04.12.2007.
Preporoditelj istarskih Hrvata Dr. Juraj Dobrila (1812-1882)
U ovom maglovitom globalnom vremenu i posezanju raznoraznih me�unarodnih �imbenika, posebno ovih iz susjedstva, za hrvatskim ekonomsko-nacionalnim i teritorijalnim vrijednostima kao i samom Hrvatskom; kroz lijepljenje prohujale usta�ke simbolike, �to objeru�ke podr�avaju hrvatski komunisti�ki imperatori; uni�tavanju hrvatskog povijesnog nacionalnog duha, nezaobilazno se uvijek iznova treba prisje�ati istinskih hrvatskih velikana. Ljudi, koji su se kroz burnu i nadasve surovu hrvatsku povijest argumentirano perom i djelom borili za o�uvanje hrvatskog teritorijalnog prostora, jezika i sveop�e nacionalne kulture. �to i nije slu�aj sa dana�njim hrvatskim politi�arima, kojima hrvatstvo uglavnom slu�i u predizborne svrhe. Uz Mihovila Pavlinovi�a, o kojem smo na portalu nedavno pisali, nedvojbeno se trebamo sjetiti hrvatskog rodoljuba, Istranina dr. Jurja Dobrile.
Ovaj sve�enik, a od 1857. god biskup pore�ko-puljski, u hrvatsku je povijest u�ao kao preporoditelj istarskih Hrvata. Stoga je s punim pravom prozvan "ocem hrvatskog narodnog preporoda u Istri". Rodio se 16. travnja 1812. god. u selu Je�nju (op�ina Tinjensko) od selja�kih roditelja. Tu je zavr�io i prvi dio svog �kolovanja, koje je kasnije nastavio u Karlovcu, a teologiju je zavr�io u Gorici. Godine 1837. je zare�en za sve�enika. Nakon daljnjih studija u Be�u, doktorirao je 1840., a potom odlazi u Trst za kapelana, gdje se susre�e sa zatiranjem hrvatskog jezika kao i samog hrvatskog identiteta.
Ve� u samom po�etku, istaknuo se kao kanonik i �upnik crkve sv. Justa u Trstu koju je lijepo uredio, a 1857. imenovan je biskupom Pore�ko-puljskim. Bio je vrlo ugledna li�nost me�u sve�enstvom i kulturnim djelatnicima Istre i be�kog dvora. Nadasve obljubljen me�u dragim mu Istranima, kojima je svesrdno pomagao, neumorno je kro�io putem slavnog preporoditelja istarskih Hrvata.
Dr. Juraj Dobrila, �lan Istarskog sabora i Carevog vije�a osniva mnoge vjerske ustanove u Trstu i �irom Istre, a za vrijeme velike gladi, sredinom predpro�log stolje�a, sabra 50.000 forinti kojima je kupovao �ito, da prehrani gladan istarski narod. Osobito se istakao svojom pomo�u za vrijeme kolere. Ujedno se pobrinuo i za potrebno sve�enstvo kojeg je u Istri nedostajalo pa je, podigav�i biskupski prihod, utemeljio stipendiju za �ake.
No, osnovna kulturna djelatnost mu je propovijedanje hrvatskog jezika i osvje��ivanje Hrvata od talijanizacije koja im se u Istri nametala. Tako je na Pore�kom saboru 1860, prvi ustao u obranu hrvatskog jezika i njegove ravnopravnosti s talijanskim, te je glasovao protiv talijanizacije. A u Be�u se istodobno bori protiv njema�kog kojim se, �to prikriveno �to neprikriveno, gu�io hrvatski jezik.
U borbi za hrvatsku rije� i osvje��ivanje Hrvata, svojim zalaganjem, a i nov�ano, 1870. poma�e osnivanje prvih hrvatskih novina u Istri: "Na�a sloga". Napisao je, uredio i tiskao molitvenik "O�e budi volja tvoja" te nekoliko drugih crkvenih knjiga, a bavio se i prijevodima crkvene literature na hrvatski. Kao veliki humanist darovao je 40.000 forinti za osnutak dje�jeg sjemeni�ta u Pazinu. A u oporuci, za zakladu je ostavio 88.000 forinti za stipendiranje osamdesetorice �aka. Imenovan je 1875. god. biskupom Trsta gdje je 1882. i umro.
Danas, kada nam se ponovno vr�i tiha talijanizacija Istre, nadajmo se - da �e se Istrani kroz prigodne sve�anosti sjetiti svog zaslu�nog velikana koji ih je zadu�io na uporabu hrvatske rije�i, tog zvu�nog i melodi�nog hrvatskog jezika. Hrvata i sve�enika: "Oca hrvatskog narodnog preporoda u Istri".
Za portal: Boris Ga�par
Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska
Na po�etak
