04.06.2008.
N
O V O O B R A � E N I C I
O problemu nacionalnih i vjerskih
novoobra�enika prenosimo dijelove iz �lanka dr. fra Ivana �ar�evi�a, profesora
na Franjeva�koj teologiji u Sarajevu, objavljenog u "Svjetlu rije�i",
mjese�niku bosanskih franjevaca (velja�a 2008.). �itaju�i ovaj ogled, pitamo se
je li prof. �ar�evi� boravio me�u Hrvatima u �vicarskoj ili su Hrvati svugdje
ista krhka bi�a?
(...) "Neki �e kritiku na�ega lo�eg stanja,
svega �to nam se dogodilo, usmjeriti samo na (klero)nacionaliste, a ve�ina na
komuniste, ne uvi�aju�i da je biv�ih komunista vi�e u nacionalnim strankama, po
crkvama i religijskim zajednicama nego izvan njih. S druge strane, nisu se nacionalisti
regrutirali samo od vjernika. U promjeni vlasti na�li su se "nepomirjivi"
- i vjernici i komunisti. Njihov nacionalizam je ne�to kao Miloszev "ketman"
u kojemu ljudi ne mijenjaju uvjerenja nego sebe - svoju li�nost, karakter. Naravno,
trebalo bi vi�e istra�ivanja o spoju komunisti�kog i nacionalnog, o konverziji
na staru "novu vjeru".
Mo�da bi oni koji danas vode
"sto�erne stranke" ili obna�aju kakvu funkciju iz "reda vlastitog
naroda" bili na vlasti i da nije do�lo do promjena. Neki su se od njih �kolovali
i odgajali da vladaju - bili pioniri, omladinci, pa �uvari tekovina (vlasti).
Zato su ako ne glavni onda va�ni sutvorci na�ih "nacionalnih demokracija".
Iz crvene partije pre�li su u crne, od bolj�evika u �oviniste; dijalekti�ari bez
marksizma, novovjerci i formalisti bez odnosa s transcendencijom, mrzitelji samokritike.
Zato je osvajanje vlasti vi�e od komunizma i nacionalizma, Ideologije su sredstva,
opijati da se zarobi um, desubjektivizira pojedinca, uvede pogubni zaborav i profitira.
Danas
vladaju (�ak i nad zaboravom) dvije vrste ljudi: sirovi i maskirani - i jedni
i drugi siroma�ni idejama, namr�teno zauzeti za dobro svoga naroda, glumci s praznim
i neobrazovanim ponosom. Sirov je onaj koji se "ne povla�i ni pred kakvim
konzekvencijama" svojih rije�i i djela, uop�e ne �eli misliti povijesno ni
biti "optere�en" ni svojom ni pro�lo��u (�rtvama) drugih. Nema veze
ako je prije bio komunist, socijalist, za�to sada ne bi mogao biti nacionalist,
dakle na vlasti.
A maskirani? Milosz ih opisuje: "Govoriti
da je ne�to bijelo, a misliti da je crno; iznutra se smijati, a izvana iskazivati
sve�anu gorljivost; mrziti, a iskazivati znakove ljubavi, znati, a glumiti neznanje;
tako izigravaju�i protivnika (koji nas tako�er izigrava), po�inje se iznad svega
cijeniti vlastita lukavost". Ovi ugla�eni i samodopadni snala�ljivci tro�e
energiju da bi djelovali opu�teni, samouvjereni i da bi se svidjeli. Podanici
su mo�nima, goropadni prema slabijima, svodnici masa. Govore o hrabrosti a zavode
servilnost i ulizni�tvo. Lukavi branitelji egoizma, unesre�itelji svoga naroda,
stranke i dru�tva u cjelini.
Mnogo je vi�e komunizma ostalo
me�u dana�njim nacionalistima nego �to se �eli vidjeti i mnogo je vi�e nacionalizma
me�u komunistima (socijalistima) nego �to se �eli priznati. I dalje aktualna borba
protiv komunizma (i ateista), svaljivanje sve odgovornosti na biv�i sustav vr�i
se skroz na komunisti�ki na�in (Marde�i�). I to redovito �ine oni koji u pro�lom
sustavu nisu bili ni heroji ni disidenti.
Nismo jo� po�eli
slobodno misliti, a kamoli govoriti �to mislimo. Despotizam, aginstvo, mimikrija
i prepredenost mjera su svega: da se zavara protivnika, da se dijalogizira skrivaju�i
namjere, da se glumi po�tivanje razlika s unutarnjom umi�ljenom nadmo�i za�injenom
"jedinom" pravom vjerom. Svaka ideologija orobljuje unutarnju slobodu,
a tek onda vanjsku. Zato nije sva krivnja na komunizmu nego je problem koristoljubive
konverzije. Negdje i dvostruke. Jer kamo su nestali ne samo toliki ateisti nego
i oni koji su u totalitarnom re�imu bili slobodniji nego danas? Danas cenzuriraju
(vlastitu) misao i slobodu.
Kod nas su, dakle, izvanjska obra�enja
i popularna i po�eljna osobito ako se skrivaju iza navodne vjerni�ke ili nacioanlne
maske. Nevjerojatno je koliko je estradnih vjernika �ija je teologija zaustavljena
na srednjovjerkovnoj vanj�tini i podjeli nebesa, na konzervativnoj teologiji apologetsko-feudalne
crkvenosti ili pomodarstvu opsjenarskih duhovnosti, dok svoje poruke �alju najmodernijim
tehnolo�kim dostignu�ima. Oni vi�e odre�uju trend na�ega katoli�anstva nego crkveno
u�iteljstvo. �tovi�e, mnogi �e sve�enici, biskupi, vjerski mediji - u nedostatku
vjerni�ko-teolo�kog po�tenja - vi�e ponavljati napadne religiozne mantre, strahove
i ugro�enosti novoobra�enika nego slijediti nauk i slobodu Isusova evan�elja ili
nauk Drugog vatikanskog sabora. Novoobra�enici su postali najpo�eljniji za�titni
znakovui navodno probu�ene vjere na�ega naroda, dok se istodobno ignorira progresivni
"tihi otpad", osobito mladih, ne toliko od Crkve koliko od vjere.
Rijetko
se pita kakva su to obra�enja politi�ara i estradnih zvijezda? Ako na Pavlovu
primjeru, ili na primjeru Franje Asi�koga preispitamo dana�nja "obra�enja",
koliko �e njih izdr�ati taj ispit? Pavao je obra�enjem zavolio one koje je mrzio
(kr��ane); patio je i brinuo se za one kojima je prije pripadao (�idove). Franjo
je obra�enjem po�eo grliti one koji su mu bili mrski i od njih okretao glavu (gubavce).
Suvremeni obra�enici �ine suprotno. Mrze one s kojima su do ju�er slatko "drugovali".
I ne samo to. Po�inju nasilno pou�avati u vjeri i preobra�ati i one me�u koje
su do�li, sukobljavaju se s njima jer, eto, nisu dovoljno katolici - dovoljno
ne mrze svoje neprijatelje.
Govore�i o obra�enju talijanski
pisac Claudio Magris u nedavnom intervju ka�e: Marija Magdalena se preobratila
i postala je svetica, ali nikada nije govorila o svojim starim kolegicama koje
su na ulici, niti je imala namjeru postati predsjednica kluba djevica. Mnogi na�i
novoobra�enici najvi�e napadaju svoja stara dru�tva i pretendiraju na mjesta ravnatelja
udruga vjernika i rodoljuba. Politi�ku i estradnu prostituciju imenuju vjerni�kim
obra�enjem." (...)
�ao nam je �to se gore izneseni sadr�aj
poptpuno sla�e s na�om stvarno��u u �vicarskoj. Drago nam je �to ga je teolog
�ar�evi� otvoreno, iskreno i dobrohotno stavio na papir. Mo�da ovaj tekst potakne
nekoga na razmi�ljanje - barem dobro znanog profesionalca koji je upao u zamku
novoobra�enika kao �rtva vlastite ta�tine - unato� upozorenju!?
PL
Hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska
hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska
Na po�etak
