16.11.2008.
Kuda idu divlje svinje?
�to od nov�arskog ili energetskog sektora kratkoro�no, srednjoro�no i dugoro�no �elimo? Koje sektore �elimo sa�uvati, a koje ne? Je li nam va�niji ZERP ili EU? Je li va�nije imati most za Pelje�ac ili ulagati u znanost i obrazovanje? Za�to? Je li normalno da su definirani prioriteti znanstvenog rada toliko �iroki i rastezljivi da niti jedan znanstveni projekt u dr�avi jo� nije odbijen iz razloga �to ne spada u te prioritete? Je li normalno da �kolujemo tisu�e ekonomista i pravnika za burzu rada?
Jedan od najve�ih strukturnih problema u na�oj dr�avi i dru�tvu je apsolutno odsustvo strategija i pripadnih prioriteta. Rezultat je op�e glavinjanje cijelog dru�tva u nepoznatom pravcu ali s prili�no izvjesnim ishodom kojeg je vanjski dug koji se pribli�ava 40 milijardi eura (skoro pa 10 tisu�a eura po glavi stanovnika dok je, usporedbe radi, u truloj Jugi to poslije 45 godina mraka bilo na razini od cca. 700 eura po glavi stanovnika) samo jedna od vidljivijih vanjskih manifestacija.
Namjestiti da ih upucaju Marka� i Kirin?
Paradigmatski primjer nedostatka prioriteta je situacija u brodogradnji. Veliki broj brodogradili�ta, desetlje�ima pa i stolje�ima akumilirano iskustvo i znanje, donedavno svjetski cijenjeni proizvod, a danas na pragu propasti. I to nakon �to su godinama milijarde kuna iz dr�avnog prora�una u obliku poticaja ulagane u navoze, dok su isti po svakom brodu gomilali dugove. Na stranu situacija na tr�i�tu, koja je ista za na�e, norve�ke i korejske brodograditelje, na stranu provizije koje se po utabanim balkanskim rutama slijevaju u d�epove tzv. kooperanata (koji isti posao rade 5 i vi�e puta skuplje od zaposlenika samih brodogradili�ta) i one �lanova nadzornih odbora koji su istovremeno i ministri u vladi RH, ali je o�ito problem i u niskoj produktivnosti i profiliranosti proizvoda.
Neka brodogradili�ta danas imaju dvostruko manje uposlenika nego po�etkom devedesetih, a proizvode i dvostruko vi�e brodova, ali jo� uvijek su cijenom nekonkurentni. Va�nije za ovu pri�u jest to �to se nitko, izgleda, nije zapitao po �emu taj na� brod mo�e biti konkurentan ili bolji na tr�i�tu od onog drugih svjetskih proizvo�a�a. Imamo li mi, dakle, najvi�e �anse na tr�i�tu ako �emo raditi trajekte, kontejnerske brodove, tankere ili jahte? Ako su to, primjerice, kontejnerski brodovi, jesu li na�em znanju i mogu�nostima na tr�i�tu primjereniji oni od 50 ili od 500 tisu�a tona? Ako su to kontejnerski brodovi od 50 tisu�a tona, �elimo li i znamo konkurentno napraviti sve na tom brodu ili samo motor? Ako su to motori, �elimo li i znamo napraviti na tim motorima sve, ili samo ventile? Ako su to samo ventili, onda je o�ito da bi prioritet ove dr�ave u brodogradnji moglo biti raditi svjetski najbolje ventile za brodske motore, i to primjereno napla�ivati. Time bismo, va�nije, napokon znali na �to �elimo koncentrirati na�e ljudske i materijalne resurse, �to �e nam raditi kooperanti, �to �emo kupovati, a �ime se ne�emo uop�e baviti.
To, naravno, ne bi ni u kom slu�aju zna�ilo da bi te na�e odluke bile zamrznute za vijeke vjekova. Pa�e, njih bi trebalo stalno preispitivati i prilago�avati promjenama u na�im nastojanjima i situaciji na tr�i�tima. Uz to, sve ostalo �to ve� imamo i gdje mislimo da smo dobri, svakako ne bismo odbacili i uni�tili, samo bi to trenuta�no bio ni�i prioritet (manje ljudi i novca) od onoga �to smo definirali kao prioritet. Neke stvari bismo i odbacili, neki ljudi bi se morali prekvalificirati, neke tehnologije bi bile suvi�ne... ali bismo imali prepoznatljiv i svjetki konkurentan proizvod koji bi generirao nove vrijednosti za cijelo dru�tvo i ne bismo se, kao �to je sada slu�aj, doveli u situaciju da cijelu granu, s tisu�ama zaposlenih, moramo prakti�ki baciti na ulicu.
�ure na tanjur u EU restoranu?
Naravno, takvih pa i jo� tragi�nijih primjera ima jo�. Je li stvarno bilo pametno i potrebno 90 i kusur posto bankarskog sektora prodati strancima? Je li sada pametno donijeti Strategiju odr�ivog razvitka, nakon javne rasprave koja �e se, pismima usprkos, svesti na, slovom i brojkom, 2 (dva??!!) sata javne prezentacije tog strate�kog dokumenta za sektor krucijalan za svaku dr�avu? Je li pametno prodavati INU?
�to, dakle, od nov�arskog ili energetskog sektora kratkoro�no, srednjoro�no i dugoro�no �elimo? Koliko tu �elimo i mo�emo biti neovisni? Koje sektore �elimo sa�uvati a koje ne? Koji su odr�ivi i isplativi?
... ili na tanjur za domjenak politi�arima?
Je li nam va�niji ZERP ili EU? Za�to? Kakvo je s time stanje sada, a kako za 2, 5 ili 10 godina? Je li va�nije imati most za Pelje�ac ili ulagati u znanost i obrazovanje? Za�to? Koja od tih grana �e donijeti koliko vrijednosti za ovu dr�avu i dru�tvo za 10 ili 20 godina?
Je li normalno da su definirani prioriteti znanstvenog rada toliko �iroki i rastezljivi da niti jedan znanstveni projekt u dr�avi jo� nije odbijen iz razloga �to ne spada u te prioritete? Je li normalno da �kolujemo tisu�e ekonomista i pravnika za burzu rada i da uop�e ne znamo koliko nam ekonomista, fizi�ara, kemi�ara, biologa, medicinara, informati�ara, pravnika, filozofa, tokara, zavariva�a, strojara... treba danas, koliko za 5 a koliko za 25 godina?
Sve su to ne samo legitimna nego i nu�na pitanja ako �elimo donositi meritorne odluke, temeljiti na njima svoje planove, i stvarno raditi na boljitku Hrvatske, a ne samo njenih 200 obitelji ili nekih njenih politikantskih eksponenata.
E sad, da bismo donosili odluke, prvo trebamo znati gdje smo trenuta�no. Time se, osim �asnih iznimaka, u ponovno sve kontroliranijem i �esto s politikom i politi�arima slizanom novinarstvu, ne bavi nitko. Imamo, dodu�e, urede, zavode i institute za statistiku, ali podaci su tu nesistematizirani, nesukladni onima iz razvijenijih zemalja Zapada, upitne kvalitete i konzistentnosti.
Drugo, moramo na osnovu meritornih pokazatelja, znanja i predvi�anja gdje �elimo biti, donositi (ponekad i nepopularne) odluke (a stru�njaci koji to znaju i mogu ne samo da nisu prisutni, nego ih i tjeraju, ili sami bje�e iz politiziranih tijela gdje bi se to nominalno trebalo raditi). To je ono od �ega svi na�i politi�ari i politikanti, osim kada ih javnost i bombe na to natjeraju, bje�e glavom bez obzira (mo�da i zato jer ni obzira ni obraza nemaju?).
Tre�e, odluke treba provesti, a to zna�i definirati tko, �to, do kada, kako i �ime treba napraviti. A to je jo� jedan veliki (ako ne i najve�i) problem.
�elimo HNOS, ali su torbe prvo�kolaca i dalje te�ke 10-15 kg. �elimo slati roditeljima sve informacije iz �kole putem SMS-a, ali nastavnici ne znaju koristiti ra�unala, ili im ona ve� drugu godinu za redom ne rade. �elimo transparentnost od dr�ave poticanog tehnologijskog sektora, ali dr�avni du�nosnici sastanke na kojima se o tome govori progla�avaju zatvorenima, te izjavljuju otprilike ovako: Podatke smo poslali Europi, a ovim na�ima ih ne�emo dati nego �emo �ekati da im to jave iz Europe. Ili, da se vratimo na brodogradnju, �elimo je spasiti, ali �emo svejedno baciti brodograditelje na ulicu.
Ili je problem mo�da u tome da sve to �to na�i bajni politi�ari �ele i definiraju u svojim dokumentima �ele s figom u d�epu? Da odluke donose zbog Hannesa Swobode i Vincenta Degera, a ne zbog nas samih? Da su se oku�ili nesposobnim poslu�nicima, a ne stru�njacima? Da bi sve to mo�da i �eljeli kada ne bi tu bilo i njihovih i interesa njihovih pajda�a iz politike, zavi�aja, onih kojima duguju? Da mo�da i �ele brodogradnju, ali puno vi�e �ele tim njihovima dati terene za izgradnju hotela?
A di je nama na� Obama?
Obama bi na sve navedeno rekao: Change we need. Promjene su nam nu�no potrebne. Ali, on ka�e i Change we belive in. Promjene u koje mo�emo vjerovati. Jesu li promjene gore navedenoga ne�to u �to stvarno mo�emo vjerovati? Ili �emo, kao Obama, trebati �ekati 200 godina od Thomasa Jeffersona i njegovog all men are created equal i �etrdeset godina od Martina Luthera Kinga i njegovog sna, a da se i na�i snovi o boljoj, te svima, a ne samo nekima, materinski priklonjenoj dr�avi, po�nu ostvarivati? Oni koji su du�ni na ovo odgovoriti, i koje za to pla�amo, na potezu su.
Autor ovoga �lanka, dr. sc. Sa�a Zelenika, izvanredni je profesor na Tehni�kom fakultetu Sveu�ili�ta u Rijeci. Jedan je od osniva�a Foruma za eti�nost i razvoj znanosti i visokog obrazovanja. Donedavno je bio �lan Upravlja�kog odbora fonda Jedinstvo uz pomo� znanja i Vije�a za nacionalni inovacijski sustav. (op. ur.)
Izvor: h-alter.org, autor: Sa�a Zelenika �
PS:
Autor �lanka, prof. dr. sc. Sa�a Zelenika nam je odobrio objavljivanje ovog njegovog priloga i usput napomenuo:
Mo�ete slobodno i navesti da sam zbog zalaganja za otvorenu raspravu o takvim i sli�nim pitanjima javno vulgarno ad-hominem (zna�i, bez ikakve veze s argumentima i temom same rasprave) napadan gomilom neistina, podmetanja i tra�eva od pojedinaca iz samog MZOS i/ili vrlo bliskih tom ministarstvu, zbog �ega sam bio prisiljen podnijeti ostavku na sve du�nosti na koje su me ministar i vlada RH postavili.
Na po�etak
