29.10.2008.
O ZLO�INIMA I TERORU U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI
(Ili: kako su stvarane pretpostavke za ratna krvoproli�a)
Bez uvida u pro�lost nemogu�e je shvatiti sada�njost. Kad god razgovaramo o zbivanjima u Domovinskome i u Drugome svjetskom ratu, treba imati na umu, da je tim doga�ajima ne�to prethodilo, i da je to stvorilo pretpostavke za mr�nju, osvetu i nasilje. Koliko god nas to sililo da razlikujemo uzroke i posljedice, one koji napadaju i one koji se brane, to je istodobno i ujedno pouka, da spiralu nasilja i osvete valja zaustaviti...
Radi�: Izbatinano je i zatvoreno 30.000 hrvatskih seljaka!
"...Va�e Kraljevsko Viso�anstvo!
...Od 1. prosinca 1918. do danas sveukupni hrvatski narod, tj. hrvatsko selja�tvo, bez iznimke, s velikom ve�inom hrvatske inteligencije ne samo �to se ne smatra oslobo�enim nego se smatra tako potla�enim kako nije bio jo� nikada u svoj svojoj pro�losti. (...) ...Po�ev�i od 1. XII. 1918. pa do dana dana�njega vojska i oru�ni�tvo Va�ega Kraljevskog Viso�anstva izvr�uje danomice najsramotnije nasilje, tj. batinanje, i to ne mo�da poradi plja�ke i radi kra�e ili radi bjegstva iz vojske - �to je tako�er po hrvatskim zakonima nedopustivo i ka�njivo kao zlouporaba uredovne vlasti - nego radi republikanskoga mi�ljenja i uvjerenja..." (Stjepan Radi�, "Poruka zastupni�ke republikanske ve�ine regentu Kraljevine Srbije Aleksandru, od 11. velja�e 1921.", u: S. Radi�, Politi�ki spisi, Zagreb, 1971., 349.)
Grobovi hrvatskih domobrana pobijenih
5. prosinca 1918. na Jela�i�evu trgu
"...Ali to se ne zaboravlja da je 30.000 seljaka bilo izbatinano i zatvoreno samo radi republikanizma i da su na�e �ene, na�i starci i na�i mladi�i i djeca batinani, to se ne�e nikada zaboraviti. Nikad vi�e ne�e se na�i �ovjek u na�im redovima koji �e re�i da smo mi i Srbi jedan narod. Krvnik i njegova �rtva nisu jedno." (Stjepan Radi�, "Govor na skup�tini HRSS odr�anoj na borongajskim livadama 15. IV. 1923.", u: S. Radi�, Politi�ki spisi, Zagreb, 1971., 419.)
"Glavnja�a kao sistem"
Prvih deset godina jugoslavenske dr�ave: "24 politi�ke smrtne osude, 600 politi�kih ubojstava, 30.000 politi�kih uhap�enja, 3.000 politi�kih emigranata i bezbrojna masa politi�kih izgona. Kada se batinaju politi�ki ka�njenici u masama, kad se siluju uhap�ene �ene, a nepopustljive kad se progla�avaju slu�beno 'prostitutkama', kada se djeca zatvaraju s provalnicima i kada se iskazi pi�u krvavim zubalom, onda se to zove - Objavljenje na�e rasne Sve�ove�anstvenosti: gesta Dei per Jugoslavenos! Pred na�im o�ima ubijaju se politi�ki uhap�enici i nestaju netragom iz zatvora; tuberkulozni ljudi zatvaraju se u betonske samice pune vode, vlasti se groze Dunavom, ljudi se dave, biju batinama, vre�ama punim pijeska, �ilama, kundacima i bokserima, ljudi se ve�u naglavce i zatvaraju u dimnjak, po �etiri �ovjeka �ive na prostoru od jednog kvadratnog metra i to traje ve� punih deset godina..." To stanje "koje govori svojim krvavim ciframa" predstavlja "neoboriv argumenat, kako je ve� krajnje vrijeme" za obranu "minimalnih ustavnih Gra�anskih i �ovje�jih Prava". (Miroslav Krle�a: "Predgovor knjizi Rajka Jovanovi�a Glavnja�a kao sistem", u: Deset krvavih godina, Zagreb, 1957., 612.-614.
Bezobzirno kr�enje kaznenih propisa
"...Policijske su vlasti po�ele 'spontano' provadjati organizaciju svih danguba, besposli�ara, razbija�a i izgona�a pod imenom 'Mlade Jugoslavije'. Svi su oni na policijskom isplatnom arku, sve ih oboru�ala te�kim batinama, bokserima i samokresima, a zada�a im je, da se odu�evljavaju za diktaturu i da�teroriziraju po�tene hrvatske rodoljube. Koji se je hrvatski omladinac usudio, da se tim oboru�anim kraljevskim pla�enicima suprotstavi, policija ga je uhapsila, isprebijala na mrtvo ime, a kada je ozdravio, bio je interniran. Na taj su na�in moralno i materijalno upropa�tene hiljade i hiljade najboljih hrvatskih mladi�a, �ija je jedina krivnja, �to su Hrvati. (...)
Na optu�eni�koj je klupi bio Marko Hranilovi�, ro�en 11. prosinca 1908., Matija Soldin, te jo� dvadeset i jedan hrvatski omladinac, sumnjivi, da su osnovali hrvatsku teroristi�ku organizaciju...
Na policiji su bili zatvoreni ravna tri mjeseca, i ako bi po tada jo� postoje�em hrvatskom kaznenom postupku bili morali biti predani sudu za dvadeset i �etiri sata, a u najgoem slulaju najzad i bezuvjetno za osam dana. Tamo su mrcvareni na na�in, koji se ne da opisati, no neka nam se ne zamjeri, ako dademo samo ovaj primjer: mladom profesoru dru Mili Star�evi�u su detektivi Njegova Veli�anstva opetovano vezali za mo�nju ciglu, te�ku preko dva i pol kilograma i s njime se tada igrali nogometa, bacaju�i ga izmedju sebe kao loptu! Dr. Star�evi� je rodjen u Gospi�u, glavnom mjestu hrvatske pokrajine Like, a tada je bio star 26 godina.
Ovo je pred sudom utvrdjena �injenica. Optu�eni trgovac Stjepan Javor, rodom iz Brinja, takodjer u Lici, star 39 godina, morao je pretrpiti muke prvih kr��anskih heroja samo da optu�i sebe i neke svoje prijatelje, koje bi policija Njegova Veli�anstva bila rado dobila na optu�eni�ku klupu. Kada usprkos naju�asnijih muka nijesu od njega mogli ni�ta iscijediti, zatvorili su mu gospodju i obje k�erke, jednu od 14, drugu od 9 godina i doveli ih, da vidi, izmu�ene, poni�ene i upropa�tene. On je kod toga suo�enja bio hrpa mesa, koju su razbojnici pokrili gunjevima, da nesretna �ena i nejaka djeca ne vide te grozote. Istom je tada stjepan Javor priznao, da tako spasi djecu iz toga pakla, da je doista podijelio pet revolvera..." (Mile Budak, Hrvatski narod u borbi za samostalnu i nezavisnu dr�avu Hrvatsku, Youngstown, Ohio, SAD, 1934., 138.-139., 145.)
Prosvjed Alberta Einsteina i Thomasa Manna
u povodu ubojstva M. pl. �ufflaya (travanj 1931.)
"Mi ne mo�emo propustiti, a da Me�unarodnu ligu za ljudska prava ne upozorimo na doga�aje, koji su dne 18. velja�e o. g. [1931.] doveli do umorstva hrvatskoga u�enjaka dr. Milana �ufflaya. Kada je ovaj u�enjak spomenutoga dana i�ao ku�i, bio je u Zagrebu na cesti iza le�a napadnut i, prema na�em izvje�taju, �eljeznom motkom umoren. Slijede�ega dana on je ovim te�kim ozljedama podlegao i dne 22. velja�e je na Mirogoju pokopan uz hrvatske mu�enike.
Grob Marka Zovke, za �ije je ubojstvo s le�a Berislav An�elinovi� nagra�en mjestom izaslanika za tisak u poslanstvu u Washingtonu
Profesor Milan �ufflay bio je poznat po svojim brojnim znanstvenim djelima i radnjama. zagreba�ke novine nisu me�utim smjele izvje��ivati o djelovanju ovog u�enjaka, �ak i je i osmrtnica zaplijenjena, a brzojavne sa�alnice nisu smjele biti odpremane. Nije bilo dozvoljeno objaviti vrijeme pogreba, a zabranjeno je bilo izvjesiti �alobnu zastavu na zgradi Sveu�ili�ta. �kolsku mlade�, koja je prisustvovala sprovodu, policajne vlasti izagna�e iz Zagreba, a hrvatske narodne trobojnice, kojima su vijenci bili ure�eni, odstrani�e.
(...) Poznato je, da je umorstvo dogovoreno u no�i od 11. do 12. velja�e u stanu zapovjednika grada generala Belimarkovi�a. Kod toga dogovora sudjelovali su �lanovi organizacije "Mlade Jugoslavije" Brki�, Godler, Mar�ec i ubojica Zwerger. Zagreba�ka policija unato� tome slu�beno objavljuje dne 19. velja�e, da je po�initelj nepoznat.
Ubojstvu profesora �ufflaya prethodile su sljede�e �injenice:
1. Povodom posjeta kralja Srbije u Zagrebu mjeseca sije�nja dostavljena su nizu najuglednijih li�nosti - tako vo�i Hrvata dr. Vladku Ma�ku, dr. Anti Trumbi�u, dr. Mili Budaku, sveu�ili�nim profesorima dr. Filipu Lukasu, dr. Davidu Karlovi�u, dr. Milanu �ufflayu i drugima - prijete�a pisma s podpisom "Za kralja i otad�binu", u kojima ih se �ini odgovornim i vlastitom glavom i �ivotom njihovih obitelji, bude li za to vrijeme kraljeva boravka u Zagrebu ikakvih protesta ili demonstracija.
2. Ovoj teroristi�koj organizaciji, koja javno nosi ime "Mlada Jugoslavija" odr�ao je kralj Aleksandar javni govor, u kojem je progovorio o odstranjivanju po narodu izabranih hrvatskih narodnih zastupnika, �to je proveo. Rije�ima: "Ja sam odstranio poslanike", on je sam dao poticaj odnosno nalog da se od njegova formalnog odstranjivanja iz parlamenta imade pri�i na fizi�ko, to jest kona�no odstranjenje. Kao uzor ima vrijediti 20. lipnja 1928., kada su u beogradskom parlamentu umoreni hrvatski vo�e.
Iza toga slijede u vladinoj �tampi javni pozivi na umorstva vo�a hrvatskoga naroda. Tako pi�e vladin list "Na�a Sloga" na Su�aku dne 18. velja�e: "�elenke �e prskati..." Istoga dana uve�er umoren je u Zagrebu prof. �ufflay. Drugi primjer otvorenoga poziva na umorstvo objavljen je 28. velja�e u splitskoj "Zastavi", daljnji poziv, u mariborskom "Jugoslavenu". Neki �lanovi dr�tva "Mlada Jugoslavija", koji su imali izvesti umorstva Hrvata u inozemstvu, uhap�eni su dne 12. o�ujka kod umorstvenih priprema u Be�u te predani be�kim sudovima na postupak.
Delegacija Hrvatskoga narodnoga zastupstva jo� je dne 25. sije�nja 1930. predala Ligi naroda u �enevi memorandum, koji je istodobno odaslan vladama i organizacijama svih kulturnih dr�ava, upozoravaju�i na stanje u Hrvatskoj. Ovim se memorandumom pred cijelim �ovje�anstvom di�e obtu�ba protiv absolutisti�ke vladavine kralja Srbije kao i protiv u�asa i strahota, �to ih vladavina nad hrvatskim narodom po�inja. Kako �injenice dokazuju, ove su strahote od onoga doba samo jo� ve�e.
S obzirom na ovo stra�no stanje mi vas molimo, da Me�unarodna liga za ljudska prava poduzme sve da se ovoj bezkrajnoj nasilnoj vladavini stane na kraj.
Ne smije se trpiti da se umorstvo upotrebljava kao sredsto za postizavanje politi�kih ciljeva.
Ne smije se trpijeti da se ubojice veli�aju kao narodni junaci.
Dr�imo da je samo po sebi du�nost Me�unarodne lige za ljudska prava da apelira na sve one koji cijene slobodu i ljudska prava naroda, da se proti strahovladi koja gospoduje u Hrvatskoj, digne najsve�aniji protest. Sve zemlje, naro�ito Francuzka, Njema�ka, Poljska, Austrija, gdje postoje grane Me�unarodne lige za ljudska prava, imadu du�nost da se postave kao �tit pred ovaj mali miroljubivi i visoko prosvije�eni narod.
Mi o�ekujemo va�u odluku i pozdravljamo vas.
Njema�ka liga za ljudska prava.
Albert Einstein
Heinrich Mann
Travanj 1931., Berlin"
Memorandum zagreba�kog nadbiskupa dr. Antuna Bauera knezu Pavlu (svibanj 1935.)
"...Zato me je naro�ito bolno dirnuo dogo�aj, koji se zbio dne 19. svibnja 1935. u mojoj �upi Kravarsko. Tamo su �andari poslijed crkvene sve�anosti otvorili vatru na pu�anstvo, te su ubili seljaka �uru Vireka i seljakinju Antoniju Jambri�, a te�ko su ranili Franju Kanceljaka iz Novog �i�a, Stjepana Cekovi�a i Franju Vireka (sina ubijenog), koji se nalaze u bolnici, dok su lak�e ranili velik broj seljaka. Kako me vjerodostojni svjedoci uvjeravaju, uslijedila je upotreba ubojitog oru�ja bez opravdanog razloga, jer niti je narod bio oboru�an niti je integritet dr�avnih organa bio u opasnosti.
Ovakvo je bezrazlo�no ubijanje u potpunoj opreci s moralom, koji je odredio to�ne norme, kada se smije nekomu oduzeti �ivot. Isto tako mi je iz sela Selnice (u kotaru zlatarskom) javljeno, da je od �andara 11. svibnja 1935. iz zasjede ubijen seljak Franjo �o�tari� tako, da mu je - prema lije�ni�kom nalazu - kugla prebila s lijeva na desno prsni ko�, te je pro�la kroz plu�a i kroz desnu ruku iza�la van.
(...) U �ur�evcu su uap�eni i mrcvareni �lanovi katoli�kog dru�tva 'Zrinski'. �to se doga�a u sreskom zatvoru, neka posvjedo�i ovo pismo, koje sam primio iz sreskog zatvora, te koje pismo glasi ovako:
'Pozdrav iz sreskog zatvora. Javljam Vam, da su me uapsili u utorak, kada sam i�ao iz �ur�evca u Podravske Sesvete kod op�ine. Do sada jo� nismo su�eni. Ovo Vam pi�em samo zato, da Vam javim, �to rade od nas. U Pitoma�i su nas tukli pendrekom, rukama i nogama tako, da su nas poslije polumrtve polijevali vodom i nosili iz podruma u �tagalj. Kada su nas u �etvrtak dotjerali u �ur�evac, vodili su nas jednoga po jednoga na preslu�avanje, te su nas pristav i �andari tukli �akama i komadom drveta tako, da neki od nas ne �e preboljeti.'
�andari su u istom �ur�evcu istukli mladi�e od 14 godina po rukama tako, da su bili nesposobni za svaki posao. Stanovit se broj ljudi razbje�ao po okolnim �umama, pa od straha pred �andarima ne dolazi u svoje ku�e. �itavo se mjesto �ur�evac nalazi u pla�u i jauku. Sreski se na�elnik Urli� Jovanovi� grozi jo� gorim mjerama. Isprebijane su ljude iz zatvora nosili ku�i, te je do ovoga �asa jo� nepoznato, �to �e biti s njima.
Mrcvaranja i kunda�enja sa strane �andarmerijskih organa vr�e se op�enito. Tako mi iz Male Erpenje nedaleko Krapinskih Toplica (u pregradskom kotaru) javljaju, da je od �andara isprebijan trgovac Viktor �o�tari�, kojemu je cijelo tijelo u povojima. Nadalje su u tom kotaru isprebijani: �o�tari� Otokar, Jurani� Mirko, Jurani� Makso, Stjepan August, Jurani� Juraj, Kordej Andro, Sve�njak Makso, Sve�njak Stjepan, Golubi� Makso, Golubi� Rudolf i Golubi� Slavko. Nadalje su isprebijani: Mihel Josip 70 godina star, Mihel Janko 20 g., Mihel Vilim 40 g., Belin Florijan 60 g., Ru�ek Franjo 35 g., Kos Franjo 50 g. i �tengl Vjekoslav 25 g.
U Zaboku (krapinski kotar) je isprebijana sva sila seljaka. Kao primjer navodim seljaka �epeca, koji je orao na svojoj livadi, gdje ga je mlatilo pet �andara. Isto tako su �andari isprebijali Ivana Borov�aka i Mirka Bivola. - U Vojnom Kri�u (�azmanski kotar) vr�e teror nad mirnim narodom �andari, koji su isprebijali Danijela Magdi�a, Franju Ciglene�koga i Franju Kriva�i�a. U Sesvetama kod Ludbrega su �andari ispremlatili 14 seljaka. U Bizovcu (u valpova�kom kotaru) je �andarski narednik Vasilije Dimi� uapsio Stjepana Ki�a, kojega je u stra�arnici ispremlatio na mrtvo ime. Isti je narednik izmlatio Andriju Pero�evi�a, kojega je nogama udarao u �eludac i u rebra tako, da je isti po odredbi lije�nika morao po�i u bolnicu na lije�enje. �emu to mrcvarenje? �emu zatvaranje i tu�[njav]a u masama? Ako je tko kriv, lako ga vlast mo�e i bez zlostavljanja pritegnuti na odgovornost.
Sprovod Stjepana Radi�a u kolovozu 1928.
Kao metropoliti javljaju mi iz senjske biskupije grozne i okrutne doga�aje, koje moram osuditi ne samo kao biskup, nego i kao �ovjek.
Najte�i se slu�aj dogodio u li�kom kotaru Gospi�u. Ljudi iz sela �itnika i Klanca (u kotaru peru�i�kom) po�li su k okru�nom sudu u Gospi�, da podnesu prijavu poradi kra�e glasa�kih spisa. Neposredno pred Gospi�em - oko 200 metara pred op�inskom zgradom - susreli su ovi ljudi (njih oko dvije stotine) 2 policajca, koji su im rekli, da ne smiju u samo mjesto Gospi� po�i u grupi, ve� da sebi izaberu tri delegata. Ljudi su izabrali trojicu, koji su s redarima po�li k okru�nom sudu. No tek �to su ovi odmakli 10 metara od ostale grupe ljudi, pali su prvi hitci iza �ivice od �andara, koji su tamo bili sakriveni. Jedan od tih redara izjavljuje, da su �andari bez razloga napali na ljude pucaju�i. Svjedokinja Anka Stilinovi� iz Gospi�a izjavljuje, da je pokojni Bo�o Markovi� (star 76 godina) - ve� ranjen iz vojni�ke pu�ke kroz desnu vilicu u zatiljak - zaklinjao �andara, da ga ne ubije; ali �andar Petrovi� mu je opsovao hrvatsku majku, te je le�e�emu Bo�i Markovi�u zabio bajunetu u desnu stranu �ije. Uz Markovi�a je tom prigodom poginuo 38 godi�nji Martin Star�evi�, koji je pogo�en iz vojni�ke pu�ke iza lijevog uha, na�to mu je �andar kundakom razmrskao lubanju. Kriti�no je stanje 58 godi�njeg Joze Luli�a, koji je iz vojni�ke pu�ke ranjen kroz plu�a u sredinu desne lopatice. Nikoli Milinkovi�u, koji ima 28 godina, smrskana je desna nadlaktica otraga iz vojni�ke pu�ke.
Marko Hranilovi� je obje�en s Matijom Soldinom
25. rujna 1931.
Ivanu �njari�u, kojemu je 40 godina, prostrijeljene su iz vojni�ke pu�ke obje ruke, i to desna u laktu, a lijeva u nadlaktici. Iz vojni�ke je pu�ke otraga u desnu nogu ranjen Ivan �upan, koji ima 30 godina. Jednako je 36 godi�nji Stipe Markovi� iz vojni�ke u�ke dobio 4 metka u le�a. Stanje svih spomenutih ranjenika veoma je kriti�no. Osim navedenih seljaka ranjeno je jo�te 28 ljudi, koji od straha pred �andarima pobjego�e u �ume, gdje se skrivaju, te odakle potajno i pojedina�no dolaze u bolnicu na lije�enje.
Sli�na mi nedjela javljaju tako�er iz drugih biskupija. Tako mi izvje��uju, da su iz Adolfovca kod Osijeka uap�eni radnici Luka Vukovi�, Antun Gurdel i Milan Grgi�. Njih su �andari odveli u seosku stra�arnicu, gdje su ih bacili na zemlju i tukli do besvijesti (...) S posla se ku�i vra�ao Ivan Krelo iz Kravica (u kotaru osje�kom). Putem je od �andara upa�en i bezrazlo�no odveden u oru�ni�ku vojarnu, gdje su ga isprebijali. (...) Nadalje su izmla�eni Ilija Kelemen i Josip Gorzan, seljaci iz Laslova u kotaru osje�kom, te Janko �imati� iz Adolfovca (op�ina Retfala). U Koro�u je ispremla�eno oko 20 seljaka, a me�u njima najte�e: Danijel Po�ar, Mihalj Mi�kolci, Jano� So�aj i Mihalj Marko.
�Ivan Rosi� je smaknut 11. srpnja 1931.
Da je to pravi sistem mrcavarenja, vidi se iz dogo�aja u Dalmaciji. �andari su u selu Dobranju (op�ine Metkovi�) navalili na ljude, koji su i�li ku�i pjevaju�i, te je �andar Pavi� ubio Ivana Deviju, a da mu ovaj nije dao nikakova povoda za to.
U selu Vidu (op�ina Opuzen u kotaru Metkovi�) su �andari na dan izbora �ibali i korba�ili djecu. (...) Seljaci, koji su se iz Staroga grada na otoku Hvaru vra�ali u Vrbanj, bili su od �andara do�ekani i premla�eni. Najte�e je nastradao neki Vladu�i�, koji baca krv. Drugi je dan do iznemoglosti istu�eno 39 seljaka. Izbatinali su ih �andari, koji su u vrbanj do�li iz Splita. (...) Vrhunac postupka �andarmerijskih organa prema katoli�kom sve�enstvu bio je sa �upnikom Ivanom �ondi�em iz Ra��ana (u kotaru Imotskom) splitske biskupije. �ondi� je u Sinju bio uap�en i doveden u zagvozd. Njemu je podnarednik Ilija Gaji�, komandant �andarmerijske stanice u svojoj kancelariji psovao 'katoli�koga Boga'; podjedno ga je nazivao svinjom i �ukelom i razbojnikom. Gaji� je vikao, neka se katoli�ka crkva stidi, �to za popa ima takvoga razbojnika, kakav je �upnik �ondi�..." (Rudolf Horvat, Hrvatska na mu�ili�tu, Zagreb, 1942., 548.-553.)
Andr� Gide: "U jugoslavenskim tamnicama"
"O vjerodostojnosti ovog pri�anja, na�alost, ne mo�e se sumnjati. Sitni cigaretni papiri�i, na kojim je to napisano i koji su mi kona�no dospjeli u ruke, svjedo�e, koliko je opreznosti trebalo, da se ta tu�ba na umoru protura izvan tamnice, usprkos budne pa�nje, i papiri�i sgu�vani, jer bijahu sfrkani u kugljice, izpisani finim i strpljivim pismom, vrlo �itljivim, ali tek pomo�u pove�ala, govore ve� sami po sebi. U njima se na prvi pogled o�ituje tvrdokorna strpljivost, odlu�nost, hrabrost, koju su htjela slomiti mu�enja."
Dr. Mile Budak u bolnici nakon atentata
Ovaj uvod pi�e Francuz Andr� Gide (Andre �id) �lanku, koji je izi�ao pod naslovom "U jugoslavenskim tamnicama" u pari�kom knji�evnom i politi�kom tjedniku "Vendredi" ("Vandrdi" - "Petak") dne 7. velja�e 1936. Pisac u�asnut nad strahotom veli, da tome ne stavlja nikakve opazke. Mala papirnata krugljica govori sama: "U tri sata u jutro ku�a, koju nastavam, i svi susjedni prilazi, bili su opkoljeni sa 15 detektiva (uhoda) sa naperenim revolverima. Silom su u�li u moj stan. Odmah, nakon �to su provalili u moju sobu, po�eli su me tu�i pesnicama i dr�cima revolvera, zatim su me stavili u lance, dok su neki detektivi oti�li da potra�e svjedoke. Stajao sam bosih nogu na betoniranom podu moje sobe, jer mi nijesu dozvolili, da se obu�em. Nakon �to su pretra�ili �itav stan, dali su mi hla�e, kaput i moju kapu (nijesu mi htjeli dati �e�ir) i bacili su mi �arape i cipele. Na vratima ku�e, prije nego �to sam izi�ao, tukli su me ponovno, gledaju�i desno i lijevo, da se uvjere, da ih nitko ne vidi, i bacili su me u zatvorena policijska kola. U policijskim kolima, Vujkovi� i njegovi pomo�nici udarali su me dr�cima revolvera u slabine, dok kona�no ne stigosmo na redarstvo, gdje sam se morao popeti u 4. kat pod neprestanim udarcima policajaca.
Dr. Milan pl. �ufflay ubijen je u velja�i 1931.
Zatim sam bio odveden u radnu sobu Vujkovi�a, "specijaliste" za dobivanje priznanja. Svi detektivi "specijalnog odjeljenja" bili su tu sakupljeni i zajedni�ki su me po�eli tu�i. (Sudjelovali su kod mu�enja: Vujkovi�, Kosmajac, Todor Markovi�, Filjak, Tomi�, Jeremi�, Biren, Bjelorus, Guberev i jo� neki, �ija imena ne poznam.) "Majstori" u mu�enju, Vujkovi� i Kosmajac, stavili su se na �elo rabote.
Najprije su me �vrsto svezali lancima za stolac (Kosmajac, stavljaju�i mi izme�u prstiju nekoliko dr�ala, po�eo ih je stezati), a Vujkovi�, dok je gledao "posao" svog druga, udarao me je po �iji volovskom �ilom, �upaju�i mi kose. Markovi� i drugi slijedili su ga, udaraju�i me pesnicama po �iji; sa protivne strane sobe navaljivali su, da se bace na mene izpru�enim pestnicama. Nijesam mogao, a da ne pomislim, da su sli�ni udarci zabranjeni u boksu. Za�udio sam se, da je jedan �ovjek u stanju podnijeti sli�ne stvari. Iza stanovitog vremena sli�nog neprekidnog djelovanja sa njihove strane skinuli su mi lance, da me postave druga�ije: skinu�e mi cipele, sveza�e mi noge, zatim ruke, da ih ponovno zatim sve�u popre�nim lancem srednje debljine. Dok me je Vujkovi� dr�ao za kose, osje�ao sam po sebi ki�u udaraca nogom. Poskliznuo sam se, licem prema zemlji. Jedna noga me jo� udara. Glava odleti kao balon, a tijelo za njom. Pao sam na stranu, �to je jo� vi�e razbjesnilo organe vlasti. Kunu�i i prokljinjaju�i, derali su se, da �e me oni "nau�iti", a ja sam se pitao: �to? Zatim su me stavili u osovni polo�aj, t.j. sa stopalom nogu prema gore, Jedan od detektiva zavezao mi je usta s odvratnom krpom, da ugu�i moja stenjanja. Po�eo sam gubiti svijest i nestajao u drugom svijetu.
Platni nalog: Ivan Varga obvezan je platiti naboje kojima je ustrijeljen njegov otac
Stra�ne boli, prekidane nesvjesticama. Stenjanje, zatim iznova stra�ne nuke, kao da netko lijeva vodu ili vrelo ulje na moje otvorene rane! Hladnom vodom polijevali su okrvavljena stopala mojih nogu, dova�aju�i tik svijesti te stra�ne boli. Izlili su i lonac hladne vode na glavu. Zatim je Vujkovi� stao skakati na mene, da me "o�ivi" malo. Pomo�nici dali su se isto tako na taj posao, da ostave tragove svojih bakan�i na mome tijelu, ispru�enom na podu. Jutro se pomicalo. Sat, kad �inovnici preuzimaju svoju slu�bu. Iza tri ili �etiri sata neprekidnih udaraca, razvezali su me. Nijesam mogao staviti ni �arape ni cipele. Nijesam se mogao pa�e ni pridi�i. Kosmajac me stavio na svoja le�a poput vre�e i odnio me u zatvor, koji se nalazi u gornjem spratu. U hodniku �ekali su ljudi, licem okrenutim prema zidu. Kosmajac se stao odmah derati, da nitko nema prava da se okrene. On me baci u rupu bez prozora. Moje noge i ruke bijahu pokrivene krvlju. Prislonio sam glavu uza zid, uporno gledaju�i u ni�ta. Zatim su mi donesli posudu za mokriti. Jedva sam se mogao okrenuti malo na stranu. Krv je tekla sa mokra�om. Ostao sam tako le�e�i sa vr�em, jer sam mogao puzati tek sa velikom mukom. U jutro u�li su vi�e puta Vujkovi� i Kosmajac, da mi dozovu udarcima noge mjesto, gdje se nalazim. Poslije podne odnijeli su me dolje.
Sprovod Kre�imira Jerbi�a, ubijenog u zagreba�kim demonstracijama u lipnju 1928.
Mu�enja nastavila su se do sutradan ujutro. Ovaj puta udarci nijesu dolazili svi najedamput, nego su bili raspore�eni. Tuklo me se sa volovskom �ilom po tabanima nogu i po cijelom tijelu, gazili su me, skakali na mene, udarali me petama po prstima nogu i sa �iljcima svojih cipela udarali su me po cjevanici. �upali su mi kose, udarali glavom po zemlji, stiskali prste. Mu�enja su bila tek prekinuta kad je zovnuo telefon. Kad jedan �ovjek le�i tako u svojoj krvi, �ini mu se zaista nevjerojatno, da mo�e netko na drugom kraju �ice razgovarati, a da i ne sluti, �to se ovdje doga�a. Mislio sam na policijske romane, na nedavno umorstvo, o kome sam �itao u beogradskim novinama...
Kad su razrije�ili lance, sa kojima su me svezali, le�ao sam na zemlji kao ma�ka, koja je pala sa nebodera i koja ne mo�e skupiti svoje udove. Jasno oni su me svi pitali: "�to se pretvara�?" Kad nakon novih obroka udaraca sa volovskom �ilom, pestnicama i nogom ipak nijesam uspio da se maknem, natovarili su me na le�a Kosmajca, koji me, nakon �to me je odnio u vi�i sprat, baci na zemlju u �eliju, potpuno osamljenu na kraju hodnika, da me drugi utamni�eni ne bi mogli vidjeti i da budem na dohvat njihove ruke.
Stjepan Javor u mitrovi�koj kaznionici
Jedan sat zatim Kosmajac i Vujkovi� bace se u �eliju urlaju�i kletve i staviv�i se odmah na svoju stra�nu rabotu. Udarci su padali kao ki�a. Htjeli su me prisiliti da ustanem, ali ja nijesam mogao. Zatim su me prenesli dolje u radnu sobu i nastavili su me udarati. Kad sam gotovo izgubio svijest, polijali su me hladnom vodom, da produlje moju izdr�ljivost. To je trajalo cijelo to poslije podne, �itavu ve�er, do 3 ili 4 sata i no�u. Obje�en na le�ima Kosmajca, koji me je nosio, nasuprot moje �elije vidio sam zabrinuto lice, obraslo bradom, Artukovi�a. U novoj �eliji, kuda su me bacili, bila je neka vrst ormara, koji je stajao pred prozorom, da mi se zaprije�i, da se popnem do tamo i da se poka�em u stanju, u kakvom se nalazim. Treba spomenuti, da se kroz deset prvih dana cijela moja hrana sastojala od jedne jedine �alice �aja i da nijesam spavao ni jedan jedini �as kroz �est ili sedam prvih dana.
U jutro su me prenesli u "dvoranu za operacije", u gornji sprat (sprat, gdje se nalaze �elije), da olak�aju prevoz. Oko 10 sati, odveli su me na to mjesto. Bio sam tu�en i obje�en na �eljeznu �ibku do jedan sat poslije podne, po prilici. Vujkovi� se hvalio tom prilikom, da je ubio Bra�ana, Bracanovi�a i Deli�a i tvrdio je, da �e kona�no ovu ve�er dovr�iti i sa mnom.
Ponovno doveden u �eliju vidio sam, da mi krv te�e iz ustiju. Moja ko�ulja bila je natopljena krvlju. Tu�enje sa volovskom �ilom dalo mi je izgled �ugave zebre. Moja ko�a bila je prilijepljena uz ko�ulju zgru�anom krvlju. Noktom zarezao sam u zidu zvijezdu sa pet krakova i napisao sam gore: Revolucija. Zatim sam se odvukao do ormara u nadi, da �u na�i ne�to, da dokraj�im muke. Na�ao sam staklenu elektri�nu kruglju. Zubima sam iztrgnuo kovni �araf, zatim sam legao na nju, da ju razbijem. Komadom stakla stao sam rezati krvnu �ilu lijeve ruke. To je bilo vrlo te�ko, jer mi je desna ruka bila potpuno oslabljena od mu�enja. S ogromnim naporom uspio sam iza po sata, da zare�em dosta duboko. Ne�to sli�no dugoj, crvenoj uzici po�elo je te�i iz rane. Krv je po�ela te�i obilno. Gubio sam svijest. Sve oko mene postajalo je mra�no. Strijelovitom brzinom utonuo sam u svoj vlastiti �ivot, prema pro�losti.
Jedva �to sam se osvijestio, vidio sam oko sebe �andare, koji su upravo stavljali jod na ranu, da mi zave�u ruku. Malo kasnije sti�e redarstveni lije�nik Velimirovi�. Ne pogledav�i rane, reko je samo: "�emu se bavi� politikom?" Malo zatim do�ao je upravitelj zatvora Krsti�, koji je, vide� me u stanju, u kojem se nalazim, ostavio jednog detektiva, da me �uva.
Vujkovi� i Kosmajac do�li su na ve�er vi�u�i, da �e mi razbiti gubicu za ono, �to sam u�inio. Doista, uve�e, vukli su me iznova iz petog u �etvrti kat, usprkos mojih povoja, daju�i nalog detektivu, koji me je �uvao, da se ne mi�e. Ali jedva, �to su me svezali lancima za mu�enje, kad za�u�e korake na stubama. Kosmajac iza�e i vrati se odmah ustanoviv�i, da je detektiv ipak si�ao u 4. kat. Vujkovi� i Kosmajac i svi njihovi pomo�nici po�eli su se derati i kleti detektiva, koji se postavio pred vrata prostorije, gdje smo se nalazili. (Mislim, da je dobio nalog, da pazi, da me se ne bi mu�ilo onu ve�er.) Psuju�i me oni su me udarali po glavi i po vratu, i skidaju�i mi lance, rekli su mi, da imaju slobodne ruke, da me dotuku. To da bi bilo brzo svr�eno, i da ne bi trebali vi�e da si umaraju plu�a. Zatim su me podigli, da me odnesu u jednu malu osamljenu sobu. Stavili su me na prozor, i nakon �to su mi stisnuli ruke iza le�iju, dok ih je Kosmajac pritiskao svojim koljenima, Vujkovi� me je vukao za kosu, udarao mojom glavom po izvanjskoj strani ruba prozora i vikao:"Ovamo �u te baciti! Tu je vre�a, na Dunav!"
Sutradan zapo�ela su ponovno mu�enja, ovaj put grozna na novi na�in: igle. Objesili su me na �eljeznu �ipku, i �vrsto mi stisli ruke u zglobovima. Zatim su mi provukli koljena izme�u ruku, a ispod moje podkoljenice dugu �eljeznu �ipku. Ta �ipka bila je postavljena na dva stolca. Teodor Markovi� mi je za�epio usta sa ubrusom, da ugu�i moja zapomaganja i da me zaprije�i, da se otimam. Kosmajac mi je dr�ao noge, a Vujkovi� mi je zario igle ispod nokata na nogama. (Moje ruke bijahu postale bez�utilne, "neuporabive".) Igle su bile duge 6 do 8 centimetara poput onih, koje se upotrebljavaju za �ivanje akata sa trobojnim koncima. Probili su mi tako pet nokata. Boli su bile tako grozne, da usprkos svih mojih napora, nijesam mogao usredoto�iti moju misao na drugu stvar, �to je bio za mene uvijek jedini na�in obrane protiv boli. Izgubio sam vlast nad samim sobom. Osje�ao sam, da sam ve� blizu granice, da postanem lud. Izgubio sam svijest. Da me se osvijesti, po�kropili su me hladnom vodom, udaraju�i me nogom u slabine.
Iza petnaest dana tu�enja i sustavnoga mu�enja - kroz to vrijeme �uvali su me dan i no� - slijedilo je drugo razdoblje od 6 do 7 tjedana, u koje vrijeme su me tukli u razmacima. Do zadnjeg dana mu�enja nisu prestajali, da nam prijete, da nas udaraju �akama i nogama, sve dok nijesmo bili predani u sudski zatvor, dr�ali su nas u stanju groze i u strahu pred novim mukama."
Mudri latinski duh poviknuo je: Qui tacet, consentire videtur! Tko �uti, �ini se, da pristaje. Tko �uti, �ini zlo�in �utnjom!" (Evolucija, god. IV./1936., sv. 2-3, Zagreb, 1936., 86.-90.)
Jednodu�na politi�ka borba hrvatskog naroda.
(Izvadak iz izjave predsjednika dra Vladka Ma�ka od mjeseca sije�nja 1936.)
"U posljednje vrijeme opet su o�ivjele po re�imu favorizirane teroristi�ke bande, u kojima po bezsavjestnoj gospodi zavedeni srbski selja�ki svijet u krajevima, gdje se nikada nije vodilo ra�una o "frankovcima", iz �ista mira ubija hrvatske seljake.
Zar su mo�da onih stotinu pravoslavnih seljaka, oboru�ani pu�kama, koji su 8. sije�nja ove godine poslije slu�be Bo�je navalili na goloruke hrvatske seljake sela Rujani (kotar Livno) i tom prigodom ubili seljaka Bla�a Peri�a, a 8 ljudi - �to lak�e, �to te�e ranili - zar su to "frankovci"?
Zar su oni pravoslavni seljaci, koji su kod Imotskoga iz zasjede ubili 2 hrvatska seljaka, a 3 ranili, te ubijenima natrpali puna usta �ljunka i odsjekli im spolovila - zar su to "frankovci"?
Zar su pravoslavni seljaci iz sela Bribira, ob�ina Skradin, koji su 7. ovog mjeseca navalili na Pirnat, a 12. o. mj. u selu Bi�anima te�ko ranili Cvitu udovu Puni� i sina joj Jerka Puni�a - zar su to "frankovci"?
Zar su onih 30 pravoslavnih seljaka, koji su 13. o. mj. provalili u Lu�incima (ob�ina Vili� selo, kotar Po�ega) u ku�u Mije Ra�i�a, koji je sam �ivio sa �enom i 8 godi�njim sinom, pa ga izvukli u dvori�te, te ga razapeli i ubili sa 6 pu��anih hitaca - zar su to, pitam, "frankovci"?
Zar su oni pravoslavni seljaci, koji su 17. o. mj. navalili oboru�ani na mirne hrvatske seljake u blizini sela Bi�kupca - ob�ina Stra�eman, kotar Po�ega - kad su ovi i�li na posao, i otvorili na njih pu��anu vatru te jednoga od hrvatskih seljaka uhvatili i prisilili ga, da im vozi drva u selo Svrziga�e, ob�ina Vili�selo - zar su to "frankovci"?
Zar su "frankovci" oni pravoslavni seljaci "�etnici", koji su dne 3. o. mj. ubili hrvatskoga seljaka �imu Gjuri�i�a iz Gornje Gare�nice, a koji su po savjetu pravoslavnog seljaka Pane Cvetojevi�a iz sela Podgari� po�li, da budu pratnja i za�tita ubijenom -zar su to, pitam, "frankovci"?
Ne? Nema u hrvatskom selja�kom narodu ni pravih, ni tako zvanih "frankovaca", ni u ob�e nikoga, tko bi se izdvajao iz jednodu�ne politi�ke borbe hrvatskoga naroda, te pravio izpade i nerede, - u koliko ih pod za�titom vlasti ne u�ine njezini prista�e. Hrvatski je narod - naglasio je odlu�no predsjednik dr Vladko Ma�ek - discipliniran i zato miran, ali nitko ne mo�e od njega tra�iti, da se dade klati poput janjeta. Protiv ilegalnih izstupa - s koje god strane oni do�li - brani se i branit �e se hrvatski selja�ki narod! Dr Vladko Ma�ek." (Evolucija, god. IV./1936., sv. 2-3, Zagreb, 1936., 70.-71.)
"Pismo Vo�e hrvatskog naroda u obranu od zvjerstava - Bo�jem sve�eniku Koro�cu"
"Gospodine ministre!
Zagreba�ka policija poznata je ve� godinama kao mjesto mu�enja i zlostavljanja. Glas naroda dao joj je ime zagreba�ke glavnja�e, ali po onome, �to se zadnjih mjeseci u njoj sbiva, izgleda, da je ona nadma�ila i Glavnja�u pa i samu sebe. Muke, koje u posljednje vrijeme tu pretrpi�e pritvorenici, a napose oni politi�ki, mogle su se roditi jedino u fantaziji zlo�inaca. Sigurno je, da me�u pritvorenicima ima mnogo nevinih, ali kad bi i oni bili svi krivi, bogzna kako groznih zlo�ina, jo� ve�i su zlo�ini onih, koji njih izabra�e �rtvama svog ne samo protuzakonskog nego upravo, sadisti�kog, ne�ovje�nog, barbarskog i zvjerskog postupka.
Te�ke su rije�i, koje netom napisasmo, ali one su jo� uvijek preblagi izraz najopravdanije ogor�enja i sgra�anja, koje je zavladalo, me�u gra�anstvom ne samo u Zagrebu, nego i ve�eg dijela dr�ave, jer me�u mu�enim pritvorenicima ima ih mnogo i izvan Zagreba.
Od brojnih slu�ajeva nasilja zagreba�ke policije, koji su mi priob�eni, s uputom na takve dokaze, da ih smatram u najmanju ruku vjerojatnim, navesti �u ovdje samo neke;
U studenomu pro�le godine doveden je sa policije na zagreba�ku kliniku Regan Gjuro, student poljoprivredno-�umarskog fakulteta u Zagrebu. Bio je poku�ao samoubijstvo prerezav�i si �ile na ruci. Lije�nicima na klinici izkazao je, da su ga zlostavljali na policiji i pokazao im je tragove mu�enja, otekline i modrice; poku�ao se ubiti, da izbjegne daljnjemu mu�enju. O nalazu na njemu sastavljen je na klinici slu�beni zapisnik.
Dana 4. prosinca 1935. donesen je mrtav iz policije na kliniku u Dra�kovi�evoj ulici Vidakovi� Hubert, slasti�arski (pomo�nik, navodno s prelomljenom hrbtenja�om. Policija tvrdi da je Vidakovi� po�inio samoubojstvo baciv�i se s prozora �elije na asfaltni pod. Mo�e to vjerovati onaj, tko ne zna, kako su �elije prenatrpane, i da je nemogu�e takova �to po�initi. A kad bi to i bilo istina, bilo bi to samo dokaz, da je �ovjek volio izabrati smrt, nego �ivot pod stra�nim okolnostima u zagreba�koj policiji. Nad njegovom lje�inom izvr�ena je obdukcija, i kad se bude pro�itao zapisnik sastavljen o njoj, bit �e jasniji na�in smrti.
Kroz tri no�i za redom, od 22. do 24. sije�nja ove godine bio je u sobi broj 19, I. kata policije strahovito zlostavljan �vob Vinko. Zlostavljali su ga referent �apinac i konfidenti Zwerger i Belo�evi�. Metoda zlostavljanja kao kod drugih; sveza�e mu ruke i noge otraga, provuko�e kolac izpod ramena i tako objesi�e. U tom stavu bio je udaran po dlanovima i tabanima, a po �opreku nogama u lice sve to uz pratnju najru�nijih psovki i prijetnji.
Osim zlostavljanog �voba Vinka jo� su ovi svjedoci: Vidakovi� Milan, Kette Adolf, Vlah Germano i Ivanjo� Ivan, svi do nedavna u uzama policije u Zagrebu.
Dne 14. velja�e ove godine u no�i sli�no je bio zlostavljan �ic Franjo, cipelarski radnik iz Zagreba. Njegov mu�itelj bio je Belo�evi�, koji se sav bio uznojio obavljaju�i taj krvni�ki posao. Za dokaz neka se preslu�a Vani� Mirko.
Dne 30. sije�nja bio je ne prvi puta zlostavljan i spomenuti Vani� Mirko. Konfident Zwerger Branko, dok ga je vezana udarao �akom u rebra, govorio mu je "P.... ti m......, priznaj, jer su svi priznali. Dobili smo nare�enje, da svakome bubrege odbijemo i skratimo �ivot za 20 godina".
Nekako u isto vrijeme bio je podvrgnut jednakoj torturi Svetli�i�, �inovnik gradske elektri�ne centrale, �iju su �enu tako�er pritvorili i tukli. Jo� nedavno bio je vi�en okovan, sa kvrgom i modricom oko oka, krvavih ustiju, ruku strahovito nate�enih.
Uz suprugu Svetli�i�a bila je tu�ena i profesorica Berus iz Splita, supruga tamo�njega profesora Berusa i k�i knji�ara �nidar�i�a iz Splita.
Vrhunac zvjerstva postiglo je mu�enje Budak Franjice, ro�ene Istranke, biv�e u�iteljice u Karlobagu, majke �etvero djece, supruge Budaka Divka. Upravo ovaj posljednji slu�aj potaknuo me je, da izpitam i one slu�ajeve, koji su gore navedeni i za koje sam bio �uo, ali nisam - priznajem - u istinitost glasova vjerovao. Mu� Franjice Budak, tra�en od policije, pobjegao je. Policija je silom od nje htjela doznati njegovo skrovi�te, i ako je princip krivi�nog postupka, da �ena smije neka�njeno skrivati svoga mu�a i da je ovla�tena uzkratiti iskazivanje pred vlastima proti njemu. Prelazimo preko svih �ikana, kojima je bila podvrgnuta ta �ena od policije, i ograni�ujemo se na ono naju�asnije, �to se njom sbilo u no�i od 8. velja�e ove godine. Te no�i odveli su je od njezine �etvero djece (5-14 godina) na policiju u sobu broj 20, II. kat. Kad je u�la u sobu, ova bi zaklju�ana, i sad je po�e�e izpitivati referenti �apinec i �oprek te konfident Belo�evi�. Kad izpitivanje nije donijelo �eljenog rezultata, naredi�e gospo�i Budak neka skine cipele i �arape, a kad je to u�inila, sveza�e joj noge i ruke otraga lancem, �to je opet bilo spojeno s drugim lancem, izpod ruku provuko�e �etverobridnu �eljeznu motku, koju postavi�e s jedne strane na stol, a s druge strane na stolac tako, da je visjela svezana na motci u zraku izme�u stola i stolice s tabanima prema gore. Usta joj za�epi�e starom krpom i nato ju stado�e tu�i: Belo�evi� uglastim pendrekom po tabanima, a �apinac po rukama i trbuhu. Osim toga �pani� ju je golom rukom �u�kao po obrazu i vukao za kosu, pritiskao motku i ljuljao ju. i u takvome ju stanju dr�ahu oko sat i po uz jedini prekid, da bi joj tu i tamo od�epili usta, da do�e do daha. Nakon od prilike 1 i pol sata takvoga (mu�enja �ula je iz pokrajnje sobe glas �enskog djeteta (inscenirano): "Mama, mama, priznaj, ubi�e me!" Njoj se �inilo, da je to glas njezine male k�eri Volge, i sad iz nje progovori o�aj majke: "Odve�ite me, sve �u priznati!" Tek sada je skinu�e sa motke i malo kasnije odveza�e. Jo� su ju oko tri sata izpitivali, a onda negdje oko dva sata po no�i odvedo�e je u �eliju. Pusti�e ju drugi dan oko 11 sati prije podne ku�i, nakon �to joj zaprijeti�e, da ne smije nikome ni�ta re�i. Nekih osam dana le�ala je kod ku�e, a onda je po�la lije�niku, koji ju je pregledao. Njezine rane vidje�e i drugi, a jo� i danas ostado�e jasni tragovi.
Sve ovo, �to sam naveo gore, doga�alo se, a doga�a se jama�no i sada zato, da se uspje�no provedu izvidi o obstanku nekih komunisti�kih organizacija. Ne marim izpitivati, u koliko pojedini ljudi, koji su mu�eni, doista jesu komunisti ili nijesu, jer to ovdje nije va�no. Ne�u ovaj �as upozoravati ni na to, da pozitivni dr�avni zakoni ne dozvoljavaju ovakav na�in izvida i iztra�ivanja, nego pitam Vas, ne kao ministra, nego kao �ovjeka i katoli�kog sve�enika, koji bi morao svakda i u svakoj prilici slu�iti nauci gospodina na�ega Isusa Krista, koji je rekao: "�uli ste, kako je kazano starima: ne ubij; jer tko ubije, bit �e kriv sudu. A ja vam ka�em, da �e svaki, tko se ljuti na brata svoga ni za�to, biti kriv sudu, a tko mu re�e, budalo, da �e biti kriv paklu ognjenom." Mat. V. 21, 22.
Pitam Vas, velim, kako mo�ete opravdati, ne pred javno��u, nego pred savje��u svojom i pred Bogom, u koga znam, da vjerujete, a da ni�ta sa svoje strane ne u�inite protiv ovakvoga postupanja s ljudima stvorenima na sliku i priliku Bo�ju?
Jest, komunisti�ki marksizam je zabluda, a bolj�evisti�ke metode su zlo, ali zar mislite, da se zlo mo�e pobiti drugim po mogu�nosti ve�im zlom? Varate se! Svaka ideja, bila ona izpravna ili neizpravna, ima svoju snagu! I nikada se ne mo�e ideja suzbiti nasiljem, nego samo ja�om idejom. Ne mo�e se ni ideja komunizma ubiti ni batinama, ni zatvorima, ni ubijanjima, nego drugom ja�om kr��anskom idejom pravednosti i ljubavi prema bli�njemu. Razumije se ali, da kr��anska ideja ne smije biti no�ena samo rije�ima, nego djelima. To treba da zna svatko, a naro�ito ljudi, koji su do�li u polo�aj, da vladaju s drugim ljudima. Veliki sve�ovje�anski i slavenski mislilac Lav Tolstoj veli: "Bez ljubavi mo�e se raditi samo sa stvarima; bez ljubavi mogu da se sijeku drva, da se pravi cigla, da se kuje gvo��e; ali s ljudima se ne mo�e raditi bez ljubavi, kao �to se s p�elama ne mo�e raditi bez opreznosti. P�ele su tako stvorene, da �e� na�koditi i njima i sebi, ako �e� raditi bez opreznosti. Tako i s ljudima. Ako ne osje�a� ljubavi prema njima, sjedi s mirom! Bavi se sobom ili stvarima - �im ho�e�, samo ne s ljudima, a �im poku�a�, da s ljudima ob�i� bez ljubavi, postat �e� ,dok se okrene�, zvijer, a ne �ovjek. Ljudima �e� na�koditi i sebe namu�iti."
Gospodine ministre!
Pi�em Vam ovo za to, jer mi to nala�e moja ljudska i moja kr��anska savjest. Napisah radi spasa svoje du�e.
U Zagrebu, dne 7. o�ujka 1936.
Dr Vladko Ma�ek."
(Evolucija, god. IV./1936.,
sv. 2-3, Zagreb, 1936., 67.-70.)
Izvor: Politi�ki zatvorenik 192
Na po�etak
