Vijesti

ARHIVA

25.09.2007.

MITSKE PEDESETE U ZADRU (3) Bila je hrabrost �ivjeti u Zadru

Mnogi su do�li ili su poslani u opustjeli Zadar pomo�i njegovu revitalizaciju da bi tu zada�u pretvorili u nesebi�nu ljubav. No, obnovu usporava nestanak autohtonog stanovni�tva te nerije�en me�unarodni status grada, a grad pro�ivljava tragi�nu devastaciju, ravnu netom okon�anom bombardiranju: "ra��i��avanjem" ru�evina uni�tava se stari Zadar

pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton

Prva javna institucija koja je za�ivjela u Zadru jo� prije negoli je zavr�io rat bilo je Hrvatsko narodno kazali�te. Sve�ano je inaugurirano 27. travnja 1945. Ansambl je formiran dijelom od �lanova amaterskih partizanskih dru�ina, a dijelom od skupine profesionalnih kazali�taraca iz Zagreba. Za intendanta je postavljen ugledni hrvatski kazali�tarac dr. Marko Fotez. Nepo�udan u Zagrebu neposredno nakon uspostave komunisti�ke vlasti, poslan je s nekolicinom isto takvih glumaca u Zadar. Ve� do jeseni u Kazali�tu se okupio pjeva�ki zbor na �elu s maestrom �imom De�paljem, ocem Pavla, Maje i Valtera De�palja.

Obnova do obnove
Kako je uskoro o�ivljen rad dru�tva Zorani� i Gradska filharmonija, u Kazali�tu se mogla osnovati i glazbena sekcija sa stalnim operetnim repertoarom. U me�uvremenu je u Grad stigao agilni dr. Vjekoslav Ma�trovi�, a 1948. i maestro Nikola Jerolimov. Dr. Ma�trovi� ro�en je u Ninu, a maestro Jerolimov u Preku. Za vrijeme rata bio je ravnatelj Osje�ke opere. Oba su se odmah, me�u ostalim, anga�irala u radu dru�tva Zorani�. Za razvitak znanosti, pak, od osobita je zna�enja bio dolazak akademika Mate Sui�a 1946. godine. Ro�en u Postirama na Bra�u 1915. godine, prof. Sui� bio je za vrijeme rata (do pada Italije) veleposlanik Nezavisne Dr�ave Hrvatske pri Svetoj Stolici u Rimu. Bez njegove kreativnosti, poduzetnosti, svestranoga i efikasnog anga�mana, ne mo�e se zamisliti poslijeratni razvoj arheologije u Zadru i okolici, obnova Arheolo�koga muzeja, osnutak Zavoda za povijesne znanosti i Filozofskog fakulteta.
Dug je popis svih onih koji su do�li ili su poslani u opustjeli Zadar pomo�i njegovu revitalizaciju, a koji su tu radnu zada�u pretvorili u nesebi�nu ljubav i ugradili je u obnovu zadarskoga gra�anskog identiteta. Me�u njima svakako se treba sjetiti arhitekta Josipa Budaka i pjesnika Slavka Mikol�evi�a. Uzgred, zanimljivo je napomenuti kako u Zadru jo� nitko nije sustavno ispitivao zna�enje stvarala�koga gra�anskog potencijala u obnovi Grada. Bar onoliko koliko je ispitan razvoj radni�koga, komunisti�koga i partizanskog pokreta.

Novi val devastacije
- Pedesetih godina do�i �ivjeti u Zadar uistinu je bila hrabrost i moram istaknuti da su u nj dolazili samo entuzijasti - sje�ao se 50 godina poslije prof. Ivo Petricioli.
No, obnovu Zadra nije usporavalo samo to �to je ostao bez autohtonog stanovni�tva ve� i to �to nije imao �ist me�unarodni pravni status, a time i jasnu neposrednu budu�nost. To�no je da je ZAVNOH odlu�io da se ima pripojiti Republici Hrvatskoj i da su ga partizani zaposjeli 31. listopada 1944. (18 dana poslije stigli su i brodovi Britanske ratne mornarice), ali je trebalo �ekati da to bude potvr�eno na Pari�koj mirovnoj konferenciji, 10. velja�e 1947. �ak i nakon toga, sve do Tr��anske krize 1952. podgrijavala se sumnja u njegovu dr�avnu pripadnost.
U sjeni okupljanja kriti�ne mase gra�anske kulturne i civilizacijske svijesti, Zadar je pro�ivljavao novu, tragi�nu etapu devastacije, ravne netom okon�anom bombardiranju. U prvom broju zagreba�koga �asopisa Arhitektura za 1947. godinu objavljen je regulatorni plan Zadra, izra�en na osnovama studije za obnovu i rekonstrukciju. Autori su bili arhitekti Milovan Kova�evi�, Zdenko Stri�i� i Bo�idar Ra�ica.

Nepotrebna "ra��i��avanja"
O zna�enju toga dokumenta Dra�en Arbutina pisao je 2002. godine, me�u ostalim, sljede�e: I upravo taj plan postaje osnovom za velike akcije "ra��i��avanja" koje su provo�ene u Zadru. Tada se ustvari miniranjem i drobljenjem kamena sa izgorenih ku�a uni�tava svaki trag Zadra prije Drugog svjetskog rata, tada je, a ne u stra�nim bombardiranjima uni�ten najve�i dio ku�a, koje su, istina je, imale izgorena krovi�ta i me�ukatne konstrukcije, ali su njihovi kameni zidovi stajali uspravni i netaknuti, jer po�ar njima u ve�oj mjeri nije mogao na�koditi. Plan koji je poku�ao sistematizirati i usmjeriti obnovu zloupotrijebljen je za potporu i ozakonjenje procesa njegove razgradnje. O tome je 1999. govorio i prof. Petricioli: Nakon Drugoga svjetskog rata Zadar je (...) bio potpuno poru�en, a prema urbanisti�kom planu zagreba�kih arhitekata trebali su ostati samo spomenici, zgrada Suda, zgrada gdje je danas smje�ten Dr�avni arhiv i Znanstvena biblioteka, a cijeli varo� trebao je biti sru�en. Jazine je trebalo nasipati sve do perivoja podno bedema. �ak su se u to vrijeme ru�ile i solidno gra�ene austrijske ku�e (...)
Konzervator Miljenko Domijan, pak, pisao je 2004. kako je u prezama�nom �i��enju ru�evina, �ak i onih gra�evina i cijelih �etvrti koje su se mogle bez ve�ih napora obnoviti, Grad dobrano promijenio svoju povijesnu sliku.

*****
�itajte sutra na portalu:

MITSKE PEDESETE U ZADRU (4)
Grad su spasili nebeski za�titnici

Na po�etak


ARHIVA 25.09.2007. MITSKE PEDESETE U ZADRU (3) Bila je hrabrost �ivjeti u Zadru Mnogi su do�li ili su poslani u opustjeli Zadar pomo�i njegovu revitalizaciju da bi tu zada�u pretvorili u nesebi�nu ljubav. No, obnovu usporava nestanak autohtonog stanovni�tva te nerije�en me�unarodni status grada, a grad pro�ivljava tragi�nu devastaciju, ravnu netom okon�anom bombardiranju: "ra��i��avanjem" ru�evina uni�tava se stari Zadar pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton Prva javna institucija koja je za�ivjela u Zadru jo� prije negoli je zavr�io rat bilo je Hrvatsko narodno kazali�te. Sve�ano je inaugurirano 27. travnja 1945. Ansambl je formiran dijelom od �lanova amaterskih partizanskih dru�ina, a dijelom od skupine profesionalnih kazali�taraca iz Zagreba. Za intendanta je postavljen ugledni hrvatski kazali�tarac dr. Marko Fotez. Nepo�udan u Zagrebu neposredno nakon uspostave komunisti�ke vlasti, poslan je s nekolicinom isto takvih glumaca u Zadar. Ve� do jeseni u Kazali�tu se okupio pjeva�ki zbor na �elu s maestrom �imom De�paljem, ocem Pavla, Maje i Valtera De�palja. Obnova do obnove Kako je uskoro o�ivljen rad dru�tva Zorani� i Gradska filharmonija, u Kazali�tu se mogla osnovati i glazbena sekcija sa stalnim operetnim repertoarom. U me�uvremenu je u Grad stigao agilni dr. Vjekoslav Ma�trovi�, a 1948. i maestro Nikola Jerolimov. Dr. Ma�trovi� ro�en je u Ninu, a maestro Jerolimov u Preku. Za vrijeme rata bio je ravnatelj Osje�ke opere. Oba su se odmah, me�u ostalim, anga�irala u radu dru�tva Zorani�. Za razvitak znanosti, pak, od osobita je zna�enja bio dolazak akademika Mate Sui�a 1946. godine. Ro�en u Postirama na Bra�u 1915. godine, prof. Sui� bio je za vrijeme rata (do pada Italije) veleposlanik Nezavisne Dr�ave Hrvatske pri Svetoj Stolici u Rimu. Bez njegove kreativnosti, poduzetnosti, svestranoga i efikasnog anga�mana, ne mo�e se zamisliti poslijeratni razvoj arheologije u Zadru i okolici, obnova Arheolo�koga muzeja, osnutak Zavoda za povijesne znanosti i Filozofskog fakulteta. Dug je popis svih onih koji su do�li ili su poslani u opustjeli Zadar pomo�i njegovu revitalizaciju, a koji su tu radnu zada�u pretvorili u nesebi�nu ljubav i ugradili je u obnovu zadarskoga gra�anskog identiteta. Me�u njima svakako se treba sjetiti arhitekta Josipa Budaka i pjesnika Slavka Mikol�evi�a. Uzgred, zanimljivo je napomenuti kako u Zadru jo� nitko nije sustavno ispitivao zna�enje stvarala�koga gra�anskog potencijala u obnovi Grada. Bar onoliko koliko je ispitan razvoj radni�koga, komunisti�koga i partizanskog pokreta. Novi val devastacije - Pedesetih godina do�i �ivjeti u Zadar uistinu je bila hrabrost i moram istaknuti da su u nj dolazili samo entuzijasti - sje�ao se 50 godina poslije prof. Ivo Petricioli. No, obnovu Zadra nije usporavalo samo to �to je ostao bez autohtonog stanovni�tva ve� i to �to nije imao �ist me�unarodni pravni status, a time i jasnu neposrednu budu�nost. To�no je da je ZAVNOH odlu�io da se ima pripojiti Republici Hrvatskoj i da su ga partizani zaposjeli 31. listopada 1944. (18 dana poslije stigli su i brodovi Britanske ratne mornarice), ali je trebalo �ekati da to bude potvr�eno na Pari�koj mirovnoj konferenciji, 10. velja�e 1947. �ak i nakon toga, sve do Tr��anske krize 1952. podgrijavala se sumnja u njegovu dr�avnu pripadnost. U sjeni okupljanja kriti�ne mase gra�anske kulturne i civilizacijske svijesti, Zadar je pro�ivljavao novu, tragi�nu etapu devastacije, ravne netom okon�anom bombardiranju. U prvom broju zagreba�koga �asopisa Arhitektura za 1947. godinu objavljen je regulatorni plan Zadra, izra�en na osnovama studije za obnovu i rekonstrukciju. Autori su bili arhitekti Milovan Kova�evi�, Zdenko Stri�i� i Bo�idar Ra�ica. Nepotrebna "ra��i��avanja" O zna�enju toga dokumenta Dra�en Arbutina pisao je 2002. godine, me�u ostalim, sljede�e: I upravo taj plan postaje osnovom za velike akcije "ra��i��avanja" koje su provo�ene u Zadru. Tada se ustvari miniranjem i drobljenjem kamena sa izgorenih ku�a uni�tava svaki trag Zadra prije Drugog svjetskog rata, tada je, a ne u stra�nim bombardiranjima uni�ten najve�i dio ku�a, koje su, istina je, imale izgorena krovi�ta i me�ukatne konstrukcije, ali su njihovi kameni zidovi stajali uspravni i netaknuti, jer po�ar njima u ve�oj mjeri nije mogao na�koditi. Plan koji je poku�ao sistematizirati i usmjeriti obnovu zloupotrijebljen je za potporu i ozakonjenje procesa njegove razgradnje. O tome je 1999. govorio i prof. Petricioli: Nakon Drugoga svjetskog rata Zadar je (...) bio potpuno poru�en, a prema urbanisti�kom planu zagreba�kih arhitekata trebali su ostati samo spomenici, zgrada Suda, zgrada gdje je danas smje�ten Dr�avni arhiv i Znanstvena biblioteka, a cijeli varo� trebao je biti sru�en. Jazine je trebalo nasipati sve do perivoja podno bedema. �ak su se u to vrijeme ru�ile i solidno gra�ene austrijske ku�e (...) Konzervator Miljenko Domijan, pak, pisao je 2004. kako je u prezama�nom �i��enju ru�evina, �ak i onih gra�evina i cijelih �etvrti koje su se mogle bez ve�ih napora obnoviti, Grad dobrano promijenio svoju povijesnu sliku. ***** �itajte sutra na portalu: MITSKE PEDESETE U ZADRU (4) Grad su spasili nebeski za�titnici Na po�etak


Povratak na po�etnu stranicu


	Optimizirano za Internet Explorer	\| home \| doga�aji \| chat \| linkovi \| tvrtke \| sport \| putovanja \| turizam \| (c) 2000 - 2008 http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.