26.09.2007.
MITSKE
PEDESETE U ZADRU (4)
Grad su spasili nebeski za�titnici
Dok se 1949. zapaljeni grad jo� dimio, dolazi Miroslav
Krle�a upoznati se s izlo�cima za izlo�bu zadarskih crkvenih relikvijara
u Zagrebu. Ugledni pisac i stari grad potajno su se voljeli jo� od 1917.
kad je "Narodni list" prorekao da je mladi Krle�a veliki talent
i budu�i veliki pjesnik. Zahvaljuju�i njemu, samostan, tada hrpa ru�evina,
postaje poznat po "Zlatu i srebru Zadra". Zadar je uskrsnuo
iz mrtvih - iz letargije su ga trgnuli njegovi nebeski za�titnici i
sjaj njihovih pozla�enih mo�nika!
pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton
Zadar su, metafori�no i doslovce, iz poslijeratne letargije
trgnuli nitko drugi doli njegovi nebeski za�titnici i sjaj njihovih
pozla�enih mo�nika.
Dok se 1949. jo� zapaljeni grad dimio kao stara slupana furuna, doputovao
je Miroslav Krle�a upoznati se s izborom eksponata za izlo�bu zadarskih
crkvenih relikvijara u Zagrebu i vidjeti kako dr. Branko Bauer izra�uje
replike.
Ugledni pisac i stari grad potajno su se voljeli od davne 1917. kada
je Narodni list prorekao da je mladi Krle�a veliki talent i budu�i sna�ni
na� pjesnik. Trideset i dvije godine poslije do�ekali su ga i pratili,
a tko bi drugi nego prof. Mate Sui� i Grgo O�tri�.
Bi�erin u samostanu
Bio je to prvi Krle�in susret sa sankturijem samostana sv. Marije, koji
�e uskoro, zahvaljuju�i upravo njemu, postati poznat kao Zlato i srebro
Zadra. Samostan je tada, dakako, bio samo hrpa ru�evina, a sakralne
umjetnine, tek spa�ene iz ratnog skrovi�ta, nalazile su se, zajedno
sa �asnim sestrama, u Zmajevi�evu sjemeni�tu.
Tim susretom za�eta je ideja o stvaranju onoga �to �e poslije postati
poznato kao Stalna izlo�ba crkvene umjetnosti u Zadru. Meditiraju�i,
pak, u kasne no�ne sate na terasi hotela Zagreb o sudbini Zadra kroz
povijest, Krle�a je, sje�ao se kasnije dr. Bauer, glasno ma�tao o Filozofskom
fakultetu na toj prekrasnoj obali. Osniva� bi mo�da mogla biti i sama
Akademija (tada JAZU).
Krle�a je tada, me�u ostalim, posjetio i samostan sv. Frane. -Nakon
razgledavanja bili smo pozvani u samostan "na bi�erin" -pri�ao
je prof. Sui�. -Bilo je skromno, ali vrlo prisno i neusiljeno. Krle�ina
vedrina duha, otvorenost i duhovitost za�as su razbile svaku ogradu
i konvencionalnost. U takvu raspolo�enju Krle�a �e fratrima:
- Eto, mi smo se odrekli Staljina, sada bi na vama bio red da se odreknete
pape.
Na to mu spontano odgovori mladi gvardijan:
- Kad nam papa u�ini ono �to je Staljin u�inio vama, mi �emo ga se odre�i.
Zaslu�ne benediktinke
U prolje�e 1951. Krle�a je sa suprugom Belom ostao u Zadru dvadesetak
dana, nadziru�i izradu kopije �krinje sv. �imuna i pi�u�i predgovor
katalogu izlo�be, otvorene 29. listopada u atriju Akademije. Bio je
to prvi zagreba�ki bljesak zlata i srebra Zadra koje se skrivalo vjekovima
po rupama i jamama pred uznemirenim okom legitimnih provalnika i sada
se ponovno vratilo na sunce iz jama, kamo su ga sakrile zaslu�ne benediktinske
duvne, godine 1941.
Ta je izlo�ba nemjerivo zaslu�na za povratak zadarske samosvijesti i
usmjerenje daljnjega kulturnog razvoja Grada. -Stanje se u Zadru po�elo
kretati nabolje nakon �to je Krle�a 1951. godine u Zagrebu organizirao
izlo�bu Zlato i srebro Zadra, u �ije sam pripreme i postavljanje bio
uklju�en -ocijenio je 2004. godine prof. Ivo Petricioli.
Njezina je priprema, pak, posredno utjecala na zaustavljanje urbanisti�ke
katastrofe Zadra. Krle�ini boravci u Zadru i zamisao Akademije da na
ru�evinama samostana sv. Marije podigne muzej i vlastiti institut, bili
su povodom da se raspi�e natje�aj za o�uvanja povijesnih vrijednosti
Grada. Time je zapravo zadan smrtni udarac akcija�koj i udarni�koj provedbi
regulatornog plana iz 1947. godine.
Regulacijski plan Poluotoka
No takva se zada�a, koliko god parcijalna, nije mogla realizirati bez
analize �ire urbanisti�ke situacije Poluotoka. Anga�irani su akademici
Josip Seissel, Drago Gali� i Andre Mohorovi�i� da pripreme studijski
elaborat, program i urbanisti�ku direktivu kako bi se 1953. raspisao
op�i urbanisti�ki natje�aj za idejnu osnovu rekonstrukcije povijesnog
dijela Zadra. Na �elu ocjenjiva�kog suda stajao je Miroslav Krle�a.
Idu�e godine zadarsko je gradsko poglavarstvo povjerilo prof. Brunu
Mili�u da od tri prvonagra�ena rada sintetizira idejni regulacijski
plan Poluotoka. Plan je zgotovljen za godinu dana, prihva�en u poglavarstvu,
odu�evljeno do�ekan i pozdravljen u hrvatskoj strukovnoj javnosti te
upu�en na promociju u europska kulturna sredi�ta.
Malo se zna da je uz izlo�bu pod nazivom Urbanisti�ka i arhitektonska
rekonstrukcija Zadra u prostorijama Akademije, plan 1957. predstavljen
na kongresu arhitekata u Parizu, a zatim u studijskom centru Trienalla
u Milanu. U okviru UNESCO-ove izlo�be obi�ao je sve ve�e europske gradove.
Tako�er je vi�en na kongresu arhitekata u Moskvi 1958. i na izlo�bi
recentne urbanisti�ke i arhitektonske prakse u Londonu 1959. godine.
Zadar je definitivno objavio, urbi et orbi, da je uskrsnuo iz mrtvih.
*****
�itajte sutra na portalu:
MITSKE PEDESETE U ZADRU (5)
Preobrazba mraka u svjetlo
Na po�etak
