Vijesti

ARHIVA

28.09.2007.

MITSKE PEDESETE U ZADRU (6)

Nije se znalo �to sa Zadrom

Nije se znalo �to raditi sa Zadrom dok se, kao u bajkovitim lijepim pri�ama, 7. rujna 1953. godine nije u Zadru na bijeloj jahti Jadranki pojavio Josip Broz Tito, tu preno�io, pro�etao se me�u ru�evinama i preokrenuo daljnji tijek doga�aja u Gradu. A onda su se svi sjetili da bi se i tu moglo �ivjeti pa se po�elo investirati u stambenu gradnju, ispo�etka za vojsku, a ubrzo i za ostale, sje�a se 2004. prof. Ivo Petricioli

pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton

Kao �to se u bajkovito lijepim pri�ama pojavljuje kraljevi� na bijelu konju, tako se i Josip Broz Tito pojavio u Zadru 7. rujna 1953. na bijeloj jahti Jadranki, preno�io, pro�etao se me�u ru�evinama i preokrenuo daljnji tijek doga�aja u Gradu.
- Dotad se nije znalo �to raditi sa Zadrom. A onda su se sjetili da bi se i tu moglo �ivjeti pa se po�elo investirati u stambenu gradnju, ispo�etka za vojsku, a ubrzo i za ostale -sje�ao se 2004. prof. Ivo Petricioli.

Vojni garnizon
Iza te legende o Titu stoji �injenica da je 1953. Jugoslaviji po�ela stizati sa Zapada velika pomo� u oru�ju i novcu. Zadar je kona�no, tek od 1954., dospio u kompetenciju saveznoga ministarstva za tzv. novooslobo�ene krajeve, �to je zna�ilo dotok posebnih sredstava za obnovu.
Ne zna se koliko je toga oti�lo vojsci, ali se zna da je Zadar postao jednim od najve�ih vojnih garnizona u biv�oj dr�avi. S vremenom se u Grad doselio brojni (do)�asni�ki kadar koji je postao ozbiljna brana obnovi gra�anskog identiteta.
Do tada su novi stanovnici Zadra, a 1953. bilo ih je tek 16 tisu�a, osje�ali potrebu i bili sposobni prirediti izlo�bu zadarske srednjovjekovne umjetnosti. �ak su imali snage tiskati i katalog. Istodobno je pripremljena, a tiskana idu�e godine, publikacija Muzeji i zbirke Zadra koju je uredio prof. Mate Sui�, a 90 posto fotografija snimio Joso �pralja.
U pitanju je iznena�uju�e solidna knjiga na 190 stranica. Tiskana je u bakrotisku, a svaka od 150 vrlo kvalitetnih fotografija objavljena je preko cijele stranice. Sadr�aj obuhva�a, �to �e kasnije dugo godina biti nezamislivo, ne samo izlo�ke dvaju muzeja i Galerije, ve� i triju crkvenih riznica, a lik sv. Kr�evana na naslovnoj stranici nije predstavljen, kako se to poslije radilo, kao Gradski grb, ve� kao Patron Zadra.

Nagrada za "Borik" u Sao Paulu!

Godine 1954. publicirana je i monografija u povodu 10. obljetnice prestanka ratnih operacija u Zadru i njegova priklju�enja hrvatskoj nacionalnoj cjelini. Bogato je ilustrirana. Sadr�i �ak 83 fotografije bra�e Brkan, 45 fotografija Ratka Novaka, ali i devet snimaka To�e Dapca.
Nisu to iz dana�njega kuta gledanja nikakvi spektakularni doga�aji, ali jesu opipljivi dokazi bujanja kreativnog potencijala u onda�njem gradu sablasnih ru�evina i malobrojnih stanovnika. Ako mu je 1951. trebala pomo� Akademije i Miroslava Krle�e da zemlji i svijetu poka�e naslije�e iz kojega crpi stvarala�ku energiju, samo tri godine kasnije mogao je tom istom auditoriju predo�iti neke od rezultata svojih suvremenih pregnu�a.
Malo bi kandidata na dana�njim TV kvizovima znalo da je prvo me�unarodno priznanje nekom autoru u socijalisti�koj Jugoslaviji dospjelo ba� u Zadar.
Arhitekt Zvonimir Po�gaj nagra�en je 1954. na arhitektonskom bijenalu u Sao Paulu za projekt kupali�ta Borik! Svla�ionice podignute prema tome projektu, mogu se vidjeti jo� samo na fotografijama. Poru�ene su bez ikakve milosti 1999. godine. Zagrebu se, pak, Zadar predstavio 1954. i 1956. samostalnim izlo�bama fotografija bra�e Brkan. Zahvaljuju�i silnom stvarala�kom potencijalu dvaju autenti�nih zadarskih umjetnika, uz drugu je izlo�bu bila tiskana i knjiga fotografija koja jo� uvijek nije na pravi na�in valorizirana.
Izlo�ba bra�e Brkan u Zagrebu
Do tada ne�to sli�no nije objavljeno u Zadru, ali ni u Hrvatskoj. Prva je to fotografska publikacija bitno pjesni�koga sadr�aja. Ne zbog toga �to je svaka fotografija popra�ena pjesmom Bore Pavlovi�a (1922.-2001.), ve� zbog toga �to se same fotografije bave potpuno osobnim preokupacijama.
Bra�a Brkan su javno progovorila o onome �to je zanimalo samo njih, o svijetu vlastitih nemira, emocija i razmi�ljanja. Bio je to �isti individualizam usred naj�e��e diktature kolektivisti�ke ideologije.
Ni�ta manje ne iznena�uje i predgovor knjizi �to ga je napisao arhitekt Josip Budak koji, me�u ostalim, govori o dramatskim slutnjama ljepote i subjektivnim impresijama, da bi zaklju�io: Grad Zadar daje ovim umjetni�kim opusom bra�e Brkan ne samo vrijedan doprinos op�oj kulturi, ve� i odra�ava na� dvanaeststoljetni nacionalni vitalitet.
Za razliku od njega, tri godine kasnije neki politi�ki komesar zadarskoga Fotokluba polupismeno je sricao, u predgovoru tre�e izlo�be bra�e Brkan, o tome kako je Na�a Partija po�ela prema lokalnim uslovima, da sprovodi odluku u �ivot, izgradnje na�ega grada na svim dru�tveno-ekonomskim poljima (...) �elimo da javnost ocijeni ovu izlo�bu, a posebno gra�ani Zadra, u �ijoj sredini je izlo�ba prire�ena, a oni su o�evici stvarne slike preporoda grada.

*****
�itajte sutra na portalu:

MITSKE PEDESETE U ZADRU (7)
Gradu tijesno u njemu samome

Na po�etak


ARHIVA 28.09.2007. MITSKE PEDESETE U ZADRU (6) Nije se znalo �to sa Zadrom Nije se znalo �to raditi sa Zadrom dok se, kao u bajkovitim lijepim pri�ama, 7. rujna 1953. godine nije u Zadru na bijeloj jahti Jadranki pojavio Josip Broz Tito, tu preno�io, pro�etao se me�u ru�evinama i preokrenuo daljnji tijek doga�aja u Gradu. A onda su se svi sjetili da bi se i tu moglo �ivjeti pa se po�elo investirati u stambenu gradnju, ispo�etka za vojsku, a ubrzo i za ostale, sje�a se 2004. prof. Ivo Petricioli pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton Kao �to se u bajkovito lijepim pri�ama pojavljuje kraljevi� na bijelu konju, tako se i Josip Broz Tito pojavio u Zadru 7. rujna 1953. na bijeloj jahti Jadranki, preno�io, pro�etao se me�u ru�evinama i preokrenuo daljnji tijek doga�aja u Gradu. - Dotad se nije znalo �to raditi sa Zadrom. A onda su se sjetili da bi se i tu moglo �ivjeti pa se po�elo investirati u stambenu gradnju, ispo�etka za vojsku, a ubrzo i za ostale -sje�ao se 2004. prof. Ivo Petricioli. Vojni garnizon Iza te legende o Titu stoji �injenica da je 1953. Jugoslaviji po�ela stizati sa Zapada velika pomo� u oru�ju i novcu. Zadar je kona�no, tek od 1954., dospio u kompetenciju saveznoga ministarstva za tzv. novooslobo�ene krajeve, �to je zna�ilo dotok posebnih sredstava za obnovu. Ne zna se koliko je toga oti�lo vojsci, ali se zna da je Zadar postao jednim od najve�ih vojnih garnizona u biv�oj dr�avi. S vremenom se u Grad doselio brojni (do)�asni�ki kadar koji je postao ozbiljna brana obnovi gra�anskog identiteta. Do tada su novi stanovnici Zadra, a 1953. bilo ih je tek 16 tisu�a, osje�ali potrebu i bili sposobni prirediti izlo�bu zadarske srednjovjekovne umjetnosti. �ak su imali snage tiskati i katalog. Istodobno je pripremljena, a tiskana idu�e godine, publikacija Muzeji i zbirke Zadra koju je uredio prof. Mate Sui�, a 90 posto fotografija snimio Joso �pralja. U pitanju je iznena�uju�e solidna knjiga na 190 stranica. Tiskana je u bakrotisku, a svaka od 150 vrlo kvalitetnih fotografija objavljena je preko cijele stranice. Sadr�aj obuhva�a, �to �e kasnije dugo godina biti nezamislivo, ne samo izlo�ke dvaju muzeja i Galerije, ve� i triju crkvenih riznica, a lik sv. Kr�evana na naslovnoj stranici nije predstavljen, kako se to poslije radilo, kao Gradski grb, ve� kao Patron Zadra. Nagrada za "Borik" u Sao Paulu! Godine 1954. publicirana je i monografija u povodu 10. obljetnice prestanka ratnih operacija u Zadru i njegova priklju�enja hrvatskoj nacionalnoj cjelini. Bogato je ilustrirana. Sadr�i �ak 83 fotografije bra�e Brkan, 45 fotografija Ratka Novaka, ali i devet snimaka To�e Dapca. Nisu to iz dana�njega kuta gledanja nikakvi spektakularni doga�aji, ali jesu opipljivi dokazi bujanja kreativnog potencijala u onda�njem gradu sablasnih ru�evina i malobrojnih stanovnika. Ako mu je 1951. trebala pomo� Akademije i Miroslava Krle�e da zemlji i svijetu poka�e naslije�e iz kojega crpi stvarala�ku energiju, samo tri godine kasnije mogao je tom istom auditoriju predo�iti neke od rezultata svojih suvremenih pregnu�a. Malo bi kandidata na dana�njim TV kvizovima znalo da je prvo me�unarodno priznanje nekom autoru u socijalisti�koj Jugoslaviji dospjelo ba� u Zadar. Arhitekt Zvonimir Po�gaj nagra�en je 1954. na arhitektonskom bijenalu u Sao Paulu za projekt kupali�ta Borik! Svla�ionice podignute prema tome projektu, mogu se vidjeti jo� samo na fotografijama. Poru�ene su bez ikakve milosti 1999. godine. Zagrebu se, pak, Zadar predstavio 1954. i 1956. samostalnim izlo�bama fotografija bra�e Brkan. Zahvaljuju�i silnom stvarala�kom potencijalu dvaju autenti�nih zadarskih umjetnika, uz drugu je izlo�bu bila tiskana i knjiga fotografija koja jo� uvijek nije na pravi na�in valorizirana. Izlo�ba bra�e Brkan u Zagrebu Do tada ne�to sli�no nije objavljeno u Zadru, ali ni u Hrvatskoj. Prva je to fotografska publikacija bitno pjesni�koga sadr�aja. Ne zbog toga �to je svaka fotografija popra�ena pjesmom Bore Pavlovi�a (1922.-2001.), ve� zbog toga �to se same fotografije bave potpuno osobnim preokupacijama. Bra�a Brkan su javno progovorila o onome �to je zanimalo samo njih, o svijetu vlastitih nemira, emocija i razmi�ljanja. Bio je to �isti individualizam usred naj�e��e diktature kolektivisti�ke ideologije. Ni�ta manje ne iznena�uje i predgovor knjizi �to ga je napisao arhitekt Josip Budak koji, me�u ostalim, govori o dramatskim slutnjama ljepote i subjektivnim impresijama, da bi zaklju�io: Grad Zadar daje ovim umjetni�kim opusom bra�e Brkan ne samo vrijedan doprinos op�oj kulturi, ve� i odra�ava na� dvanaeststoljetni nacionalni vitalitet. Za razliku od njega, tri godine kasnije neki politi�ki komesar zadarskoga Fotokluba polupismeno je sricao, u predgovoru tre�e izlo�be bra�e Brkan, o tome kako je Na�a Partija po�ela prema lokalnim uslovima, da sprovodi odluku u �ivot, izgradnje na�ega grada na svim dru�tveno-ekonomskim poljima (...) �elimo da javnost ocijeni ovu izlo�bu, a posebno gra�ani Zadra, u �ijoj sredini je izlo�ba prire�ena, a oni su o�evici stvarne slike preporoda grada. ***** �itajte sutra na portalu: MITSKE PEDESETE U ZADRU (7) Gradu tijesno u njemu samome Na po�etak


Povratak na po�etnu stranicu


	Optimizirano za Internet Explorer	\| home \| doga�aji \| chat \| linkovi \| tvrtke \| sport \| putovanja \| turizam \| (c) 2000 - 2008 http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.