04.06.2008.
IZVAN
PROSTORA I VREMENA
PI�E: �ola Ivica
Banac i augustinovska perverzija
Mo�e
li katolik biti ljevi�ar? Postaviti takvo pitanje u hrvatskom kontekstu zvu�i
kao oksimoron. Premda (prakti�ni) katolici, od Latinske Amerike, preko SAD-a do
Europe, pripadaju raznim politi�kim opcijama, za prosje�ni hrvatski imaginarij
katoli�ko je identi�no s desnim. Razlog tome je, s jedne strane, �to je kod nas
"lijevo", s vi�e ili manje prava, optere�eno komunisti�kim stereotipima,
pa sve sfumature lijevoga koje u zapadnim demokracijama neinficiranim (post)komunizmom
postoje, ovdje naprosto i��ezavaju. Ljevi�ar je ovdje ili "komunjara"
ili suspektni Hrvat, dvojbeni katolik. S druge strane, ima tu i "grijeha"
(ne)slu�bene Crkve, grijeha koji bismo mogli nazvati "augustinovskom perverzijom".
Va�niji
stav prema Tu�manu, nego Isusu
Sv. Augustin je u prijeporima onoga vremena
izbacio zlatno pravilo unutarcrkvenog pluralizma koje jednostavno glasi: u bitnome
jedinstvo, u nebitnome, provizornome, raznolikost. Kada su u pitanju temeljne
vjerske istine, tu ne bi trebalo biti "sekta�enja". No kada su u pitanju
vremenite stvari, politi�ka opredjeljenja, pa i moralna pitanja u kojima ne postoji
sigurnost i (znanstveno, eklezijalni) utemeljeni konsenzus, raznolikost je po�eljna,
pa�e, nu�na.
"Augustinovska perverzija" Crkve u Hrvata sastoji se
u tome da su za identificiranje dobrog "Hrvata-katolika" nerijetko va�niji
njegovi politi�ki nego teolo�ki i vjerni�ki stavovi. Odnosno, va�nije je kakav
stav ima�, primjerice, prema Tu�manu, nego o Isusu Kristu. Ako te Isus kao vjernika,
sve�enika, ba� i ne zanima previ�e, ne�e biti toliki problem, ali ako dirne� u
neku od dogmi "politi�kog katolicizma", kako je taj fenomen nazivao
pokojni Marde�i�, tu bi ve� moglo biti problema. Tu je u prete�itom dijelu katoli�ke
javnosti (osim nekih fratarskih krugova i glasila) "izgorio" Ivo Banac,
stekav�i image "sumnjivog Hrvata-katolika". Premda kao liberal i katolik
ima dosljednost i kontinuitet u svom prakticiranju vjere bez obzira na promjene
re�ima, premda kao intelektualac i povjesni�ar koji obilno nadilazi hrvatske granice
zaslu�uje svako po�tovanje, Banac nije u Crkvi i dobrom dijelu katoli�ke javnosti
ni izbliza toliko "obljubljen" i prezentiran kao, primjerice, postkomunisti�ki
obra�enici tipa Davor Domazet Lo�o ili Zdravko Tomac (protiv kojih nemam apsolutno
ni�ta). Crkvi su �esto va�niji mnogi, smatram, "pragmati�ni obra�enici"
koji �e Bancu i sli�nima dr�ati poduke iz katoli�kog pravovjerja i hrvatskog domoljublja
koje ih je, za razliku od Banca, "mlatnulo" tek devedestih, padom komunizma.
Razlog sumnji�avosti prema njemu nije u Ban�evim vjerskim, ve� u, kako Augustin
govora�e, za vjeru ne tako bitnim, politi�kim i intelektualnim prosudbama.
Banac
mjeren ar�inima doma�e "mo�vare"
"Grijeh" Ive Banca je
�to se i kao vjernik i kao intelektualac izgra�ivao u jednoj sasvim drugoj matrici
od hrvatske, kako u politi�kom tako i u crkvenom smislu. Stoga Banac logi�no ima
"problema" ne samo s percepcijom svoga lika od dobrog dijela crkvene
javnosti, ve� i s dru�tvenom i politi�kom percepcijom sebe. Mnogima se zato �ini
da se Banac ne snalazi, da luta, itd., a zapravo ga se mjeri ar�inima ove "mo�vare",
bilo crkvene, bilo dru�tvene. S Bancem �e jednako "problema" imati i
don An�elko Ka�unko i �arko Puhovski i Aleksandar Stankovi� i Domagoj Margeti�,
jer su i jedan i drugi i tre�i i �etvrti tipi�ni primjerci ljevi�arenja, desni�arenja,
intelektualiziranja i pristupa dru�tvenoj ili crkvenoj zbilji na specifi�an hrvatski
na�in tranzicijskog (desno-lijevog) le�inarenja. Daleko od toga da Banac kao �ovjek
i javna osoba pa i vjernik nema mana, daleko od toga da ga ovim tekstom �elim
"uzdi�i na �ast oltara", daleko od toga da i on sam nije u svom javnom
djelovanju grije�io i grije�i. No Crkva u Hrvata ima i tako malo kvalitetnih vjernika
Ban�evog formata u javnosti da bi si dopustila luksuz "augustinovske perverzije".
Sli�na pri�a mogla bi se ispri�ati i o drugim katolicima, intelektualcima "sa
�tihom" (primjerice, o dr. Nevenu �imcu, itd.).
Pitanje s po�etka teksta
u nekoj drugoj zapadnoj dr�avi i Katoli�koj crkvi u njoj bilo bi suvi�no. No u
"katoli�koj" zemlji u kojoj je bitnije �to Banac misli o Tu�manu, pokojem
biskupu, koga je o�enio i sli�ne "esencijalne" vjerske stvari, nego
Ban�ev vjerni�ki habitus i sukladne inspiracije u djelovanju, takva pitanja su
nu�na. Ne toliko zbog Banca, koliko zbog Crkve i njenog unutarnjeg pluralizma
i �ivosti.
Izvor: Glas Slavonije, autor: Ivica �ola
Hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska
Na po�etak
