27.09.2007.
MITSKE
PEDESETE U ZADRU (5)
Preobrazba mraka u svjetlo
Po�etkom pedesetih nije se ni slutilo da �e od grupe entuzijasta
u Jazinama, okupljenih oko Bruna Paitonija, nastati lutkarsko kazali�te,
najuspje�niji na� lutkarski teatar. Ni drugi va�an doga�aj nije po�eo
spektakularno: u Varo�u je nenametljivo i tiho Ante Brkan otvorio fotografski
atelijer, koji �e postati okupljali�tem zadarskih umjetnika i intelektualaca.
U njemu �e se, kako je 1979. pisao Jure Ka�telan, prirodnom alkemijom
mrak preobra�avati u svjetlost
pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton
U sjeni velikih uzbu�enja oko izlo�be Zlato i srebro
Zadra 1951. u Zagrebu malo je tko primijetio da je te godine gradsko
poglavarstvao odlu�ilo osnovati Kazali�te lutaka. Tko je tada mogao
slutiti da �e od skupine entuzijasta, okupljenih u Jazinama oko prvoga
ravnatelja Bruna Paitonija (1895.-1980.), s vremenom nastati poeti�ki
i lutkarski najosobeniji i najuspje�niji hrvatski teatar. Nije nebitno
napomenuti da je Bruno Paitoni ro�en u uglednoj zadarskoj gra�anskoj
obitelji.
Drugi doga�aj jednako velikih reperkusija tako�er nije po�eo spektakularno.
U Varo�u je tiho i nenametljivo Ante Brkan otvorio fotografski atelijer.
Taj �e prostor odmah postati okupljali�tem najkreativnijega dijela zadarskih
umjetnika i intelektualaca. U njemu �e se, kako je 1979. pisao Jure
Ka�telan, nekom prirodnom alkemijom mrak preobra�avati u svjetlost.
Zadar "po kazni"
Prof. Antun Travirka, pak, potanko je opisao ozra�je toga kultnog prostora:
U Varo�u, jedinoj nerazru�enoj staroj gradskoj �etvrti, me�u starim
tro�nim vi�ekatnicama, malim zanatskim radnjama i skromnim gostionama,
na prostoru gdje su �ivjeli preostali pre�ivjeli stanovnici nekada�njeg
Zadra, ku�a Brkan bila je skromno, ali istinsko kulturno sastajali�te,
mjesto kulturne ugode, humora i zdrave kozerije. Tu su svra�ali ljudi
od pera, kista ili dlijeta koji su �ivjeli i djelovali u Zadru ili su
u njemu povremeno boravili. Bio je to svojevrsni salon u kojem se formirao
nekakav specifi�ni kulturni krug kojem su istovremeno davali pe�at ljudi
iskusni u svom umije�u, kao i studenti i ambiciozni po�etnici. Bilo
je to jedno od upori�nih mjesta onda�njeg malog, pomalo boemskog Zadra,
grada koji je �ivio jo� uvijek u ru�evinama i gdje su "po kazni"
tada boravili mnogi hrvatski intelektualci.
Ti neprijatelji naroda nosili su sobom definiranu gra�ansku svijest
o zna�enju umjetni�koga stvarala�tva i kriterijima njegova vrednovanja.
Me�u njih je navra�ao i To�o Dabac, koji je na poslovnim putovanjima
Dalmacijom �esto dolazio u Zadar. Svojim iskusnim okom odmah je prepoznao
kreativni potencijal Ante Brkana i njegova mla�eg brata Zvonimira. Nagovorio
ih je da 1953. po�nu izlagati, najprije u Zagrebu, a zatim i u inozemstvu.
Kao da je time unaprijed odlu�io da se najve�e hrvatsko fotografsko
priznanje, koje �e nositi njegovo ime, podijeli 1979. Zvonimiru, a 1982.
Anti Brkanu.
Dramati�ni artizam
Fotografski postupak bra�e Brkan nije, kako se �ini na prvi pogled,
neposredno povezan s praksom legendarne skupine umjetnika EXAT 51 u
Zagrebu. To je samosvojna zadarska pojava, tek duhovno srodna sa zagreba�kim
doga�ajima koji su ozna�ili po�etak mitskih pedesetih u Hrvatskoj, kada
je, u prosincu 1951., skupina EXAT 51 objavila manifest protiv dogmatskog
ograni�enja stvarala�kih sloboda.
Zaboravlja se, me�utim, da taj dokument nije imao sna�nijega odjeka
u javnosti. Tek je izlo�ba u velja�i 1953. izazvala pravu pomutnju.
Uz oporbu �danovizmu, akademizmu, �ak i neciviliziranosti, sugerirala
je ponovnu uspostavu pokidanih veza s europskom avangardom, konstruktivizmom,
funkcionalizmom, ideologijom Bauhausa i apstrakcijom.
Njezinu pojavu, pak, fotografija je do�ekala munjevitom pretvorbom socrealizma
u dramati�ni artizam, nazvan socijalisti�kim esteticizmom. Bio je potpuno
sukladan tada�njem svjetskom trendu salonskoga pikturalizma honkon�kog
tipa.
Fotografski nadrealizam
Za bra�u Brkan zagreba�ka orijentacija nije bila ni�ta novo, a za bilo
kakav vid salonske fotografije nisu imali nikakva afiniteta. Ante Brkan
jo� je 1939. snimao u �istome stilu bauhausovski konstruirane zbilje
(Biser, Razbijena zraka), tako da su elementi geometrijskoga i apstraktnoga
konstruktivisti�koga sloga ostali trajno nazo�ni u njegovu fotografskome
postupku. Tako�er i njegov brat Zvonimir zapo�inje sli�nim konstruktivisti�kim
slogom. Na slici 16 �ibica iz 1949. gradi prostorni ambigvitet koji
se na neobja�njiv na�in pretvara u prostor duhovnih sila.
Njih �e dvojica, uz to, providjeti svoje snimateljske postupke vrlo
sna�nim elementima poetskoga nadrealizma i magi�nog realizma. Bilo bi
preuzetno napre�ac zaklju�iti kako je u pitanju nadrealizam tada�nje
zadarske zbilje, u kojoj su bezobrazno lijeni �takori suvereno vladali
nepreglednim prostorima ru�evina, dok su stanovnici strpljivo �ekali
u redu ulaznice za kazali�nu predstavu ili filharmonijski koncert.
Ipak to nije bio nadrealisti�ki snovid ve� tvrdi neorealizam talijanskih
filmova, Grad u kome je popularni knji�ar Bepica Pulani� prodavao razglednice
s motivima kojih vi�e nije bilo u zbilji.
*****
�itajte sutra na portalu:
MITSKE PEDESETE U ZADRU (6)
Nije se znalo �to sa Zadrom
Na po�etak
