29.10.2007.
Preporoditelj dalmatinskih Hrvata - Don Mihovil (Mihovio) Pavlinovi� 1831 -1887
Don Mihovil (Mihovio) Pavlinovi� - sve�enik i politi�ar, najve�i preporoditelj dalmatinskih Hrvata druge polovice 19. stolje�a, apostol hrvatske misli, veliki borac protiv talijanizacije i srbizacije Dalmacije u be�kom je parlamentu unato� ogor�enom bijesu Nijemaca prvi progovorio hrvatskim jezikom. Njegov nacionalni program utemeljen na principima hrvatske politi�ke i nacionalne svijesti sa�et je na tri temeljna zahtjeva: "Samostalnost Hrvatske, cjelovitost Hrvatske i Ustav Hrvatski".
Mihovil Pavlinovi� rodio se 28. sije�nja 1831. u Podgori (kod Makarske) gdje je i umro 18. svibnja 1887. godine. Osnovnu �kolu polazio je u Makarskoj, gimnaziju u Splitu, a bogosloviju u Zadru.
Ve� u gimnazijskim danima Pavlinovi� uo�ava svu slo�enost hrvatske nacionalne problematike izrasle u vremenu Bachova apsolutizma i Napoleonovog poraza koji dovodi do nove podjele Europe. Naime, europske su velesile na mirovnom kongresu u Be�u 1815. god. ponovno ure�ivale granice me�u europskim vladarima.
Tako su me�u ostalom, tada sjeverne talijanske pokrajine Venecija i Lombardija te hrvatska Dalmacija od Zrmanje do Bara dodijeljene austrijskom caru i hrvatskom kralju Franji 1. Po onoj: "razjedini pa vladaj", Franjo 1. a ni njegovi nasljednici iz Habsbur�ke ku�e nisu tu kolijevku hrvatske dr�avnosti pripojili hrvatskim zemljama - banovini Hrvatskoj, ve� je ova ure�ena kao zasebna austrijska pokrajina.
Austrijska uprava , da bi lak�e vladala dalmacijom, a ujedno i Talijanima ide na ruku - iz sjevernih talijanskih gradova u Dalmaciju dovodi ogromnu talijansku administraciju s uredovnim talijanskim jezikom. Uz pomo� i sveti blagoslov be�kog dvora, Talijani ubrzo �ire mre�u osnovnih i srednjih �kola s talijanskim nastavnim jezikom koji ubrzo postaje slu�beni i govorni jezik strane i doma�e inteligencije koja �to svjesno (zbog dru�tvenih privilegija) �to nesvjesno, ali svakako, direktno i otvoreno poma�e u procesu talijanizacije Dalmacije.
Obespravljeni Hrvati nad kojima se u vlastitoj hrvatskoj domovini vr�i kulturni i politi�ki genocid - posebno sve�enstvo, nije se moglo pomiriti s ovom surovom �injenicom; prvenstveno oduzimanjem prava na hrvatski jezik i uredovnom, prosvjetnom u kulturnom �ivotu Dalmacije. S ovom nacionalnom hrvatskom tragedijom - talijanizacijom Dalmacije, mladi Mihovil Pavlinovi� se susre�e ve� u zadarskom sjemeni�tu, pa tu s prijateljima sjemeni�tarcima 1849. godine kuje planove o hrvatskom narodnom preporodu u Dalmaciji. Ujedno, vo�en svojom hrvatskom intuicijom i javnim djelovanjem
sve se izrazitije name�e kao preporoditelj dalmatinskih Hrvata s neprikrivenom te�njom: Uvo�enjem hrvatskog jezika u �kole, urede i javni �ivot, te pripajanje Dalmacije Banskoj (sjevernoj) Hrvatskoj.
Snovi i �elje mladog sve�enika Pavlinovi�a po�inju se ostvarivati nakon sloma Bachova apsolutizma i povratka ustavnosti u zemlje Habsbur�ke monarhije, �ime u Dalmaciji, ali i ostalim hrvatskim zemljama nastaje �iva politi�ka djelatnost. Pavlinovi� na �iru podr�ku nailazi kod svojih prijatelja iz sjemeni�ta - kako u Zadru, tako i u Splitu, ali i u drugim gradi�ima i mjestima �irom Dalmacije. Dr�i javne govore, pi�e �lanke u "Narodnom listu" i "Kalendaru Matice Dalmatinske" u kojima sa znanstvenog aspekta poziva na obranu hrvatskog jezika kao i cjelovito o�uvanje kulturolo�kog i politi�kog identiteta, a u potalijan�enom saboru za�e herojsku borbu za hrvatska prava - posebno, na hrvatski jezik. Da bi �to bolje upoznao ljude i politi�ke prilike svoga vremena, putuje Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.
Dok je u sjevernoj Hrvatskoj u prvoj polovici 19. st. narodni preporod zapo�eo pod imenom "ilirskim" u Dalmaciji je - paradoksalno, zapo�eo pod op�im etni�kim imenom "slovinskim", a jezikom talijanskim.
U borbi za hrvatsku rije�, dalmatinski su preporoditelji na �elu s Pavlinovi�em 1862. god. pokrenuli politi�ki list " Il Nazionale" s hrvatskim prilogom "Narodni list", a svojoj su osnovanoj stranci - da nikoga ne povrijede, pri �emu su posebno vodili ra�una o dobrim odnosima s dalmatinskim pravoslavcima koji su se u to vrijeme zajedno s Hrvatima borili za sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom dali ime "Narodna stranka".
Mihovil Pavlinovi� djeluju�i i izvan Dalmacije bi 1865. god. u �akovu izabran u hrvatski Sabor u kojem je izrijekom tra�io pripajanje Dalmacije banskoj Hrvatskoj, a kroni�ar je zapisao njegov �uveni govor u Saboru 3. velja�e u kojem nedvojbeno isti�e cjelokupnost hrvatskih zemalja. Talijana�i podupirani iz Italije, ali i zbog visokih privilegija i velikih zemlji�nih posjeda koji su im po dolasku dodijeljeni, sna�no se udupiru svakoj hrvatskoj ideji, pa Pavlinovi� vodi �estoku borbu s vo�om talijana�a Lapenom koji se svuda u svagdje zalagao za potpunu talijanizaciju Dalmacije.
Sa svojim prista�ama iz "Narodne stranke" i suradnicima, Pavlinovi� je za cijelu Hrvatsku kao i dosljednu uporabu hrvatskog jezika zapo�eo �estoku borbu na vi�e kolosjeka; kako naspram pokrajinske vlasti u Zadru tako i centralne u Be�u. Autonoma�i i talijana�i �ele Dalmaciju zadr�ati u autonomnom polo�aju - izvan Hrvatske, a na javnu scenu sve vi�e stupaju poku�aji srbizacije Dalmacije, �to je najprije bilo tiho, a potom sve glasnije pripremanje terena za odvajanje od Hrvatske i uklju�ivanje u okvire budu�e velike Srbije.
Suo�en s opasnostima koje su vrebale na Dalmaciju, Hrvatsku i hrvatski narod - kako od talijana�a koji Dalmaciju �ele vidjeti u okviru Italije, tako i Srba, doju�era�nih vjernih saveznika koji su do tog vremena svoj interes vidjeli isklju�ivo u sklopu hrvatske dr�ave, da bi se nakon �esnaest godina instrumentalizirani iz Beograda, imperativno okrenuli velikosrpskoj politici. Tu je i nestabilna hrvatska politika koja se gubi u vrludanjima i lutanjima izme�u Be�a, Pe�te i Beograda pa Pavlinovi� suo�en s ovim opasnostima u kojima se nazire komadanje Hrvatske - koncipira �uveni politi�ki program za budu�nost Hrvatske: "Samostalnost Hrvatske", "Cjelovitost Hrvatske" i "Ustav Hrvatski".
U tom za Hrvatsku po mnogo �emu zna�ajnom povijesnom periodu, najvi�e ga zabrinjava sve otvorenija pojava pravoslavnih hrvatskih gra�ana koji sve otvorenije te�e k izdvajanju u zasebnu nacionalnu zajednicu - koja, sve otvorenije potkapa temelje hrvatske samobitnosti. Sa �eljom da Dalmaciji i Hrvatskoj na politi�ko-kulturnom polju pru�i �to vi�e, sve�enik Pavlinovi� tra�i prijevremeno umirovljenje koje 1870. god. i dobiva. Iste se godine preselio u Zadar u kojem je talijanski list "Il Nazionale" preustrojio u potpuno hrvatski list "Narodni list".
Pavlinovi� je i zastupnik u carevom vije�u 1873.-1800. u kojem se vatreno zala�e za pripajanje Dalmacije banskoj Hrvatskoj, a u be�kom je parlamentu, unato� ogor�enom bijesu Nijemaca, prvi progovorio hrvatskim jezikom. Zapisano je, da je Pavlinovi� slovio kao neustra�ivi vo�a i preporoditelj Hrvata, a bio je i strah i trepet neprijateljima svojega naroda. Jer uvijek je nastupao s �istog povijesno-etni�kog aspekta s pregr�tom povijesnih dokumenata i �injenicama koje u otvorenim i javnim razgovorima kao i pisanim komentarima nisu mogli pobiti ni najlju�i neprijatelji hrvatskog ujedinjenja; kako talijana�i tako i sve glasniji pravoslavci. U carevo vije�e bi ponovo izabran 1885. god., a u Be�u je obolio i od tuberkuloze.
Mihovil Pavlinovi� kao narodni preporoditelj i politi�ki prosvjetitelj, oslonac je tra�io prvenstveno u puku kojem je na vrlo zanimljiv na�in tuma�io najzamr�enija politi�ka pitanja u kojima je osamdesetih godina razlagao velikosrpske tendencije u Hrvatskoj. Ovaj najzna�ajniji preporoditelj Hrvata u Dalmaciji i nepokolebljivi borac za hrvatsku opstojnost, pisao je puno o pitanjima svoga vremena. �uveni su njegovi "Hrvatski razgovori", a da bi gra�anskim krugovima �to bolje pojasnio - za�to se Srbi odvajaju od Hrvata i za�to na temelju vjere grade protuhrvatsku srpsku narodnost, 1882. je
napisao prikaze razvoja srpske misli u Dalmaciji: "Misao hrvatska i misao srpska u Dalmaciji 1848-1882". Preveo je i Smilesovog "Radi�u i Bog poma�e" te je izdao "Pjesme i besjede", "Ognji�tar", "Kotari", "Razli�iti spisi". Za veliki hrvatski rije�nik skupio je 5000 rije�i i poklonio Ih Jugoslavenskoj akademiji, a uzor mu je i velika zbirka pjesama koje je poklonio "Matici hrvatskoj".
U rodnoj Podgori tom velikanu hrvatske misli - najzna�ajnijem preporoditelju dalmatinskih Hrvata, 1994. god. je podignut zaslu�eni spomenik, a nanovo su mu tiskana najzna�ajnija djela me�u kojima - svakako, vidno mjesto zauzima "Misao Hrvatska i misao srpska u Dalmaciji 1848-1882".
Povjesni�ar je zapisao: Mihovil (Mihovio) Pavlinovi�, sve�enik i narodni preporoditelj u svojoj je osobi i svojim djelatnostima ujedinio zna�ajke triju velikih Hrvata: Oca domovine Ante Star�evi�a te ne�to mla�ih, bra�e Antuna i Stjepana Radi�a. Ovaj veliki hrvatski sin 19. stolje�a sav svoj politi�ki program i filozofske poglede sa�eo je u samo dvije rije�i: Hrvat i katolik.
Boris Ga�par
PS:
Kako smo do�li do ovog gore vrijednog priloga iz hrvatske kulturne ba�tine?
Ponukan na portalu objavljenim prilogom "Je li Mihovil Pavlinovi� otrovan?", javio nam se suradnik portala gosp. Boris Ga�par i podsjetio nas, da je o tom najve�em preporoditelju dalmatinskih Hrvata i sam pisao1995. godine i da bi mo�da bilo zgodno, povodom 120. obljetnice Pavlinovi�eve smrti, prilog objaviti i na portalu. Zamolili smo Borisa da nam prilog svakako po�alje, �to je i u�inio:
Po�tovano Uredni�tvo portala,
o hrvatskom velikanu Pavlinovi�u pisao sam u Dru�tvenim obavijestima HKZ (biv�e), broj 72 / listopad 1995. god. Mislim da bi glede s aspekta povijesne te�ine naspram Srba i Talijana i jubilarne 120-godi�njice njegove smrti trebali ovaj prilog objaviti u originalu (masna slova) kao �to je i bilo tiskano u DO. No, kona�nu odluku prepu�tam uredni�tvu portala.
Pozdrav, Boris
Naravno da Uredni�tvo smatra da bi bila prava �teta ne upoznati �itatelje portala s ovim izvanrednim prilogom gosp. Ga�para, pa prilog s velikim zadovoljstvom objavljujemo.
Na po�etak
