan od za�etnika sveukupnog zla u Bosni, osu�ena je isto tako na 10 godina!? Ka�u: "priznala je dio krivice"! Bla�lki� nije imao �to priznati.

Me�utim, oni koji po svojoj zapovijednoj odgovornosti nisu sprije�ili ubijanje civila u Sarajevu, ni pokolj u Srebrenici, niti sva ona razaranja, ubijanja i silovanja, nisu pozvani �ak ni na formalno saslu�anje. Njih se slu�beno smatra ispravnim, nevinim, pa �ak i moralnim ljudima!?

Ipak treba naglasiti da je gospodin Bhutros izv�ni, ali nije i izvorni idejni krivac. Bili su to prije svega predsjednici Francuske i premijer Engleske, ali i ameri�ka "nezainteresiranost". Kada je mo�na, ali dvoli�na Amerika kona�no odlu�ila pokazati podmuklim i nesposobnim diplomacijama Engleske i Francuske "tko je glavni", nametnula se u rje�avanju okon�anja tragedije. U ime VS (koje nipo�to nije samostalno), brzo je okon�ala rat, ali s vrlo, vrlo nemoralnim i nepravednim posljedicama, koje bi i s gledi�ta me�unarodnog prava morale biti potpuno neprihvatljive, pa �ak i ka�njive u odnosu na krivce.

U trenutku kada su dobro organizirane udru�ene snage obrane po�ele veliku ofanzivu i kada je ve� bilo jasno da su u stanju u vremenu od samo desetak dana protjerati pobunjenike, branitelji su pod vrlo ozbiljnom prijetnjom NATO snaga bili prisiljeni zaustaviti napredovanje. �ak su morali i vratiti neke dijelove oslobo�enih teritorija. Sramotno za svjetski moral! Istina je da pravo i pravda nisu isto, ali ipak treba osigurati barem onaj minimum pravde.

Argumentima sile kona�no je prestao rat, ali nije nastupio pravi mir. Branitelji su bili prisiljeni - a prisilili su ih Amerikanci - da s napada�ima potpi�u ne�to monostruozno, a to se zove Daytonski sporazum. Tim "sporazumom" ni�ta nije rije�eno. Osim �to se vi�e nije ratovalo, sve je ostalo postalo gore nego �to je bilo prije. U stvarnosti to je bila bezuvjetna kapitulacija branitelja! Bila je to velika Luciferova pobjeda, koja mu je otvorila �iroke mogu�nosti. OUN je organizacijski toliko destruirala jednu svoju �lanicu (BiH), da u svijetu nikada nije postojala nestabilnije ustrojena dr�ava. Prije rata u BiH je bilo oko 33% gra�ana srpske narodnosti. Me�utim, bez obzira na sve javne izjave da se ne�e dozvoliti nagra�ivanje agresije, niti pobjedu nacionalisti�kih ludovanja, pobunjeni bosanski Srbi, koji su bili pred neminovnim porazom, nagra�eni su s 49% teritorija, kao i to, da unutar dr�ave BiH imaju svoju, ekstremno autonomnu "Republiku srpsku"! To je besranmna ameri�ka nagrada terorizmu! Prema ovom nemoralu, Sodoma i Gomora bili su prava nevina�ca. U druge pojedninosti nema potrebe ulaziti. Povelja OUN-a duboko je zakopana i zaklju�ana s mno�tvom razli�itih klju�eva. Ho�emo li je znati prona�i i osloboditi?

�to se ustvari dogodilo s divnim, �ovje�nim idejama osniva�a OUN-a? Dogodilo se ono �to i s drugim velikim idejama, uklju�uju�i tu i religijske, kao �to su ideja me�usobne ljubavi, tolerancije i solidarnosti svih ljudi. Opet smo potisnuli vlastiti razum i svoju inteligenciju podvrgli strastima zasnovanim na egoizmu, pohlepi za vla��u, gramzljivosti - obilno se slu�e�i izmi�ljenim opasnostima od drugih. U kratkim trenucima spoznaje poslije II. svjetskog rata, razumno su progla�ena jednaka prava za sve ljude i sve narode, kao i koordinirani svjetski napredak u svim vidovima ljudske djelatnosti. Me�utim, premda su ratne strahote bile pro�le, demoni ratnog straha jo� su bili prisutni u svijesti i pobjednika i pobije�enih. Ve� u samom nastojanju predvi�anja budu�ih neprijatelja, na amigdalu, tog brzopletog iracionalnog stra�ara u na�em mozgu, to je djelovalo kao realnost, pa je instinktivno rastao i pani�ni strah i spremnost na obranu. Ako tog straha nije bilo dovoljno, pragmati�ari su ga poticali i slijedom automatizama na�ih ugra�enih programa, zami�ljeni neprijatelji ve� su dobivali stvarne obrise.

Ravnopravnost naroda (zapravo dr�ava) jest "zagarantirana", ali ve� i sama �injenica, da veliki me�u pobjednicima u tada tek minulom ratu ne bi mogli biti nadre�eni drugima, upozoravala ih je na opasnost. Da bi se sprije�io ovaj vid opasnosti od ravnopravnosti, u pragmati�nom organiziranju VS glavne su pobjednice u ratu prekr�ile odredbu o ravnopravnosti i sebe postavile iznad ostalih. Tako su najmo�niji me�u pobjednicima postali stalnim �lanovima VS - �to je su�tinski suprotno temeljnoj ideji o ravnopravnosti dr�ava, a nagla�eno glavnim krivcem za mnoge budu�e nevolje bilo je to, da je stalnim �lanovima dato pravo veta na bilo koju odluku VS - i to svakom pojedina�no. Time je luciferski krug zla bio zatvoren na poseban na�in, a upravo primjer krvavog raspada Jugoslavije to kristalno jasno pokazuje. Naime, bez obzira na ve�inu, ako se znalo da �e neki od stalnih �lanova ulo�iti veto, razumne se odluke nisu ni donosile.

Od II. svj. rata pro�lo je preko pola stolje�a. U me�uvremenu su biv�i neprijatelji postali saveznicima, a biv�i saveznici neprijateljima, koji su u suludim "hladnoratovskim" nadmetanjima skoro uni�tili cio svijet. I to je pro�lo. Pravo veta i dalje je na snazi. Tako je, na primjer Francuska, �tite�i nekakve svoje imaginarne interese, svojim "neotu�ivim" pravom veta, kao i sa svojim "simpatizerom", glavnim tajnikom VS, u�inkovito sprije�avala da snage NATO svojim udarima iz zraka probiju ubila�ki obru� oko Sarajeva, ili da napadnu divlje horde oko Srebrenice i tako sprije�e pokolj nevinih ljudi. Normalnom je �ovjeku te�ko i zamisliti, da ne�to takvo mo�e postojati u samim vrhovima Svjetske zajednice. No, svojim demonima sami omogu�ujemo djelovanje, zapravo im se prepu�tamo da nama upravljaju.

Pouka nije shva�ena. Vra�je kolo koje je jo� ranije zapo�elo na Kosovu, tamo se i vratilo. Me�utim, da bi spasila opstanak NATO pakta, koji je nakon raspada SSSRa izgibio svaki smisao postojanja, Amerika je smirivanje na Kosovu proglasila svojim "nacionalnim interesom". Vje�to je izmanipulorala VS i stupila u akciju. �ak se iz duboke pohrane izvukao i ugro�ene obradovao moralni stav, po kojemu vlade dr�ava vi�e nemaju pravo na agresiju protiv vlastitih gra�ana. Na Kosovu je u�injeno �to je u�injeno i te�ko je predvidjeti kona�ni ishod.

Me�utim, ugro�eni su se uzalud radovali. Ono �to Srbija nije smjela �initi na Kosovu, to je pravo ostavljeno, na primjer, Rusiji. Rat protiv �e�ena ipak i dalje ostaje "unutarnjom stvari" dr�ave Rusije, u �to se prema ranijim birokratskim standardima ni VS, niti druge dr�ave nemaju pravo mije�ati.

Ako bismo �eljeli na�initi nekakvu analogiju, tada ne�emo puno pogrije�iti ako djelovanje ovakve institucije stalnih �lanova VS u mnogim slu�ajevima usporedimo sa sindikatom mafija�kih banda. Ovi potonji su na neki na�in �ak i moralniji. Nije u pitanju samo moral, na primjer, konkretnog generalnog tajnika. Ne valja sustav koji omogu�uje dolazak, ali i opstanak takvih ljudi na polo�aju. Te�ko je re�i za�to je Amerika sprije�ila ponovni izbor gospodina Bhutrosa na polo�aj generalnog tajnika, ali je zabrinjavaju�e da tom nemoralnom birokratu, ne samo da nisu uputili nikakav, �ak ni blagi moralni prigovor, nego je on izabran za tajnika frankofonske zajednice, uz izri�itu tvrdnju predsjednika Shiracka, da je gospodin Ghali: "vrlo moralna osoba". Simptomati�no i opasno! Francuzi su Shiracka opet izabrali za Predsjednika! Jadno!

U�li smo u tre�e tisu�lje�e. No, to je samo simbolika. Mnogo je va�nije, zapravo presudno, sada�nje stanje i tendencije razvoja �ovje�anstva. Rezultati znanstvenog, tehnolo�kog i gospodarskog razvoja, prema�uju ma�tu. Molekularna biologija �ini u zdravstvu ono, �to bismo prije samo jednog desetlje�a smatrali znanstvenom fantastikom. Tehnolo�ki smo ve� potpuno spremni za izgradnju baze na Mjesecu, kao i za slanje ljudi na Mars. To smo ve� mogli ostvariti, ali ka�u da nema novaca. Samo novac utro�en na sve ono oko BiH, bio bi i vi�e nego dovoljan za neki sli�an pothvat. Imamo i tehnolo�ka rje�enja za po�etak postupnog mijenjanja klime na Veneri, kako bi u daljoj budu�nosti bila pogodna za �ivot. Ali i na Zemlji gladuje milijardu ljudi, dok svijet baca novac na sanacije pokera�ki suludog svjetskog monetarnog sustava, na vojsku i vrlo skupe, ali i birokratski neu�inkovite mirovne akcije.

Pokriveni smo gustom mre�om satelita, kako onih sa znanstvenim zadacima, tako sve vi�e i komunikacijskih. Zemljina kugla stalno je pod paskom njihovih osjetljivih i raznonamijenskih senzora, pa imamo stalni pregled svega va�nijeg �to se tu doga�a - od vremenskih promjena, preko stanja �uma i njihova uni�tavanja, do razli�itih zaga�enja mora, kopna i atmosfere. Nikada nismo znali vi�e, niti smo mogli imati cjelovitiju sliku, ali odluke o poduzimanju mjera moramo sami donositi. Tu sve zapinje, a samo se ne�e rije�iti. Na Zemlji jest stvoren �udesan prirodni automatizam samoodr�anja, ali je �ovjek probio mogu�nosti tih automatizama, pa sam mora sanirati posljedice.

Svijest o ve� do sada dostignutom globalitetu, posebno je nagla�ena raznovrsno��u telekomunikacijskih mogu�nosti dana�njice. Dokumenti i pisma trenutno se dostavljaju telefaksom na stol primatelja. Internetom mo�emo odmah dobiti na uvid najrazli�itije podatke, a mo�emo i �itati, ili �ak kopirati knjige i dokumente, koji se istovremeno nalaze u najudaljenijim dijelovima svijeta. Trenutno uspostavljamo telefonsku vezu s bilo kojim krajem svijeta, a bez�i�nom telefonijom mo�emo razgovarati sa sugovornikom negdje daleko u pustinji ili pra�umi - samo ako znademo jezik.

Ljudski stvarala�ki genij vrlo uspje�no rje�ava i najslo�enije komunikacijske probleme, dok nam jedino odbijanje kori�tenja razumom sprije�ava da rije�imo ono najjednostavnije i najlogi�nije, pa �ak i najjeftinije, a to je da uvo�enjem laganog i logi�nog me�unarodnog jezika uspje�no prebrodimo jezi�ku barijeru. Zar nije du�nost upravo OUN-a, da jedostavni i logi�ni vje�ta�ki globalni jezik u�ini jedinim jezikom svoje organizacije? Na �alost, demoni pohlepe za vla��u, uporno nas prisiljavaju da nelogi�no prihvatimo jedno izrazito neracionalno i skupo, a �to je najva�nije, u praksi potpuno nerje�ivo kao generalno rje�enje - engleski jezik. Mo�e li tu UNESCO barem poku�ati ne�to u�initi, ili i za to postoje oni, koji u praksi mogu ulo�iti veto? Neka svim gra�anima svijeta drugi jezik bude "esperanto". Zovimo ga tako zbog simboli�nog zna�enja naziva - "nada" - bez obzira koji vje�ta�ki jezik stru�njaci budu odabrali. Ima li ikakva nevladina organizacija, odnosno financijska ustanova da to podupre sponzoriranjem. Novac koji je nepotrebno potro�en, na primjer, u Bosni, bio bi i vi�e nego dovoljan da se postigne vidan uspjeh, �ak i na globalnoj razini.

Neusporedivo su te�i drugi zadaci, za koje se tako�er o�ekuje da u njihovu rje�avanju sudjeluju razli�ite agencije OUN-a. Sve su to globani problemi - od spa�avanja �ivota na Zemlji, pa makar i samo jednostavnim ekolo�kim poduhvatima, do prehrane i ograni�enja demografskog rasta. Najlak�e i najjeftinije rje�iv problem, uklanjanje jezi�ke barijere uvo�enjem laganog, globalnog, vje�ta�kog jezika, zbog totalne blokade razuma, bahati mo�nici ne �ele dozvoliti niti po�eti rje�avati.

Sve od kraja 1997. godine priprema se dugo o�ekivana reorganizacija OUN-a, ali ono �to se znade o onomu �to �e se nastojati promijeniti - ne ulijeva mnogo optimizma. Po svemu sude�i, reorganizacija �e se svesti na uobi�ajenu "�minku": smanjenje tro�kova i administrativno sre�ivanje. U VS �e najve�i zahvat biti u broju stalnih �lanova, kao da se ta institucija ina�e pokazala djelotvornom! U tijeku su "diplomatska" poga�anja oko toga, koje �e dr�ave dobiti taj povla�teni polo�aj, ali se uop�e ne postavlja pitanje koja je zapravo njihova stvarna funkcija, niti se poku�avaju propisati nekakvi uvjeti o tomu, koje su okolnosti, u kojima neka dr�ava uop�e mo�e ulo�iti veto na neki zaklju�ak VS. Ne zna se da li se uop�e nastoji postaviti nekakve propozicije za pravo na taj povla�teni polo�aj. Je li to vojna snaga, bogatstvo, mnogoljudnost, zastupni�tvo kontinenata, regija, ili ne�to drugo? O ukidanju prava veta nitko i ne razmi�lja, pa �ak ni o tomu da se to pravo o�tro suzi; i to samo na vrlo ograni�en broj unaprijed propisanih okolnosti.

Francuska ni u onom prvom izboru za stalnog �lana, nije imala nikakvih stvarnih osnova. Nije bila �ak ni pobjednica, jer je vrlo �lampavo izgubila rat s Njema�kom. No dato joj je to pravo, jer su Amerika i Engleska ve� odredile budu�eg neprijatelja, pa im je trebao jedan siguran glas u VS. No, dosada�nji �e �lanovi sigurno i dalje ostati, a ostali onako, kako se dogovore u "sindikatu". Ako se OUN u me�uvremenu ne urazumi, te�ko onima kod kojih u budu�nosti bude sukoba.

Na planu budu�ih stalnih �lanova VS kao da se ipak naziru nove tendencije. Naime, bez obzira na sve �iru globalizaciju, u svijetu je sve zapa�enija i svojevrsna regionalizacija. Stvaraju se i nove osovine mo�i. Tako je kao otpor protuzakonite okupacije Iraka, nastala ranije nezamisliva osovina: Pariz, Berlin, Moskva, Peking.

Stoga se �elimo nadati da �e budu�e stalne �lanove VS pretstavljati regije, koje su ne samo gospodarske, nego i kulturno civilizacijske cjeline, kakve su prijerice: Evropa, Sjeverna Amerika, Japan sa �irom regijom, dio Azije i td. Bilo bi ih, mo�da, devet, ili deset, a to bi bilo mnogo racionalnije, pravednije i u�inkovitije, nego �to bi to ikada moglo biti ako bi to bile pojedine dr�ave, bez obzira koliko te dr�ave bile gospodarski, vojno i populacijski sna�ne.

Ima nas preko �est milijardi i taj broj neumoljivo raste. Velike brojeve ljudski mozak nije u stanju jasno zamisliti. Tako milijarda ne izgleda nekakav fantasti�no veliki broj. Me�utim, broje�i neprekidno: jedan, dva tri..., �ovjek bi u cijelom �ivotu te�ko mogao nabrojati do milijarde. Tehnolo�ki razvoj nam je omogu�io da uskoro na�e gospodarstvo prije�e na sustav postindustrijskog, a ka�u: i postkapitalisti�kog dru�tva. Ne zna se konkretno kakav bi to bio sustav, ali se najavljuje 70 do 80-postotno smanjenje potrebe radne snage! Sama EZ, bogata je i razvijena zajednica, pa ipak uo�i prijelaza na postindustrijsko dru�tvo ima oko 20 milijuna neuposlenih. �to s novim vi�kom radne snage? �to s onom milijardom gladnih? Kako se OUN priprema rije�iti te probleme? Mo�emo li vjerovati da �e se kapitalizam tr�i�nog gospodarstva i slobodnog tr�i�ta, koji je ustrojen po mjeri bogatih i mo�nih, stvarno odre�i svoga zlatnog bo�anstva? A ako ho�e, uz koju cijenu? Milenijski summit UN je svojom deklaracijom puno obe�ao. Pored ostalog da �e do 2015. godine ukloniti bijedu onih milijardu ljudi koji danas gladuju. Mo�da! No oni su "zaboravili" da �e tada na Zemlji �ivjeti preko milijjardu �itelja vi�e nego danas. Tko �e njih prehraniti?

Pored stalnih problema oko VS i onih aktualnih oko njegove reorganizacije i uskla�ivanja s idejama Povelje, pred OUN se postavljaju i mnogo ve�i zadaci, zadaci tra�enja i usmjeravanja puta u budu�nost i to na naj�irem planu. Svijet srlja u propast upravo zahvaljuju�i svome nekontroliranom napretku. Sjajna civilizacija drevnih Inka, vjerojatno je propala iz istih razloga. Gradove i velike hramove gradili su na plodnoj zemlji. Ostatak je plodne zemlje iscrpljen obradom. Posjekli su �ume, pa nije bilo drva ni za najosnovnije potrebe. Nisu ih pobijedili neprijatelji, nego su sami sebe onemogu�ili - pa su morali odseliti u druga podru�ja. No civilizaciju vi�e nisu mogli obnoviti. Mi se nemamo kamo seliti. U to se vrijeme �ovjek u mnogo ve�oj mjeri morao prilago�avati okoli�u, ali ni tada nije smio graditi "Kule do neba".

Inke nisu bili u stanju uni�titi okoli�, pa se poslije njihova odlaska ponovno obnovio, a �ume su obrasle njihove hramove i gradove. Mi okoli� uni�tavamo. Definitivno.

Zahvaljuju�i ogromnom napretku znanosti i tehnologije, dana�nji �ovjek u tolikoj mjeri sebi podvrgava prirodu, onemogu�uju�i joj da sama uspostavi ravnote�u kada se ona poremeti. Time su i posljedice potpuno druk�ije, ali ih mi moramo i mo�emo predvidjeti i sami rje�avati. Posljedice nekih na�ih aktivnosti mogu biti i izvrsne, ali posljedice posljedica mogu biti katastrofalne.

Uzmimo samo zdravstvo, koje je u ogromnoj mjeri smanjilo mortalitet i pove�alo kvalitetu �ivljenja. To je zaista najhumanije djelo �ovjekova genija. No to je i poremetilo prirodno uspostavljenu ravnote�u izme�u ra�anja i umiranja. Kao posljedica tog poreme�aja do�lo je do demografske eksplozije, jer prirodnim automatizmom nije osigurano spontano smanjenje broja ra�anja. To moramo mi rije�iti, jer mi smo i prouzro�ili poreme�aj ravnote�e. To je ogroman i neodgodiv zadatak, koji OUN mora po�eti rje�avati. Geneti�ari nam najavljuju relativno brzu mogu�nost produljenja �ivota do oko 120 godina. Divno! No to potpuno mijenja starosnu strukturu stanovni�tva. A posljedice? Istovremeno �e �ivjeti �etiri, pa �ak i pet generacija! Jesmo li se u stanju na to pripremiti i gospodarstveno? Ali i socijalno? Ho�e li ti stari i vitalni ljudi svi morati u nekakve stara�ke domove?

Mnogi su od spomenutih problema, i duboko, i kompleksno emotivni, zasnovani na brojnim uro�enim instinktima. Stoga se i oni politi�ari, koji su ina�e svjesni, na primjer, demografskih problema, ne usu�uju odrje�ito upustiti u njihovo rje�avanje. Stoga, umjesto da jasno ka�u da je upravo demografsko stanje temeljni uzrok najve�em broju globalnih nevolja, oni o tomu ra�e �ute. Moramo se nau�iti birati druk�ije i moralno prihvatljive politi�are.

Da nas je danas, na primjer: tri, umjesto �est milijardi - grubo procijenjeno - trebalo bi nam svega upola manje. Manje hrane i svih potro�nih dobara, manje herbicida i vje�ta�kih gnojiva, manje energije i zaga�ivanja okoli�a, manje gradova i prometnica, koje pre�esto gradimo na obradivom zemlji�tu. Uz dana�nju znanost i tehnologiju, zar nas to ne upu�uje na razmi�ljanje o ranije opisanoj zemlji Sofiji?

Upu�ivanje u tom smjeru zapravo ni�ta posebno i ne ko�ta. Potrebne su razumne odluke i odgovaraju�i odgoj, kao i stvaranje odgovaraju�e dru�tvene klime. Da bi nas OUN uop�e mogla voditi pravim putem u budu�nost i njoj je potrebna temeljita duhovna i moralna obnova. Time ne mislim na religiju, nego na uzdizanje �ovje�nosti i etike na najvi�u razinu vrijednosti. Kao �to je veliki Buda propovijedao da je razum prete�a svih stvari, tako bi nas razum morao voditi na putu u budu�nost.

Na �alost i one krhke nade da �emo ipak nekako razumnije krenuti u budu�nost, sada ozbiljno dovodi u pitanje ameri�ka politi�ka elita.

Bez obzira na sve ono �to je ranije �inila, Amerika je sve do raspada SSSR-a za gotovo cio svijet na neki na�in bila perjanicom slobode. Ona je bila i gospodarska i tehnolo�ka i vojna velesila, ali je njezina najve�a snaga bilo upravo u tom simbolu slobode. Od tada je sjaj te perjanice sve vi�e slabio, da bi grubom Bushovom marginalizacijom VS samovoljnim napadom na Irak bio sveden na ne�to vidljivo samo sebi�nim podlo�nicima.

Za sve ono �to sam do sad rekao, nadali smo se da ne mo�e biti gore. Me�utim, u pam�enju naroda je ostala istina da uvijek mo�e biti gore, pa nam je preostala jedino molitva: "Ne daj Bo�e gore" - ali nam ta molitva nije bila iskrena.

Svojim ratom protiv Iraka, a bez suglasnosti VS, gospodin Bush je de facto ukinuo taj jedini mirovni organ OUN i postavio Ameriku za svjetskog arbitra mira, a VS �e formalno ostati samo kao promjenljiva kazali�na kulisa za neke ameri�ke poteze.

Me�utim, Pax americana i uvo�enje demokracije u Iraku, SAD se totalno zaglibila i ira�ki kaos za koji je sama kriva, i iz kojega je te�ko sagledati izlaz. Ali to je ipak ve�im dijelom regionalni problem.

Svojim bahatim odbijanjem da potpi�e Ugovor iz Kyota, Bush nas "u ime prosperiteta ameri�kog gospodarstva" gura u globalnu prirodnu katastraofu. Priroda mu je gotovo simboli�no odgovorila sna�nim uraganima, od kojih je samo uragan Katrin nanijeo �tetu od oko 250 milijardi dolara.

Te�ko je re�i kako �e na to reagirati menad�eri ameri�kog gospodarstva, a da li �e ameri�ki bira�i na narednim izborima ponovno izabrati nekog bezli�nog slugu ameri�kog gospodarstva.

Filip �orluki�