25.11.2007.
UZORNA ZEMLJA SAMO NA PRVI POGLED
Hrvatski politi�ari, osobito oni na vlasti, ne propu�taju priliku za samohvalu kako su u�nili zemlju stabilnom, sigurnom, poslovno otvorenom, prospertetnom. Po�to svi stru�njaci ni u zemlji ni izvan nje ne dijele to mi�ljenje, ovdje donosimo prijevod �lanka Thomasa Fustera, gdospodarskog dopisnika Neue Z�rcher Zeitunga za Isto�no-Srednju Europu (NZZ, 21.11.2007.), kojega u predizborno vrijeme nismo htjeli objaviti, da nam se ne bi predbacilo agitiranje za neku politi�ku stranku. �lanak ne nudi samo trijeznu analizu, nego je i putokaz kako definitivno napustiti omrznuti Balkan i, �to je jo� va�nije, balkanstvo.
Je li Hrvatska "uzorna zemlja na Zapadnom Balkanu", pitalo se nedavno na jednom stru�nom savjetovanju Be�koga instituta za Podunavski prostor i Srednju Europu (IDM) i diskusija izme�u godspodarstvenika, poduzetnika i politi�ara se rasplamsala ve� na smje�taju teme. Da se Hrvatsku svrstava pod Balkan, kako to pitanje sugerira, ne smije se nikako uva�iti kao �injenicu. U samoj se Hrvatskoj te�ko pomiruje s ovim lokaliziranjem i nagla�avaju se europske vrijednosti, katoli�ka ukorijenjenost i dugogodi�nja pripadnost Austougarskoj Monariji, kako bi se Balkan prikazalo kao jedan sasvim drugi svijet. Politi�ki se korektan suvremenik �uva dakako pred predstavnicima Hrvatske s velikim balastom optere�enog pojma Balkan i situira zemlju zacijelo u geografski okvir i govori o nedvojbenoj Jugoisto�noj Europi ili isto�nom Jadranu. To poimanje jedva mijenja sama �uvena Metternichova izjava prema kojoj Balkan po�inje ve� na jugoistoku Be�a - to�no: na ulici Rennweg.
Slabosti u vanjskoj trgovini
Ako podre�ivanje pod Balkan ne odgovara, kako onda stoji s etiketom uzorne zemlje s gospodarskog stajali�ta? Stru�njaci su skepti�ni. Izvjesno je da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjih pet godina pokazalo solidan rast. Izme�u 2002. i 2006. rasla je brutto doma�a proizvodnja godi�nje prosje�no za 4,8 %. A u prvoj polovici ove godine uknji�ena je najja�a ekspanzija nakon puno godina, tako da se u 2007. godini mo�e ra�unati s rastom od oko 6 %. Inflacija je za sada, u usporedbi s drugim zemljama, prili�no mala i mogla bi u ovoj godini iznositi oko 2,5 %. Dobre perspektive obe�ava k tome u 2004. godini sa strane EU-a dobiveni status slu�benog kandidata za pristup EU. Pregovori s Bruxellesom stalno napreduju i u Zagrebu se nagla�ava s dozom zdrave samosvijesti, da je vlastita brutto doma�a proizvodnja po glavi ionako ve�a nego kod pojedinih �lanica EU-a, primjerice Rumunjske i Bugarske. Pa ipak u regionalnoj usporedbi doimlje se bilanca Hrvatske premalo opojno. Tako zaostaje rast, kojega se mjeri od 2002., jasno iza prosje�noga razvoja isto�nosrednjeuropskoga. U nepovoljni polo�aj zapada zemlja, koja svoj rast zahvaljuje primarno doma�om potra�njom, prije svega razvojem izvoza. Ali ni s privla�enjem inozemnih izravnih investicija ne mo�e zemlja dr�ati korak sa susjedima. Ovo vrijedi prije svega kod investicija u sektoru proizvodnje i kod takozvanih Greenfield-investicija, koje su osobito dobrodo�le za transfer novih tehnologija. Uznemiruju�om se k tome pokazuje izvanjska gospodarska neuravnote�enost. Tako je zadu�enost u inozemstvu izme�u 2001. i 2006. porasla od 61 % na 85 % brutto doma�ega proizvoda, a deficit platne bilance iznosi gotovo 8 % brutto doma�ega proizvoda. Uop�e se ne mora tako daleko i�i kao Me�unarodni monetarni fond koji nedavno u jednom radnom papiru opominje pred financijskom krizom i time izazva srd�bu hrvatske Vlade. Da s vanjskim gospodaranjem �to�ta lo�e stoji, evidentno je.
Hrvatska nije zemlja niskih pla�a
Za�to se Hrvatska samo na prvi pogled �ini uzornom zemljom i za�to zemlji te�ko pada privu�i investore? Marie-H�lene Magenschab, CEO hrvatskog mobilnog telefonskog poduze�a VIP-Net, navodi vi�e razloga, me�u ostalima slabu pravnu sigurnost. U teoriji dodu�e postoje nu�ni zakoni ve�inom. U praksi je pak �esto te�ko "teoretski" postoje�e pravo tra�iti ili ostvariti. Zbog preoptere�enog pravnog sustava i nedostaju�ih izvansudskih mirovnih mehanizama, posljedice su �esto dugotrajni pravni postupci koji osobito za mala poduze�a mogu biti egzistencijalno pogubni. K tome ne djeluje povoljno, prema Magenschab, manjkava ponuda stru�nih kadrova i visoki porezi onima koji vi�e zara�uju, �to ote�ava regrutiranje managera iz inozemstva. Osim toga, valja spomenuti da u Hrvatskoj - za razliku od puno zemalja Isto�ne Europe - jo� uvijek nema za gospodarsku obnovu nu�ne smjene generacija. Na visokim pozicijama vuku konce i dalje "Old-Boys-Network" (ili stari komunisti, primjedba prevoditelja).
Sini�a Kusi� dodaje daljnja obja�njenja zbog �ega je Hrvatska pro�lih godina prvenstveno u privatizaciji, a ponajvi�e u financijskom sektoru, privla�ila inozemne izravne investicije, a jedva u sektoru produkcije, koji je tako va�an za o�ivljavanje izvoza i za smanjenje vanjske godpodarske neuravnote�enosti. Ekonom, koji predaje u Frankfurtu i koji je ekspert za Hrvatsku, ukazuje na visoke pla�e u Hrvatskoj - za razliku od susjednih zemalja - koje onemogu�uju da se slijedi strategija niskih tro�kova. Unato� nepovoljnoj situaciji s tro�kovima ne mo�e se ve� godinama utvrditi neka signifikantna promjena, a te�i�te je jo� uvijek na sirovinama i proizvodima s intenzivnim radom.
Neznatna natjecateljska snaga
Izjave Magenschabove i Kusi�a pokrivaju se s me�unarodnim studijama koje Hrvatskoj iznova atestiraju nepovoljnu poslovnu klimu. Neovisno o tome, oslanja li se ovdje na radove Svjetske banke, World Economic Foruma ili Heritage Foundation, Hrvatska se na redovito objavljenim listama ovih organizacija o najsposbnijim i gospodarski najslobodnijim nacionalnim gospodarstvima pojavljuje iza drugih dr�ava Srednje i Jugoisto�ne Europe. "Doing Business"-anketa Svjetske banke dolazi do zaklju�ka da je lansiranje nekog novog posla jedva u nekoj drugoj europskoj dr�avi pribli�no povezano s intenzivnim tro�kovima i gubljenjem vremena kao u Hrvatskoj. Kao zaprjeka pojavljuje se pritom prije svega slabo sudstvo i nezadovoljavaju�i katastar, �to stoji na putu jednom u�inkovitom tr�i�tu nekretninama. S neprestano jakim utjecajem, kojega dr�ava vr�i nad gospodarstvom, pridolaze i problemi s korupcijom, birokracijom i prereguliranjem.
Pored svih ovih slabosti ne smiju se jake strane Hrvatske gurati pod tepih. Takvima se mo�e pribrojiti u posljednjih nekoliko godina jako pobolj�ana infrastruktura kao izgradnja prometnica i luka. Hermine Vidovi� s Be�koga instituta za me�unarodne gospodarske usporedbe polazi od povoljnih gospodarskih izgleda i upozorava na kataliti�ko djelovanje koje izgled na �lanstvo u EU mo�e izvr�ti na proces gospodarskog prilago�avnja. Dodu�e Hrvatska ne pripada krugu regionalnih uspje�nica kad se usporedi sa susjednom Slovenijom. Ali ura�unati valja ratni mete� devedesetih godina koji je industrijsku proizvodnju gotovo uni�tio. Zbilja Hrvatskoj nije bilo dopu�teno da se na sli�no bezbolan na�in kao Slovenija povrati u Europu. Stoga se jako simboli�nim �ini sada zaka�njeli pokret za cijeli prostor Balkana - ma gdje on po�injao.
Preveo: Tihomir Nui�
Izvor: NZZ, 21.11.07: �Ein Musterland nur auf den ersten Blick
Ob Kroatien ein "Musterland auf dem Westbalkan" sei, fragte man sich unl�ngst an einer Fachtagung des Wiener Instituts f�r den Donauraum und Mitteleuropa (IDM), und der Disput der �konomen, Unternehmer und Politiker entfachte sich bereits an der Verortung des Themas. Denn dass Kroatien, wie es die Frage suggeriert, dem Balkan zuzuordnen ist, darf ... ��http://nzz.gbi.de/webcgi?WID=40482-8280767-53362_1
Na po�etak
