13.11.2008.
Tko se jo� sje�a akcije 'Index'?
Nepotizam, sukobi interesa i korupcija u hrvatskoj znanosti: Je li se itko zapitao za�to su neki �lanovi nacionalnih tijela za dodjelu sredstava za znanstvene i tehnologijske projekte rezignirano podnijeli ostavku kada su uvidjeli da su popisi projekata koje je objavilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta razli�iti od onih koje su ta tijela pripremila nakon i onako prili�no dvojbenih postupaka recenzije i vrednovanja, na �to nitko od odgovornih nije reagirao?
Dok Big Brother tra�i nove stanare, a Obi�ni ljudi vode Zabranjenu ljubav, na na�im ulicama se, izgleda, odvijaju zadnje epizode otu�nih doga�anja kojI su iniciranI jo� u ratu i dosad su tinjali drugim, manje nasilnim sredstvima, pa se pokazuje da je nas �onja puno premalo, a Bandi�evih, i frajera Joce Amsterdama jako malo, ali ipak nemjerljivo previ�e. U kakofoniji (polu)informacija kojima nas zasipaju o svemu tome, vrlo brzo je zaborav progutao probleme u akademskoj zajednici �iji je mali dio isplivao na povr�inu akcijom Indeks i nekim novinskim napisima o nepotizmu u znanosti i visokom �kolstvu. Doista, akcija Indeks je samo na dva od vi�e desetaka visoko�kolskih ustanova u Hrvatskoj utvrdila kriminalne radnje. Iako bi pozitivni aspekt akcije trebao biti upravo u tome da se (napokon) pokaze da velika ve�ina djelatnika tih sustava nije takva kakvom je �ini percepcija uzrokovana onima koji na fakultete uvode princip tu me cijene, tu kupujem, cijela aktivnost je ostala i ostat �e tragi�no nedore�ena ako ne obuhvati ne samo sve visoko�kolske ustanove i dr�avna tijela koja su zadu�ena za sektor znanosti i visokog obrazovanja, nego i sve druge oblike korupcije koje su te�e podvedivi pod krivi�nu odgovornost, ali su ba� zato jo� pogubniji po �ivot i rad u tim sektorima.
Afrika-paprika
Nepotizam je svakako na vrhu popisa takvih radnji. Pri tome, naravno, ne treba tra�enje nepotizma svesti na paranoi�no tra�enje istih prezimena na pojedinim fakultetima jer, iako takvi slu�ajevi mogu implicirati ne�asne radnje, to isto tako ne mora biti slu�aj. Nitko ne mo�e, a po ustavnim na�elima jednakosti i nediskriminacije niti ne smije, nekome zabraniti da se zaposli u tvrtki, na fakultetu ili u institutu gdje joj ili mu radi ro�ak, ili da se uda/o�eni za nekoga tko radi u istoj tvrtki/fakultetu. Ba� zbog toga bi se odgovorna tijela svih institucija trebala potruditi, �to je dosad bilo u�asno deficitarno, da svoje procese zapo�ljavanja (i ne samo njih!) urede na transparentan na�in. Navedena tijela bi trebala sve, a ne samo natje�aje za zapo�ljavanje, prepustiti stvarno nezavisnim organima, te napokon po�eti definirati odgovornosti na svim razinama odlu�ivanja. Odgovornost je pak, na veliku �alost, jo� nepoznati pojam, koji se u znanstvenoj zajednici pometa pod tepih skrivanjem iza pojma sveu�ili�ne autonomije??!! Naravno, jedno od rje�enja je i pove�anje broja (po mogu�nosti kvalitetnih) prijava na sve natje�aje, tj. pove�anje konkurencije otvaranjem �irom vrata za (o, u�asa!) strance. Sve navedeno je najbolja brana od biranja nesposobnih, ma kako se oni zvali.
Ipak, osobno dr�im da nepotizam ne podrazumijeva samo ro�a�ke nego i rodija�ke veze, odnosno pripadnost mnogobrojnih akademskim klanovima, proizvodnju klonova koju su ugledne i starije kolege patentirale mnogo prije nego �to su se uop�e pojavile tehnologijske mogu�nosti za takvo �to, pa izbor nekoga nesposobnog da bi ti taj cijeli �ivot bio du�nik, princip ja tebi (mjesto) - ti (ili netko tvoj) meni (opremu, projekt, titulu...).
Azija-malvazija
Nepotizam je i netranstparentan i sukobima interesa premre�en sustav dodjele sredstava za znanstvene i tehnologijske projekte. Je li se itko, primjerice, zapitao za�to su neke kolege iz nacionalnih tijela rezignirano podnijele ostavku kada su uvidjele da su popisi projekata koji su javno objavljeni od Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta razli�iti od onih koje su ta tijela pripremila nakon i onako prili�no dvojbenih postupaka recenzije i vrednovanja, a na �to nitko od odgovornih tako�er nije reagirao?
Nepotizam je isto tako netransparentno i sukobima interesa obilje�eno dodjeljivanje sredstava za znanstvenu opremu (u javnost je iza�ao samo jedan od takvih slu�ajeva - onaj povezan s Hrvatskim institutom za istra�ivanje mozga) koja se onda koristi katastrofalno malo. Pa analogno dvojbeno dodjeljivanje znanstvenih novaka, gdje resorno ministarstvo ve� 10 mjeseci ne objavljuje podatke kojim institucijama je, po kojim kriterijima i koliko novaka dodijelilo. Sli�no vrijedi i za sektor tragi�no (�ast iznimkama) nekvalitetnog znanstvenog izdava�tavo u RH.
Lijek za sve te posrednije oblike nepotizma je, naravno, isti kao u slu�aju ro�a�kih povezanosti: transparentnost, odlu�ivanje nezavisnih tijela, jasno definirane ovlasti i pripadaju�e odgovornosti, te pove�anje konkurencije.
U se, na se i poda se
Usko povezan je i problem interesnih i politikantskih lobija koji forsiraju neracionalno otvaranje (preko)brojnih visoko�kolskih ustanova koje nemaju niti minimalne kadrovske i materijalne uvjete za rad. U javnosti je brzo zata�kan slu�aj privatnog sveu�ili�ta dobro poznatog biv�eg veleposlanika koji se bavio i gra�evinarstvom i �arapama, koje je dobilo dopusnicu za rad s tri posu�ena i nijednim vlastitim profesorom! Za takve ustanove se onda grade i velebne nove zgrade skoro pa u svakom selu koje ima slobodnu livadu. Na radost IGH koji, velikom ve�inom svojih uposlenika koji istovremeno rade i na inim fakultetima, najizravnije kr�i odredbe Zakona o radu koje bi trebale spre�avati tr�i�nu utakmicu. Ali, dok god lokalni i nacionalni politi�ki mo�nici bivaju birani u znanstveno-nastavna zvanja, i to na vi�e sveu�ili�ta, dok god po istoj proceduri bivaju birani u zvanja i njihovi supru�nici (a i njima se, onako usput, grade uredi i zgrade), dok god se po istim principima biraju i �elnici visoko�kolskih ustanova, sveu�ili�ta pa i HAZU, a bogami i dobitnici dr�avnih odlikovanja za znanost, �to mo�emo o�ekivati nego kaos, neproduktivnost, nerad, plagiranje, anonimne napade onih koji se zamjere jeftinim politikantima uhljebljenim na svim razinama sustava, iskori�tavanje studenata za ekonomske i znanstvene probitke, i sli�nu boraniju.
Udara u glavu k'o �ampanjac - pa opet ni�ta
Najtragi�nije je da je sve to, uklju�uju�i rje�enja svih navedenih problema, vi�e nego poznato, pa i zapisano u inim deklaracijama, akcijskim planovima, vladinim dokumentima, vi�ekratno dokumentirano u evaluacijama sustava... i ni�ta, pa ni�ta. Pra�ina pod tepihom se gomila, Faberovih 30 posto nesposobnih a politi�ki podobnih je odavno prema�eno, �imonovi� o�tri skalpel..., a znanstvena zajednica, od resornog ministarstva do uposlenika u (nedovoljno) stru�nim slu�bama �ivi u svojoj nirvani, nitko je ne poziva na odgovornost za tro�enje 10 posto ukupnog prora�una ove dr�ave, kupuju se stanovi imovinom nepoznata porijekla (a, kako nam najnoviji slu�aj rektora splitskog Sveu�ili�ta pokazuje, bogami i iz prora�unskih - na�ih!!! - d�epova), oni koji ukazuju na stvarno stanje se vrije�aju i marginaliziraju... i svi sretni i zadovoljni. Vlada, ministarstva, uskoci, policija, pravosu�e koji su du�ni reagirati ve� pri samim naznakama ne�asnih, a kamoli krivi�nih radnji, eto, u slu�aju znanosti �ute ili hvataju ljude koji su dobili pr�ut, dok se milijarde kuna tro�e u vjetar. Mo�da �e se napokon pokrenuti kada stvar dospije u novine, iako su i u takvim slu�ajevima znali tra�iti da im se problem dodatno uka�e preporu�enim pismom??!! Ne postaju li tako i oni svojim ne�injenjem i svojom neodgovorno��u dio problema, umjesto da su, za �to ih pla�amo, dio rje�enja? Dokle???
Autor ovoga uvodnika, dr. sc. Sa�a Zelenika, izvanredni je profesor na Tehni�kom fakultetu Sveu�ili�ta u Rijeci. Jedan je od osniva�a Foruma za eti�nost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja. Donedavno je bio �lan Upravlja�kog odbora fonda Jedinstvo uz pomo� znanja i Vije�a za nacionalni inovacijski sustav. (op. ur.)
Izvor: h-alter.org, autor: Sa�a Zelenika �
PS:
Autor �lanka, prof. dr. sc. Sa�a Zelenika nam je odobrio objavljivanje ovog njegovog priloga i usput napomenuo:
Mo�ete slobodno i navesti da sam zbog zalaganja za otvorenu raspravu o takvim i sli�nim pitanjima javno vulgarno ad-hominem (zna�i, bez ikakve veze s argumentima i temom same rasprave) napadan gomilom neistina, podmetanja i tra�eva od pojedinaca iz samog MZOS i/ili vrlo bliskih tom ministarstvu, zbog �ega sam bio prisiljen podnijeti ostavku na sve du�nosti na koje su me ministar i vlada RH postavili.
Na po�etak
