30.09.2007.
MITSKE
PEDESETE U ZADRU (8)
Zadnji �avao u gra�anskom lijesu
Iluzije se pomalo ru�e, ukida se me�unarodni sajam ribarstva,
raspisuje natje�aj za Kalelargu (prija�nji hvaljeni plan Bruna Mili�a
iz 1955. vlast sprema u ladicu!). Aktovi Jose �pralje sabla�njuju du�ebri�nike,
a 25. velja�e 1962. gradsko poglavarstvo ukida Narodno kazali�te! Grad
dobiva fakultet, a ostaje bez kazali�ta!
pi�e Abdulah SEFEROVI�, Slobodna Dalmacija, Feljton
U mitskim pedesetim naivno se po�elo vjerovati u mogu�nost
obnove gra�anskoga duha, osobito u kazali�tu i fotografiji. Zadar je
tradicionalno bio grad kazali�ta, urbis theatralis. U Zadru se kazali�te
ne posje�uje tek iz obi�aja ili navike, ve� iz strasti, dr�ao je Josip
Sabali� u ludim danima la belle �poque.
Zadarska je fotografija tako�er prije Prvoga svjetskog rata dosegnula
europsku razinu. Uva�eni be�ki izdava� Schroll tiskao je do 1914. pet
mapa monumentalnoga fotografskog djela �irila Ivekovi�a Dalmatiens Architektur
und Plastik. Jedno i drugo, kazali�te i fotografija ostali su duboku
ukorijenjeni u zajedni�koj gra�anskoj memoriji i trebali su premostiti
prazninu dvaju velikih ratova i dvaju totalitarizama.
"Diktatura proletarijata"
Prvu kazali�nu sezonu 1945. godine dr. Marko Fotez nije zapo�eo, kako
bi se moglo o�ekivati, nekom sovjetskom dramom ili partizanskom akademijom,
ve�, znakovito je, Dundom Marojem. Na isti na�in, fotografija bra�e
Brkan i Jose �pralje iz pedesetih godina nije veli�ala heroje socijalisti�koga
rada. Junaci �praljinih fotografija bili su stari ribari i �enski aktovi,
a bra�a su Brkan vi�e vjerovala nadrealisti�kim vizijama nego ideologiziranoj
dru�tvenoj zbilji. Sve je to podgrijavalo zabludu da �e se mo�i prevladati
diktatura proletarijata. Nije se obra�ala pozornost da skokovit rast
stanovni�tva nosi sobom sve ve�u branu porastu plime gra�anskoga senzibiliteta.
Zadar �e 1961. imati 25 tisu�a stanovnika, a to je triput vi�e nego
prije samo 16 godina! Prve naznake ru�enja iluzija pojavile su se jo�
1957. kada se u Narodnom kazali�tu moralo skinuti s repertoara sjajnu
predstavu Javni tu�itelj zbog njezine navodne antirevolucionarnosti.
Idu�e godine ukinut je Me�unarodni sajam ribarstva, jer je poku�ao uvesti
u praksu gra�anski obi�aj biranja ljepotice Jadrana.
Kada je, pak, 1959. raspisan arhitektonsko-urbanisti�ki natje�aj za
(novu) Kalelargu, postalo je jasno da su vlasti na�iroko hvaljeni plan
prof. Bruna Mili�a iz 1955. spremile u ladicu i posve ignorirale.
"Sabla�njivi" aktovi
- Na �alost, povezanost s vojskom i investitorima bila je ja�a, pa je
tako arhitekt Ra�ica dobio priliku da poka�e �to zna. Sjeverni dio Kalelarge
je napravljen prema njegovu projektu, pa je umjesto 18 pro�elja zgrada
koje su tu stajale prije bombardiranja podignuto tek nekoliko posve
neprimjerenih ambijentalnosti mediteranskoga grada -izjavio je 2004.
prof. Ivo Petricioli.
Aktovi na prvoj samostalnoj izlo�bi fotografija Jose �pralje 1960. toliko
su sablaznili gradske du�ebri�nike da je �ak i liberalni Josip Budak
pisao: Ispravno su postupili faktori dru�tvenog morala kad je njihovom
intervencijom na ovoj konkretnoj izlo�bi reduciran neznatan broj uglavnom
studijskih fotosa iz razloga i etike i estetike. Isto tako je ispravno
ograni�en pristup nedozreloj mlade�i.
Socijalisti�ki funkcionalizam
Osobito velik proma�aj u�injen je 1961. Ve� nakon prve sezone otkazano
je gostoprimstvo Me�unarodnome festivalu studentskih eksperimentalnih
kazali�ta. Me�u ostalim, studenti zagreba�ke Kazali�ne akademije igrali
su u Varo�u Bo�i�evih Devet gomolja. Redatelj je bio dr. Branko Gavella,
a njegov asistent Jo�ko Juvan�i�.
Ostat �e trajnom zagonetkom kako su u takvim okolnostima Pavle De�palj,
Mario Kotlar i Ivo Bav�evi� uspjeli te godine utemeljiti Glazbene ve�eri
u Svetom Donatu koje jo� uvijek traju. No zato je zadnji �avao u lijesu
probu�enoga gra�anskoga senzibiliteta zabijen 25. velja�e 1962., kada
je gradsko poglavarstvo odlu�ilo ukinuti Narodno kazali�te. Grad je
dobio fakultet, a ostao bez kazali�ta!
Da su se probu�ene gra�anske iluzije morale po�etkom �ezdesetih posve
rasplinuti, najbolje pokazuje slu�aj bra�e Brkan. Od 1954. do 1961.
priredili su u Zadru �etiri izlo�be i izdali knjigu fotografija, a tada
sve do 1979., u doba kada su pobirali najve�a svjetska priznanja, Grad
vi�e nije pokazivao nikakvo zanimanje za njihovo stvarala�tvo. Gradska
je op�ina zamijenjena glomaznom administrativnom jedinicom koja je zahva�ala
cijelu ruralnu okolicu. U Malom amaterskom glosaru u vezi s gradom,
�to ga je 1995. objavio dr. Tomislav Skra�i�, stoji, me�u ostalim, da
se socijalisti�ki urbanisti�ki funkcionalizam pokazao u prvom redu politi�kim:
mase ruralnog stanovni�tva "tro�e" identitet gradske zajednice
i dokraj�uju njenu komunalnu autonomiju. To se i tra�i: posebnost grada
velika je smetnja totalitarnoj politi�koj praksi.
*****
KRAJ
Na po�etak
