ARHIVA

21.08.2008.

KRATKI POSJET BOSNI

Ti ni�ta ne zna� o gradu u kome ja �ivim
Ti nema� pojma o ku�i u kojoj ja jedem
Ti ne zna� ni�ta
O hladnom zdencu
Iz kojega ja
Pijem

Mak Dizdar

"Ne dao ti Bog da me razumije�"! Ovu sam, gotovo fatalisti�ku, izreku ponio sa sobom iz Bosne prije to�no �etrdeset godina. Ona nas ne upozorava samo na te�inu osobnoga, bezizlazjem optere�enog trenutka, nego ujedno svjedo�i o �elji nesretnika da po�tedi svoga sugovornika od iste ili sli�ne nesre�e. Koliko god odisala fatalizmom, izreka ima i duboko humanu poruku, iz koje progovara odbojnost prema proklinjanju drugoga kako bi do�lo do izjedna�avanja u nevolji. I to je Bosna!

Kad sam u petak, 20. lipnja 2008. poletio s Klotena manjim zrakoplovom bosanske zra�ne kompanije, nisam ba� osje�ao preveliku lagodu. Premda su svi putnici sjedili podalje iza mene, tako da sam u miru mogao listati FAZ, novinu nesvakida�njeg formata poput tjednika Die Zeit, smetalo me je neuobi�ajeno glasno komuniciranje me�u putnicima. Imao sam dojam da se svi me�usobno poznaju i da su prostor letjelice zamijenili okupljali�tem oko seoskog bunara. �ene su, dodu�e, moderno obu�ene, ali kri�avost zelenila je pomalo provokativna. Jedna je mlada djevojka poslu�ivala u zrakoplovu bez rije�i; jednostavno je jelo stavljala pred putnika. Ni kava mi se ne u�ini pravom.

Pri spu�tanju zrakoplova koncentrirao sam se na naselja koja smo nadlijetali. Ni traga ratnim razaranjima. Ljudi su uspjeli u tom dijelu Bosne izgraditi nove ku�e i putove. Sretno smo se spustili na Butimir koji je bio na domaku paljanskih cijevi. Sunce se borilo s vlagom i stvaralo nepodno�ljivu omarinu. Carinik se kao na tr�nici poga�a s jednom postarijom damom oko vrijednosti koje se kriju u pet ili �est velikih kofera. Predla�e joj petsto, pa onda sedamsto i staje na osamsto KM. Dama ostaje odlu�nom i pori�e svaku vrijednost. Pu�ta je. Odahnuh. I pro�oh bez rije�i i pogleda. Tra�im mjenja�nicu i ne nalazim je u zgradi. Tek s lijeve strane glavnog izlaza, primijetih dvije gospo�e kako sjede, pu�e i telefoniraju u jednom kiosku koji je ugra�en u zgradu s vanjske strane. Promijenih novac s obvezatnim pokazivanjem putovnice, kao da sam ga ukrao, i krenuh prema parkirali�tu. U tom trenutku se pojavi provincijal fra Mijo i, prema dogovoru, krenemo najprije u Ned�ari�e.

Bogoslovija je obnovljena i pro�irena. U sklopu zgrade se nalazi omanja crkva, a pored nje otmjena dvorana za kulturne sve�anosti. Razaranja ne smiju biti posljednja rije� �ovje�anstva. Fra Mijo mi re�e da je to prakti�ki jedino mjesto u kojem se odvija kulturni �ivot Hrvata u Sarajevu. A Hrvata je u Sarajevu sasvim malo. Od toga maloga broja, 600 ih se svaki dan hrani u franjeva�koj kuhinji. Nepokretnima i nemo�nima se hrana nosi u stan.

Iz Sarajeva smo krenuli novoizgra�enom autocestom prema Visokom. To je do sada jedina izgra�ena dionica autoceste u BiH. Najprije smo oti�li do hotela gdje mi je bila rezervirana soba. Jedina hrvatska obitelj u Visokom je obitelj koja ima hotel. Nekoliko kilometara sjevernije postoji jedno selo, zapravo zaseok, s tristotinjak, uglavnom starijih, Hrvata. Visoko i okolica su �vrsto u muslimanskoj ruci.

Franjeva�ka klasi�na gimnazija u Visokom je otvorena daleke 1900. godine. Kroz nju su pro�le generacije i generacije hrvatskih mladi�a od kojih su neki kao sve�enici ili znanstvenici postigli zavidne karijere. Nakon Drugog svjetskog rata, nacionaliziran je ve�i dio zemlji�ta s konviktom i gospodarskim zgradama. Sve do raspada biv�e dr�ave, u tom je dijelu boravila vojska. Nakon vi�egodi�njeg tra�enja, molbi i pro�nji, vra�en je oduzeti dio vlasnicima. Pri tom ne treba zaboraviti pritiske vanjskih �imbenika poput Amerikanaca. Zgrada konvikta je zapu�tena i oronula. Sjeverni dio radnici upravo osposobljavaju za jesen, jer franjevci �ele otvoriti klasi�nu gimnaziju za sve mladi�e i djevojke bez obzira na vjeru i naciju. Tro�kovi obnavljanja zgrade su previsoki i svaka je pomo� dobrodo�la. Provincijal mi tako�er re�e da �e provincija Bosna Srebrena nastojati u Sarajevu utemeljiti kulturno-povijesni institut. To�no ime i istra�iva�ki okvir �e se naknadno odrediti.

Samostanska crkva u Visokom je prepuna dragocjenih umjetnina. Pored knji�nice, lapidarija i etnografske zbirke, u viso�koj Franjeva�koj klasi�noj gimnaziji pohranjena su djela umjetnika poput Paula Sensera, Josepha Kleinerta, Marca Antoninija, Gabrijela Jurki�a, Slavka �ohaja, Josipa Marinovi�a, Zdenka Grgi�a, �elimira Jane�a, Marije Ujevi�, Josipa Poljana, Zlatka Kesera, Ante Star�evi�a, Ivana Me�trovi�a.

Za 40. obljetnicu mature okupilo nas se 19. Trojica kolega su ve� umrla. Neki su bili sprije�eni bole��u ili poslom, drugima se zameo trag. S nama su i �etrnaestorica ovogodi�njih maturanata. A i nekolicina biv�ih �aka se navratila. Oni slave 30. ili 25. ili 20. obljetnicu mature. Nakon misnog slavlja, ponu�ena nam je sve�ana ve�era u preure�enoj blagovaonici u kojoj smo �etiri godine iz dana u dan blagovali. Ve�era se odu�ila, po�to je svaka generacija, preko svoga predstavnika, �eljela zahvaliti ku�i koja je nesebi�no oplemenjivala intelektualnu, duhovnu, emocionalnu i eti�ku podlogu mladih ljudi. Jedva stigosmo na televizijski prijenos nogometne utakmice izme�u Hrvatske i Turske. Na koncu smo ustanovili da na�e emocije nisu dospjele do hrvatskih nogometa�a u Be�u.

Dok je Visoko grmjelo od radosti, mi smo se povukli na polno�ni razgovor. Nakon �to je svatko ispri�ao svoju kratku pri�u, a fra �iro bilje�io kao na satu hrvatskog kod pok. dr. fra Rastka Drlji�a, dogovorili smo novi susret za pet godina. Put do hotela nije bio nimalo ugodan, premda se hotel nalazi u blizini s druge strane rijeke Bosne. Valjalo je prakti�ki prije�i samo preko mosta. Sirene auta su se dodu�e sti�ale, ali mladi�i, obu�eni u crvene majice s turskim polumjesecom, su urlali, pili, pjevali i slavili pobjedu Turske nesmiljeno dalje. U tom sam trenutku shvatio �to zna�i biti Hrvat izru�en na milost i nemilost gomile mladoturaka. Hrvati to zaista nisu zaslu�ili, pa da su jedino spasili one tisu�e Muslimana koje su se na�le u okru�enju, a vjerojatno i pred pokoljem, srpske soldateske u biha�kom kraju. No�en spoznajom iz knjiga i razgovora, jo� uvijek sam vjerovao u ono prijateljstvo muslimanskog i katoli�kog puka koje su svjedo�ili Ba�agi�, Nametak, Dizdar i dr. A upravo mi tu ve�er fra Ivo, ina�e profesor na bogosloviji, re�e kako u Sarajevu vodi jedan od najboljih mladih zborova u kojemu pjevaju svi koji vole zborsko pjevanje pa bili oni katolici ili muslimani ili ne�to tre�e. Dobio je vi�e nagrada, a jednu i u Vatikanu. A fra Slavko mi jo� usput doda da u Tuzli ve� nekoliko godina imaju katoli�ku �kolu. Kad sam sretno stigao do sobe, prepustio sam se razmi�ljanju, tra�e�i (ne)opravdanost svojih povijesnih spoznaja.

Prema sino�njem dogovoru, u subotu, 21. lipnja, smo krenuli prema jugu, u Fojnicu, u obilazak jednog od nekoliko slavnih i velebnih bosanskih samostana. Vo�nja od Visokoga prema Fojnici je bila pravi u�itak. Bogata vegetacija, �ume, vo�njaci, pa�njaci i pokoja krava, ni�i i vi�i bre�uljci, sve me to jako podsje�alo na �vicarsku. Samo nema traktora, pa seljani kupe sijeno grabljama. Vru� je dan, a pojedine muslimanke pokrivene od glave do pete. Ima i drugih me�u njima, kao da su negdje na pla�i. Nedavno je u fojni�kom kamenom zdanju otvoren muzej s brojnim predmetima. Nakon �etnje po pro�losti Bosne s fra Stjepanom, tako�er profesorom na bogosloviji, pozva�e nas dvije kuharice, koje u prizemlju samostana dr�e konobu, na objed. Prava poslastica - pe�enje s krumpirom i salatom. Doma�e crno pivo, k tome.

Provincijal je toga dana morao prema sjeveru na Petri�evac kod Banja Luke. Franjevci su uspjeli, naime, obnoviti samostan kojega su Srbi zajedno s crkvom kamionom punim dinamita digli u zrak, ali za crkvu nemaju novca. Biskup Komarica �eli da se obnovi crkva �to prije, premda se povratilo tek nekoliko stotina Hrvata od prijeratnih 6000. Organiziran je donatorski skup. Nazo�it �e predstavnik hrvatske Vlade, ministar Primorac, jer je premijer Sanader sprije�en. Milorad Dodik je najavio dar od pola milijuna eura. Fra Mijo se na�ao u jako neugodnoj situaciji. �to re�i a da se sve ka�e i da se pri tom diplomatski ka�e? Valja biti diplomat ne zbog sebe nego zbog polo�aja kojega trenutno obna�a u najstarijoj franjeva�koj provinciji me�u Hrvatima i najstarijoj ustanovi u Bosni uop�e. Dodik, kojemu se dio Hrvata divi i bira ga za "�ovjeka godine", je veliksrpski ignorant. Ako se, primjerice, neki Posavljak i vrati da bi obnovio svoju ku�u, sigurno mu Dodikova RS ne�e pru�iti put, struju i vodu do sela. Tako je plehanski samostan obnovljen, a po ki�i mu se mo�e prije�i samo u �izmama. O �kolama da i ne govorimo. Franjeva�ka provincija Bosna Srebrena je 1990. godine skrbila za 300 tisu�a vjernika. Danas ih je u njezinoj pastoralnoj brizi na istom prostoru oko 157 tisu�a. Banjalu�ka biskupija je imala 200 tisu�a vjernika, a danas ih ima 12 tisu�a. Vrhbosanska biskupija vjerojatno broji sli�ne postotke. S Hercegovinom zajedno, na podru�ju dr�ave BiH �ivi manje od 300 tisu�a katolika i Hrvata. To su otu�ne i tragi�ne �injenice s kojima se valja danas suo�iti.

Ljubav bosanskih franjevaca prema �ivotu je neopisiva. Prema povijesnim izvorima u 17. stolje�u je nakon povla�enja Eugena Savojskog u Bosni ostalo oko 25 tisu�a Hrvata. Po�etkom devedesetih godina 20. stolje�a, dakle dobra tri stolje�a kasnije, �ivjelo ih je u Bosni ne�to manje od 800 tisu�a, ne ra�unaju�i emigraciju. A bilo je me�u njima sigurno i onih koji su se izja�njavali kao nacionalni Jugoslaveni. Danas je situacija, za razliku od ranijih stolje�a, takva da se ljudi br�e odlu�uju na napu�tanje svoje zemlje. K tome valja dodati otegotnu i sramotnu okolnost �to hrvatska dr�ava ove starosjedioce (zbilja od stolje�a sedmog!) danas svrstava u "dijasporu" kao da su tek migrirali u BiH! Milorad Dodik je veliki cinik, ali nije jedini na toj razini u regiji, na �alost! No, nije sve izgubljeno, dok franjeva�ka radost zra�i tmurnom zemljom Bosnom u kojoj se, kako pjesnik re�e, i umiralo da bi se �ivjelo.

Za portal: Tihomir Nui�

Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska Hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska hrvatska

Na po�etak